Agresija na BiH
Početna - - Početna
MEDJUNARODNI SUD ZA RATNE ZLOCINE POCINJENE NA PODRUCJU BIVSE YU


1992 - 1995



DARIO KORDIC

Ratni zlocinci 1991-1995

Dario Kordic Tihofil Blaskic Mario Cerkez


Darija KORDICA, Tihofila BLASKICA, poznatog i kao Tihomir, Marija CERKEZA, Ivana SANTICA, poznatog i kao Ivica, Pere SKOPLJAKA i Zlatka ALEKSOVSKOG

OPTUZNICA

Richard J. Goldstone, tuzilac Medjunarodnog suda za ratne zlocine pocinjene na podrucju bivse Jugoslavije, u skladu s ovlastima iz clana 18. Statuta Medjunarodnog suda za ratne zlocine pocinjene na podrucju bivse Jugoslavije (Statut Suda) navodi:

1. Teska krsenja medjunarodnog humanitarnog prava dogodila su se od maja 1992. do maja 1993. kada su oruzane snage Hrvatskog vijeca odbrane (dalje HVO) Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne (dalje HZ HB) napale muslimansko civilno stanovnistvo u gradovima, selima i zaseocima lasvanske doline u srednjoj Bosni ili tacnije u opcinama Vitez i Busovaca te civilno stanovnistvo obliznjeg grada Zenice, na podrucju Republike Bosne i Hercegovine.

OPTUZENI

2. Dario KORDIC rodjen je 14. prosinca 1960. u Sarajevu, u Republici Bosni i Hercegovini. Vec od 1991. pa sve do danas aktivan je i utjecajan clan hrvatske politicke stranke u Bosni Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (dalje HDZ BiH). Vec od 22. septembra 1992. pa sve do danas on je potpredsjednik i clan Predsjednistva HZ HB, a od 10. srpnja 1994. ili oko tog datuma predsjednik je HDZ-a BiH.

3. Tihofil, poznat i kao Tihomir BLASKIC, sin Ive, rodjen je 2. C 1960. u selu Brestovsko, u opcini Kiseljak, u Republici Bosni i Hercegovini. Aktivni je vojni oficir koji je 1983. zavrsio Vojnu akademiju u Beogradu. Ranije je bio kapetan u JNA. Sve vrijeme na koje se odnosi ova optuznica, imao je cin pukovnika i bio zapovjednik HVO-a u Operativnoj zoni srednja Bosna. Otprilike od augusta 1993. ima cin generala i nacelnik je stozera HVO-a u Mostaru.

4. Mario CERKEZ, sin Tugomira, rodjen je 27. marta 1959. u selu Rijeka, u opcini Vitez, u Republici Bosni i Hercegovini. Njegov JMB je 2703959193612. Godine 1992., za vrijeme osnivanja HVO-a u Vitezu, postao je zapovjednik HVO-ove brigade u opcini Vitez. Tu je duznost obavljao bar do kraja maja 1993. i za vrijeme preuzimanja opcinskih polozaja od strane HDZ-a BiH/HVO u opcini Vitez. Trenutno je u Vitezu.

5. Ivan SANTIC, sin Stipe, rodjen je 1942. i ozenjen Maricom. On je inzenjer hemije i bio je tehnicki direktor tvornice Sintevit u Vitezu. Bio je predsjednik opcine Vitez bar od maja 1992. i za sve vrijeme bitno za ovu optuznicu. Tu je duznost obavljao u vrijeme preuzimanja opcinskih polozaja od strane HDZ-a BiH/HVO u opcini Vitez. Trenutno je u Vitezu.

6. Pero SKOPLJAK, sin Ante, rodjen je 4. juna 1943. u Vitezu, u Republici Bosni i Hercegovini. Njegov JMB je 0406943193610. Zavrsio je Teoloski fakultet rimokatolicke crkve. Ranije je bio predsjednik Izvrsnog odbora Izborne Skupstine HDZ-a BiH u Vitezu, a vec od oktobra 1992. do maja 1993. nacelnik policije u Stanici javne bezbjednosti u opcini Vitez u srednjoj Bosni. Vjeruje se da je danas jedan od sluzbenika u uredu potpredsjednika HZ HB.

