• Kontekst balade
• Ustrojstvo balade

Povijesni kontekst balade

Djelomican odgovor na pitanja o okolnostima nastanka i povijesnom identitetu opjevane licnosti u ovoj baladi nalazi se u knjizi o Sarajevu koju je objavio Francuz Rene Pelletier. Govoreci o lokalnim pjesmama i predajama, Pelletier kaze da ovu baladu u ono vrijeme - tj.tridesetih godina XX stoljeca - cesto pjevaju u sarajevskim ‘kahvama’ i navodi okolnosti njezina nastanka: ”U prvo vrijeme austro-ugarske okupacije jedna djevojka, krscanka, vrati se od nekog hodze rasjecena grla i srusi se na ulici; ona umrije u bolnici a hodza bi osudjen na smrt, usprkos ukazivanja na svoju neduznost: djevojka je, govorio je on, dolazila da trazi zapis da bi je zavolio mladic kojeg je ljubila; na njegovo odbijanje, ona se sama zaklala. Narod koji je prihvatio ovu tezu, opjevao je mucenistvo nevino osudjenog i nje gov odlazak na gubiliste. ”Iz ovog se moze zakljuciti da je usmena tradicija u stihu o na smrt osudjenom Ibrahim-begu bila jos ziva tridesetih godina, a moze se pretpostaviti postojanje usmene predaje o istoj temi koja je Pelletieru mogla posluziti kao izvor u objasnjavanju prilika pod kojima je pjesma nastala, iako nije iskljucena mogucnost da je Pelletier i u pisanim izvorima nasao tragove o sudskom procesu u kojem je Ibrahim-beg osudjen na smrt i dogadjajima koji su tome prethodili.

Potvrda Pelletierovim navodima nalazi se u predaji zabiljezenoj u sarajevskoj sredini u nasim danima, nezavisno od konteksta balade o Ibrahim-begu. Prema ovoj predaji u prvim godinama okupacije austro-ugarske vlasti su osudile na smrt i objesile hodzu Kusturu zato sto je svijetu pravio zapise, odnosno “zapisivao” i “ogledao” tj. bavio se djelatnoscu na koju nova vlast nije mogla mirno gledati. Povod za optuzbu i osudu, prema predaji bio je slucaj sa zenom nekog austrijskog oficira, koja je dosla hodzi Kusturi da trazi zapis, jer je muz varao. Navodno je hodza odmah pogodio sta zenu tisti i potanko joj razlozio njezine porodicne prilike. Hodzina vidovitost tako je upecatljivo djelovala na zenu da mu je ona ponovno dosla i izrazila zelju da primi islam. To je, prema predaji, dovelo do sudjenja hodzi i smrtne presude, cije je izvrsenje izazvalo zaprepascenje i veliku zalost u sarajevskoj sredini. U ovoj predaji osobito privlaci paznju pojedinost da se nakon vjesanja hodze Kusture - koje je obavljeno na Vracama - nad Sarajevom dogodio takav prolom oblaka da se tri dana “nikud iz kuce nije moglo izici.

Iznesene pojedinosti upucuju na pretpostavku da se predaja o hodzi Kusturi i balada o Ibrahim-begu odnose na isti dogadjaj. Sudjenje i izvrsenje smrtne presude - koji su osta vili tako dubokog traga u bosnjackoj usmenoj tradiciji, stihovanoj i proznoj - dogodili su se prvih godina austro-ugarske okupacije, u cemu se slazu i usmena predaja i navodi R. Pelletiera. Uocljivo je, da predaja i pjesma na razlicit nacin oblikuju temu na smrt osudjenog, pa se moze ustanoviti da se - u odnosu na zbivanje koje ih je izazvalo - pjesma pocinje baviti njegovom sudbinom znatno kasnije nego predaja, tek od trenutka kada ga sprovode na gubiliste. I pjesmi i predaji zajednicko je da kazuju o nekom izuzetnom stanju prirodnih sila, a to sto se u pjesmi govori o nekom neobicnom sumracnom stanju, a u predaji o , takodjer neobicnom, prolomu oblaka - nije dokaz protiv postavke da se i predaja o hodzi Kusturi i balada o Ibrahim-begu odnose na isti dogadjaj. Ovaj motiv u temi o na smrt osudjenog bio je podlozan promjenama, ali je - kao izuzetan - cuvan i prenosen od onih koji su ovu temu uoblicavali pjesmom ili predajom. Vjerovatno je da se nedavno zabiljezena predaja udaljila od stvarnih razloga usljed kojih su austrougarske vlasti osudile na smrt i objesile hodzu Kusturu, cemu su, po svemu sudeci, blizi navodi R. Pelletiera koji kaze da je proces i presudu izazvala smrt krscanske djevojke koja je dolazila hodzi da trazi zapis zbog nesretne ljubavi. Uvjerenje da se radi o neduzno okrivljenom i osudjenom moglo je u obicnog svijeta ucvrstiti vjerovanje da je u vremenskim prilikama oko izvrsenja presude sadrzan znak Bozije milosti prema osudjenom, prolom oblaka ili nesto slicno, buduci da i balada kazuje o nekom izuzetnom namracenom stanju pred izvrsenje presude. To je ujedno mogao biti najodlucniji razlog da se tema koja kazuje o neduzno okrivljenom i osudjenom Ibrahim-begu Kusturi tako duboko ukorijeni u bosnjacku usmenu tradiciju, ne samo u Sarajevu nego i u cijeloj Bosni i Hercegovini.