7. Zlatko ALEKSOVSKI, sin Taleta i Eve (rodjene Stanko), rodjen je 8. januara 1960. u Pakracu, u opcini Pakrac, u Republici Hrvatskoj. On je 28. septembra 1983. zavrsio Fakultet politickih nauka Veljko Vlahovic u Sarajevu na katedri za sociologiju. Od 23. februara 1987. bio je odgajatelj u Popravnom domu u Zenici do otprilike 29. januara 1993. kada obavljao duznost upravitelja zatvora u Kaoniku, u blizini Busovace. Nakon maja 1993. napustio je Kaonik da bi preuzeo duznost nacelnika okruznog zatvora HVO-a Heliodrom u Mostaru, koji je takodjer bio pod upravom HZ HB.

NADREDJENOST

8. Dario KORDIC izabran je 1991. za predsjednika HDZ-a BiH u opcini Busovaca. Ta je stranka bila glavna politicka stranka bosanskih Hrvata u Bosni i Hercegovini. On je 18. novembra 1991. bio jedan od osnivaca HZ HB i potpisnik Odluke o osnivanju HZ HB u Republici Bosni i Hercegovini. Ta politicka tvorevina bosanskih Hrvata, unutar granica Bosne i Hercegovine, obuhvacala je opcine bitne za ovu optuznicu, odnosno Travnik, Vitez, Novi Travnik, Busovacu i Kiseljak. Vec od 10. maja 1992. bio je potpredsjednik HVO-a u HZ HB, a od 22. maja 1992. postao je jedan od dvaju potpredsjednika HZ HB i ostao na toj duznosti za sve vrijeme na koje se odnosi ova optuznica.

9. Dario KORDIC je, na temelju svoje duznosti potpredsjednika HZ HB, bio i clan Predsjednistva, zakonodavnog tijela HZ HB. Prema clanu 7. Odluke o osnivanju Hrvatske zajednice Herceg-Bosne od 3. juna 1992., Predsjednistvo ima predsjednika, dva potpredsjednika i sekretara.

10. Dario KORDIC, na temelju raznih politickih polozaja na kojima je bio, od kojih je najvisi potpredsjednik HZ HB i HVO-a, i s obzirom na snagu svoje politicke baze u srednjoj Bosni, imao je moc, utjecaj i nadzor nad politickim i strateskim ciljevima i operacijama HVO-a u Operativnoj zoni srednja Bosna (u jednoj od cetiriju vojnih operativnih zona HVO-a unutar HZ HB) sve vrijeme na koje se odnosi ova optuznica.

11. Dario KORDIC pokazao je moc, utjecaj i nadzor u raznim prilikama i na razne nacine, izmedju ostalog i u sporazumima o prekidu vatre, u naredbama koje su izravno ili neizravno vojne prirode, svojim predstavljanjem kao pukovnik HVO-a, oblacenjem uniforme HVO-a, posjedovanjem ureda za vojne operacije u Busovaci, opozivanjem sporazuma o prekidu vatre kada mu uslovi nisu odgovarali, izdavanjem naloga za hapsenje ili oslobadjanje utjecajnih Muslimana koje je HVO zarobio i u pregovorima o prolazu humanitarnih konvoja ili vozila Ujedinjenih naroda kroz nadzorne tacke u srednjoj Bosni.

12. Tihofil BLASKIC, od osnivanja HVO-a 8. aprila 1992., bio je aktivni clan HVO-a u Operativnoj zoni srednja Bosna. Vec od maja 1992. bio je pukovnik HVO-a i zapovjednik Operativne zone srednja Bosna i na tom je polozaju ostao sve vrijeme na koje se odnosi ova optuznica. Ovlastenja i zadaci Tihofila BLASKICA navedeni su u Uredbi o oruzanim snagama Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne od 17. oktobra 1992. Ta uredba kaze, inter alia, da je on odgovoran za borbenu spremnost vojske pod njegovim zapovjednistvom, za mobilizaciju oruzanih snaga i jedinica policije te da ima ovlasti da imenuje zapovjednike.

13. Tihofil BLASKIC je na razne nacine pokazao ili provodio svoj nadzor nad vojnim pitanjima, izmedju ostalog i u sporazumima o prekidu vatre, u pregovorima s predstavnicima Ujedinjenih naroda, u osnivanju organizacijske strukture oruzanih snaga HVO-a, u imenovanju i smjenjivanju vojnih zapovjednika, u razmjestaju vojske, artiljerije i ostalih jedinica pod njegovim nadzorom, u izdavanju naredbi opcinskim stabovima HVO-a, radeci kao veza s visokim oficirima Hrvatske vojske, i u nadzoru vojnih jedinica koje su dosle sa strane i djelovale na njegovu zapovjednom podrucju.

14. Mario CERKEZ je vec od augusta 1992. bio zapovjednik brigade HVO-a koja se nalazila u opcini Vitez i ostao na tom polozaju sve vrijeme na koje se odnosi ova optuznica. Po svom polozaju u HVO-u bio je podredjen Tihofilu BLASKICU koji je tada bio zapovjednik Operativne zone srednja Bosna. Stab viteske brigade bio je u hotelu Vitez, u istoj zgradi gdje je bio i BLASKICEV stab. HVO brigada u Vitezu postala je poznata kao Viteska brigada. Ovlasti i zadaci Marija CERKEZA navedene su u Uredbi o oruzanim snagama Hrvatske zajednice Herceg-Bosne od 17. oktobra 1992. gdje se, inter alia, kaze da je odgovoran za borbenu spremnost vojske pod njegovim zapovjednistvom, za mobilizaciju oruzanih snaga i jedinica policije te da ima ovlasti da imenuje zapovjednike.

15. Mario CERKEZ je na razne nacine pokazao ili provodio svoj nadzor nad vojnim pitanjima, izmedju ostalog i u sporazumima o prekidu vatre s civilnim i vojnim licnostima na muslimanskoj strani, u pregovorima s predstavnicima Ujedinjenih naroda, u imenovanju vojnih zapovjednika, u izdavanju naredbi za razmjestaj vojske i ostalih jedinica pod njegovim zapovjednistvom te u kontroli pritvora i postupanja sa zatvorenim civilima u vrijeme vojnog sukoba.

16. Ivan SANTIC je vec od maja 1992. do maja 1993. bio predsjednik opcine Vitez. On je predstavljao bosansko hrvatsko stanovnistvo Viteza u sklopu HDZ-a BiH. Na temelju svog politickog i sluzbenog polozaja, imao je znatnu moc, utjecaj i nadzor nad politickim i strateskim vojnim ciljevima HVO-a u opcini Vitez.

17. Ivan SANTIC je na razne nacine pokazao ili provodio svoj nadzor nad civilnim i vojnim pitanjima u opcini Vitez, izmedju ostalog i u sporazumima o prekidu vatre s civilnim i vojnim predstavnicima muslimanske strane, u pregovorima s predstavnicima Ujedinjenih naroda, u nadzoru opcinskih i vladinih duznosti u opcini Vitez te u nadzoru pritvora i postupanja sa zatvorenim civilima za vrijeme vojnog sukoba.

18. Pero SKOPLJAK je bio predsjednik Izvrsnog odbora HDZ-a BiH za opcinu Vitez. Vec od oktobra 1992. do maja 1993. bio je nacelnik policije u opcini Vitez. Na temelju svog politickog i sluzbenog polozaja, imao je moc, utjecaj i nadzor nad politickim i strateskim vojnim ciljevima HVO-a u opcini Vitez.

19. Pero SKOPLJAK je na razne nacine pokazao i provodio svoj nadzor nad civilnim, policijskim i vojnim pitanjima u opcini Vitez, izmedju ostalog i u sporazumima o prekidu vatre s civilnim i vojnim predstavnicima muslimanske strane, u pregovorima s predstavnicima Ujedinjenih naroda, u nadzoru opcinskih i drzavnih duznosti te u kontroli pritvora i postupanja sa zatvorenim civilima za vrijeme vojnog sukoba.

20. Zlatko ALEKSOVSKI je radio u zatvoru u Zenici od 23. februara 1987. pa sve do odlaska na mjesto upravitelja zatvorenickog objekta u Kaoniku kod Busovace negdje oko 29. januara 1993. Bio je zaduzen za logor Kaonik i bio je u nadredjenom polozaju u odnosu na sve ostale u logoru. Kao upravitelj sastajao se s predstavnicima Medjunarodnog Odbora Crvenog Kriza (dalje MOCK) i Promatracke misije evropske zajednice (dalje PMEZ) te im davao popise s imenima zatvorenih osoba i priznavao svoj polozaj upravitelja tog objekta i svoje shvacanje Zenevskih konvencija u odnosu na zatvaranje i postupanje sa zatvorenicima u njegovoj nadleznosti.

21. Zlatko ALEKSOVSKI je na razne nacine pokazao i provodio svoj nadzor nad zatvorenickim objektom u logoru Kaoniku, izmedju ostalog i u formalnim sastancima s predstavnicima MOCK-a i PMEZ-a, u prihvatu u pritvor osoba koje je HVO uhapsio,u dopustanju protuzakonitih ispitivanja zatvorenih osoba i u dozvoljavanju da se te osobe tjeraju na prinudni rad (kopanje rovova) i koriste za zivi zid.

22. OPSTE ODREDBE OPTUZNICE

22.1 Sve vrijeme na koje se odnosi ova optuznica, u Republici Bosni i Hercegovini, na podrucju bivse Jugoslavije, trajalo je stanje medjunarodnog oruzanog sukoba i djelomicne okupacije.

22.2 Sva djela ili propusti navedeni ovdje kao teske povrede Zenevskih konvencija iz 1949. (dalje teske povrede) i koji su navedeni u clanu 2. Statuta Suda, dogodili su se za vrijeme tog medjunarodnog oruzanog sukoba i djelomicne okupacije.

22.3 U svakoj tacki optuznice kojom se tereti za zlocine protiv covjecnosti, sto je zlocin prema clanu 5. Statuta Suda, navodna djela i propusti bili su dio rasprostranjenog, masovnog ili sistemskog napada na civilno stanovnistvo, tacnije na bosansko muslimansko stanovnistvo u dolini rijeke Lasve u Republici Bosni i Hercegovini.

22.4 Sve zrtve koje se spominju u tackama ove optuznice, bile su u vrijeme na koje se odnosi optuznica, osobe zasticene Zenevskim konvencijama iz 1949.

22.5 Svi optuzeni u ovoj optuznici bili su duzni pridrzavati se zakona i obicaja rata, ukljucujuci i Zenevske konvencije iz 1949.

22.6 tacke optuznice od 8. do 22.5 ponovno su navedene i sadrzane u svakoj od dolje navedenih optuzbi.

OPTUZBE

23. Od 1. maja 1992. do 31. maja 1993. bosanski Muslimani u dolini rijeke Lasve u srednjoj Bosni bili su progonjeni na politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi.

Dario KORDIC i Tihofil BLASKIC u tom su razdoblju i na tim mjestima svojim djelima i propustima, i u suradnji s drugima, pocinili zlocin protiv covjecnosti progonstvom bosanskih Muslimana na politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi. Oni su krivicno odgovorni za ubijanje i ranjavanje muslimanskih civila ili zatvorenika, za napadanje i granatiranje nebranjenih gradova, sela i naseljenih mjesta, za namjerne napade na civilno stanovnistvo, za protuzakonito unistavanje poslovnih objekata i kuca, licne imovine i stoke, za protuzakonito postupanje sa zatvorenicima, za ubijanje ili zatvaranje na duze vrijeme istaknutih politickih ili drugih licnosti, za pljackanje kuca i privatne imovine, za iseljavanje ili tjeranje civila na iseljavanje iz doline rijeke Lasve na podrucja s pretezno muslimanskim stanovnistvom i za druge necovjecne radnje. Osobe su progonjene na jedan ili vise gore navedenih nacina od kojih cemo neke detaljnije opisati.

24. U januaru i aprilu 1993. HVO ili njihovi suradnici prema uputama i pod nadzorom Darija KORDICA i Tihofila BLASKICA planirali su i sistemski granatirali, napadali i unistavali gradove, sela i zaseoke u dolini rijeke Lasve ili u njezinim dijelovima u kojima pretezno zive bosanski Muslimani. Te zajednice i njihovo bosansko muslimansko stanovnistvo bilo je progonjeno na politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi.

Te je zajednice napao HVO, u cijem su sastavu u opcini Vitez bili clanovi Viteske brigade pod nadzorom Marija CERKEZA. U zajednicama bosanskih Muslimana koje su napadnute u lasvanskoj dolini, bilo je malo, odnosno nimalo, vojnika bosanskohercegovacke armije (dalje ABiH) unutar ili u blizini tih zajednica. Mnogi od napada poceli su rano ujutro kada je vecina stanovnika bila u kucama i spavala. Ubijeno je najmanje stotinu, a jos su mnogi bespomocni bosanski Muslimani civili ranjeni, ukljucujuci zene, djecu i stare i iznemogle, i to u svojim kucama i dvoristima dok su pokusavali pobjeci od napada HVO-a ili od granatiranja ili nakon sto su ih zatvorili clanovi HVO- a.

25. Krajem aprila 1993. kada su snage ABiH bile u protivnapadu protiv HVO-a u lasvanskoj dolini ili oko nje, snage HVO ili njihovi suradnici, prema uputama i pod nadzorom Darija KORDICA i Tihofila BLASKICA, granatirali su civile u zanatskom centru u Zenici. Rezultat toga je smrt najmanje 17 civila i ranjavanje velikog broja civila.

26. Od 1. januara pa najranije do 31. maja 1993, u opcinama Busovaci i Vitezu, HVO ili njihovi suradnici, prema uputama i pod nadzorom Darija KORDICA i Tihofila BLASKICA, sistemski su odabirali i okupljali na politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi stotine bosanskih Muslimana civila koji nisu uspjeli pobjeci ili nisu poginuli za vrijeme HVO-ova napada. HVO ili njihovi suradnici, od kojih su neki bili clanovi Viteske brigade pod nadzorom Marija CERKEZA, odvodili su i pritvorili te bosanske Muslimane civile, ukljucujuci i mnoge koji su ranjeni u napadima. Ti su civili zatvarani, bez sudskog procesa, zajedno sa zarobljenim muslimanskim borcima, u raznim zatvorenickim objektima u lasvanskoj dolini. Izmedju ostalih, zatvorenicki objekti bili su na sljedecim lokacijama: - kino dvorana u Vitezu - logor Kaonik u blizini Busovace - veterinarska stanica u Vitezu - osnovna skola u Dubravici - nekoliko muslimanskih kuca u selu Gacice.

27. Tim je zatvorenickim objektima upravljao, vodio i nadzirao HVO ili njegovi suradnici, prema uputama i pod nadzorom Darija KORDICA i Tihofila BLASKICA.

28. Stotine bosanskih Muslimana civila navedenih u tacki 25., drzani su u tim pritvorima duze ili krace vrijeme na politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, dok ih nisu ubili, prebacili ili prisilili na iseljenje u muslimanska podrucja izvan lasvanske doline, ili tacnije izvan opcina Vitez, Novi Travnik i Busovaca.

29. Za vrijeme pritvora, mnogi muslimanski civili i zarobljeni muslimanski borci, podvrgnuti su od strane HVO ili njihovih suradnika, prema uputama i pod nadzorom Darija KORDICA i Tihofila BLASKICA, necovjecnim postupcima: drzani su u pretijesnim ili naguranim prostorijama, uz nedovoljno hrane i vode, bez odgovarajuce ili ikakve lijecnicke pomoci za nejake i ranjene, fizicki i psihicki zlostavljani i zastrasivani, tjerani da kopaju rovove za HVO na raznim lokacijama na ili u blizini prvih borbenih linija izmedju HVO i ABiH i time izlagani psihickom i fizickom naporu, postavljani u zive zidove na raznim lokacijama u lasvanskoj dolini kako bi se vojni objekti ili snage HVO zastitile od neprijatelja, a neke su ih clanovi HVO ubili ili pretukli na smrt.

30. Nakon sto je prethodno nadgledao hapsenja i zatvaranje stotina muslimanskih civila, zapovijedajuci HVO postrojbama u Vitezu, Mario CERKEZ je 19. aprila 1993. prijetio utjecajnom muslimanskom zatvoreniku da ce clanovi HVO-a ubiti 2.200 muslimanskih civila pritvorenih u Vitezu ako taj zatvorenik ne utjece da ABiH i civilne vlasti prekinu protivnapad na podrucju Viteza. Ovu prijetnju ponovili su istom zatvoreniku 20. aprila 1993. Pero SKOPLJAK i Ivan SANTIC koji su tako uspjeli takvim zastrasivanjem i prinudom prisiliti zatvorenika da potpise dokument u korist HVO-a, potencijalno stetan interesima ABiH. Zatim su Mario CERKEZ, Pero SKOPLJAK i Ivan SANTIC dozvolili da zatvoreni muslimanski civili u njihovoj nadleznosti i pod njihovim nadzorom i dalje ostanu u pritvoru, da se s njima necovjecno postupa, da se tjeraju na prisilni rad (kopanje rovova), da se postavljaju u zive zidove. Za vrijeme takvog pritvora neki su ubijeni ili su na drugi nacin poginuli.

31. Od januara 1993. pa najranije do kraja maja 1993. Zlatko ALEKSOVSKI je od clanova HVO ili njihovih suradnika preuzeo u zatvorenicki objekt u Kaoniku i u svoju nadleznost stotine uhapsenih bosanskih Muslimana civila. Zatvorenici su dolazili s velikog podrucja, izmedju ostalog i s podrucja opcina Viteza i Busovace. Mnogi od zatvorenika u njegovoj nadleznosti podvrgavani su necovjecnim postupcima, izmedju ostalih na prekomjerno i surovo ispitivanje, fizicke i psihicke povrede, prisilni rad (kopanje rovova) u opasnim situacijama, postavljanje u zive zidove, a neki su ubijeni ili na drugi nacin protuzakonito izgubili zivot.

32. Progoni u lasvanskoj dolini obuhvacali su sistemski i bezobzirno unistavanje kuca bosanskih Muslimana, njihove licne imovine, stoke i poslovnih objekata od strane oruzanih snaga HVO, policije i njihovih suradnika ili trecih osoba uz njihovo znanje, prema uputama ili pod nadzorom Darija KORDICA i Tihofila BLASKICA. Od oktobra 1992. do kraja maja 1993. imovina bosanskih Muslimana izdvojena je na politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi i sistemski unistavana, ili prije no sto su zapocela neprijateljstva ili za vrijeme i poslije napada HVO-a na muslimansko civilno stanovnistvo u lasvanskoj dolini. Ovakvo protuzakonito, rasprostranjeno i bezobzirno unistavanje stotina kuca bosanskih Muslimana, licne imovine i stoke, koje nije opravdano vojnim potrebama, trebalo je osigurati da se prezivjeli stanovnici ne mogu i nece vratiti svojim kucama i zajednicama u lasvanskoj dolini. Razoreni gradovi, sela i zaseoci ili dijelovi naseljeni Muslimanima su sljedeci:

GRAD/SELO I PRIBLIZAN DATUM RAZARANJA

Ahmici april 1993.
Busovaca januar 1993. do maja 1993.
Gacice april 1993.
Kacuni april 1993.
Loncari april 1993.
Nadioci april 1993.
Ocenici april 1993.
Pirici april 1993.
Putis april 1993.
Santici april 1993.
Sivrino Selo april 1993.
Stari Vitez april 1993.
Veceriska/Donja Veceriska april 1993.
Vitez prosinac 1992. do maja 1993.

33. Pocetkom januara 1993. pa sve do maja 1993. HVO ili njihovi suradnici su prema uputama ili pod nadzorom Darija KORDICA i Tihofila BLASKICA, po politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, protuzakonito granatirali zanatski centar u Zenici i sistemski napadali stotine nebranjenih naselja ili objekata u brojnim gradovima, selima i zaseocima na raznim lokacijama lasvanske doline, koji su bili vlasnistvo bosanskih Muslimana civila koji su jos zivjeli u nekim od tih objekata, a u vrijeme napada ili granatiranja ti objekti nisu bili od vojnog znacaja. Cilj napada bio je da se ubije, zlostavlja ili demoralizira bosansko muslimansko stanovnistvo. Stotine muslimanskih civila stradalo je, izmedju brojnih ostalih, i na sljedecim lokacijama:

MJESTO I DATUM POCETKA NAPADA

Ahmici 16. april 1993, 0530 sati
Busovaca januar 1993. i 26. april 1993.
Gacice 20. april 1993, 0550 sati
Kacuni januar 1993.
Loncari 17. april 1993.
Nadioci 16. april 1993, 0530 sati
Ocenici 19. april 1993
Pirici 16. april 1993, 0600 sati
Putis 16. april 1993
Santici 16. april 1993, 0530 sati
Sivrino Selo 16. april 1993.
Stari Vitez 16. april 1993, 0545 sati
Veceriska/Donja Veceriska 16. april 1993, 0530 sati
Vitez 16. april 1993, 0515 sati
Zenica 19. april 1993. 34.

Svi dogadjaji opisani u tackama 23.-33. bili su protiv bosanskih Muslimana civila na politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi. Pojedinacno i kolektivno, ta su djela bila rasprostranjena, a njihovim sustavnim provodjenjem stvarno je unisteno ili iseljeno skoro sve muslimansko civilno stanovnistvo s onih podrucja lasvanske doline u kojima su vlast preuzeli HVO i administracija bosanskih Hrvata.

TACKE 1.-3.
ZLOCINI PROTIV COVJECNOSTI

35. Dario KORDIC i Tihofil BLASKIC su pojedinacno i u suradnji s drugima planirali, poticali, naredjivali ili na drugi nacin potpomagali i sudjelovali u planiranju, pripremi ili izvrsavanju sljedecih zlocina:

a) progon bosanskih Muslimana u podrucju lasvanske doline u Bosni i Hercegovini na politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi,

b) granatiranje i napadi koji su usmrtili najmanje stotinu bosanskih civila u lasvanskoj dolini i Zenici u Republici Bosni i Hercegovini,

c) necovjecna djela protiv bosanskih civila u lasvanskoj dolini i civila u zanatskom centru u samom gradu u Zenici u Republici Bosni i Hercegovini, ili su znali ili imali razloga znati da ce njihovi podredjeni pociniti ta djela, ili da su ih pocinili, a oni nisu poduzeli potrebne i razumne mjere da sprijece ili kazne krivce. Takvim djelima i propustima Dario KORDIC i Tihofil BLASKIC pocinili su sljedece zlocine:

Tacka 1.: ZLOCIN PROTIV COVJECNOSTI prema clanovima 5.(h) (progon na politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi) i 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda (prema opisima u tackama 23.-34. koji su ovdje u cijelosti sadrzani).

Tacka 2.: ZLOCIN PROTIV COVJECNOSTI prema clanovima 5.(a.) (ubistvo) i 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda (prema opisima u tackama 24.-25. koji su ovdje u cijelosti sadrzani).

Tacka 3.: ZLOCIN PROTIV COVJECNOSTI prema clanovima 5.(i.) (necovjecna djela) i 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda (prema opisima u tackama 23., 28.-34. kao svako spominjanje ranjavanja ili nanosenja stete mnogim bosanskim civilima u tackama 24.-25. koji su ovdje u cijelosti sadrzani).

TACKE 4.-7.
TESKE POVREDE I KRSENJA RATNIH ZAKONA I OBICAJA NAMJERNO UBIJANJE I RANJAVANJE BOSANSKIH MUSLIMANA CIVILA

36. Kao sto je opisano u tackama 24.-25. ove optuznice, i u cijelosti ovdje sadrzano, od 1. januara do 31. maja 1993. Dario KORDIC, Tihofil BLASKIC i Mario CERKEZ pojedinacno i u suradnji s drugima planirali su, poticali, naredjivali ili na drugi nacin potpomagali i sudjelovali u planiranju, pripremi ili ubijanju preko stotinu civila i ranjavanju mnogih drugih u lasvanskoj dolini i gradu Zenici u Republici Bosni i Hercegovini, ili su pak znali ili imali razloga znati da ce njihovi podredjeni pociniti ta djela, ili su ih vec pocinili, a oni nisu poduzeli potrebne i razumne mjere da sprijece ili kazne krivce. Ovim djelima i propustima Dario KORDIC, Tihofil BLASKIC i Mario CERKEZ pocinili su sljedece zlocine:

Tacka 4.: TESKU POVREDU prema clanovima 2.(a.) (namjerno ubistvo), 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda.

Tacka 5.: TESKU POVREDU prema clanovima 2.(c.) (namjerno nanosenje teske patnje ili teskih fizickih i zdravstvenih ozljeda), 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda.

Tacka 6.: KRSENJE RATNIH ZAKONA ILI OBICAJA (namjerno napadanje civilnog stanovnistva i civila kao pojedinaca) prema clanovima 3., 7.(1.) i 7.(3.)Statuta Suda.

Tacka 7.: KRSENJE RATNIH ZAKONA ILI OBICAJA prema clanovima 3., 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda i clanu 3.(1.)(a.) (ubistvo) Zenevskih konvencija iz 1949.

TACKE 8.-10.
TESKE POVREDE I KRSENJE RATNIH ZAKONA ILI OBICAJA PROTUZAKONITO POSTUPANJE SA ZATVORENIM BOSANSKIM MUSLIMANIMA

37. U razdoblju izmedju 1. januara i 31. maja 1993., kao sto je inace opisano u tackama 23. i 26.-31. ove optuznice, i u cijelosti ovdje sadrzano, Dario KORDIC, Tihofil BLASKIC, Mario CERKEZ, Ivan SANTIC, Pero SKOPLJAK i Zlatko ALEKSOVSKI pojedinacno i u suradnji s drugima planirali su, poticali, naredjivali ili na drugi nacin potpomagali i sudjelovali u planiranju, pripremi ili protuzakonitom postupanju sa zatvorenim bosanskim Muslimanima u lasvanskoj dolini u Republici Bosni i Hercegovini, ili su pak znali ili imali razloga znati da ce njihovi podredjeni pociniti ta djela ili da su ih pocinili, a oni nisu poduzeli potrebne i razumne mjere da sprijece ili kazne krivce. Ovim djelima i propustima Dario KORDIC, Tihofil BLASKIC, Mario CERKEZ, Ivan SANTIC, Pero SKOPLJAK i Zlatko ALEKSOVSKI pocinili su sljedece zlocine:

Tacka 8.: TESKU POVREDU prema clanovima 2.(b.) (necovjecno postupanje), 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda.

Tacka 9.: TESKU POVREDU prema clanovima 2.(c.) (namjerno nanosenje teske patnje ili tjelesnih i zdravstvenih ozljeda), 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda.

Tacka 10.: KRSENJE RATNIH ZAKONA ILI OBICAJA (povreda osobnog dostojanstva) prema clanovima 3., 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda.

TACKE 11.-13.
TESKA POVREDA I KRSENJA RATNIH ZAKONA ILI OBICAJA NAPADI, GRANATIRANJA I UNISTAVANJA IMOVINE CIVILA

38. U razdoblju izmedju 1. januara i 31. maja 1993., kao sto je inace opisano u tackama 23.-25. i 32.-33. ove optuznice, i u cijelosti ovdje sadrzano, Dario KORDIC, Tihofil BLASKIC i Mario CERKEZ pojedinacno i u suradnji s ostalima planirali su, poticali, naredjivali ili na drugi nacin potpomagali i sudjelovali u planiranju, pripremi i izvodjenju protuzakonitih napada, granatiranja i unistavanja naselja, poslovnih objekata, zgrada, licne imovine i stoke bosanskih Muslimana u lasvanskoj dolini u Republici Bosni i Hercegovini, ili su pak znali ili imali razloga znati da ce njihovi podredjeni pociniti ta djela ili da su ih pocinili, a oni nisu poduzeli potrebne i razumne mjere da sprijece ili kazne krivce. Ovim djelima i propustima Dario KORDIC, Tihofil BLASKIC i Mario CERKEZ pocinili su sljedece zlocine:

Tacka 11.: TESKU POVREDU prema clanovima 2.(d.) (rasprostranjeno unistavanje imovine), 7.(1.)i 7.(3.) Statuta Suda.

Tacka 12.: KRSENJE RATNIH ZAKONA ILI OBICAJA (bezobzirno unistavanje naselja ili drugih objekata koje koristi samo civilno stanovnistvo, ukljucujuci i vjerske objekte) prema clanovima 3., 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda.

Tacka 13.: KRSENJE RATNIH ZAKONA ILI OBICAJA (napadanje naselja ili drugih objekata koje koristi samo civilno stanovnistvo, ukljucujuci i vjerske objekte)prema clanovima 3., 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda.

Novembar 1995. Den Haag, Nizozemska Richard J. Goldstone, glavni tuzitelj

Vezano za temu:

Prvi dokazi da je Hrvatska vojska bila agresor u BiH
Odnos hrvatske politike prema Bosnjacima
Povijest hrvatske agresije na BiH
Kako je Republika Hrvatska izvrsila 1992 agresiju
Mesic u Haagu: Hrvatska je izvrsila agresiju na BiH !
Mate Boban
Tadeus Mazovjecki - Izvjestaj o etnickom ciscenju
Carla Del Ponte: Franjo Tudjman bi bio optuzen
Optuznica protiv Ante Gotovine
Optuznica protiv Ademi Rahima
Tudjmanov odnose prema Bosni i Bosnjacima
Tudjmanove pobjednicke bitke za Hrvatsku
Optuznice protiv Hrvata iz Haaga
Racan krio optuznice od Mesica
Tako je govorio Franjo Tudjman
HVO I DIJELOVI HV SU IZVRSILI AGRESIJU NA BIH!
Hrvatska svojatanja Bosnjackih pisaca
Biografija: Franjo Tudjman





© 1999-2006 by Camo, All Rights Reserved