Knjizevnost BiH
Početna - - Početna
GRAD KOTOR, BAR, ULICINJ


"PUTOPISI" EVLIJE CELEBIJE 1660. GODINE

HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE




PUTOVANJE U ALBANIJU 1662.

GRAD PODGORICA

Putopisi Evlije Celebije, obilazak nasih krajeva 1660.g.

Kad je Osvajac, sultan Mehmed-han, osvojio Skadar, on je iste godine podigao ovaj grad da bi obezbijedio Skadar od arnautske eskije i pokvarenih Mlecana. To je nova tvrdava u kamenitoj zemlji koja se zove Crna Gora.40 Tvrdava je cetvorougaonog oblika, a sazidana je od kamena. Snabdjevena je jakim kulama, puskarnicama i prsobranima. Ima jednu kapiju, a lezi na ostroj litici okruzena opkopom. U tvrdavi se nalazi gradski zapovjednik (dizdar), sedam stotina muzevnih, hrabrih, odvaznih, smjelih, pozrtvovanih i junackih momaka, koji dan-noc vode borbe s neprijateljima. Njihova odjeca je, medutim, vrlo smijesna.

Kako je to brdovita i gorovita zemlja, to je zbog dobre klime uzrast i stas njenog stanovnistva visok kao visoki cempresi. To su jako pozrtvovni junaci, glave su im velike kao adanske41 lubenice,a misice debele kao zrele tikve za filovanje. Njihova snazna i junacka prsa odzvanjaju kad se udaraju. Vrlo su krupna tijela. Njihovi junaci s takvim organizmom su vrlo zdravi, zivahni, otporni,pokretni i hitri. Oni se veru sa pecine na pecinu pod punom ratnom opremom hitro kao bagdadske gazele.Zene su im, medutim, u duhu one svete Muhamedove izreke da su najbolje zene koje su niska stasa - tako sitne i lagane da prema onim glomaznim ljudeskarama izgledaju lake kao odjeca. Na nogama sve imaju tijesne opanke; cjevanice su im gole, tako da nemaju cak ni donje odjece. Samo na celu nose neke grcke pec’e.Vecina ih uopce ne zna sta je to kosulja. Preko leda oblace po jedan grub, tijesan i kratak gunj. Prsa i vrat su im potpuno otvoreni.

Cudno je kako oni cije su glave velike kao kazan nose nasuprot tome malene kapice na glavi. Te kapice su malene kao fildzan. One su konopcem privezane sa dvije strane, tako da taj konopac ide ispod vrata i on im drzi kapice na glavi. Cudo je bozje kako te kape izgledaju na onolikim glavama kao prava bruka i nakarada. One uopce ne sluze kao odjeca.Ovi hrabri ratnici neprestano vrse cetovanje i potjere... Oni strogo nadziru kotorske, klimentske i crnogorske buntovnike i ne daju im ni da oci otvore.U tvrdavi se nalazi u svemu tri stotine kuceraka, jedna Fati­hova dzamija, ambari za psenicu, odlicno skladiste municije, topovi i cisterne. Drugih gradevina, kao sto su han, medresa, hamam, carsija i bazar, nema.Mi smo zeljeli da iz ovog grada odemo »na viru« u mletacki grad Kotor da bi ga razgledali, ali vojnici gradske posade na to nisu pristali, jer su s Kotoranima bili pokvarili postivanje zadane rijeci (»vire«). Ja sam na to rekao: »Ako bog da, ja cu ucestvovati u njegovom osvajanju, pa cu ga tako razgledati«, te dodavsi: »Poslovi se ostavljaju za svoje vrijeme«, odustadoh od puta u Kotor. Na to sam ja, siromah, izasao iz Podgorice pola sata daleko u sjevernom pravcu, na jedno visoko brdo, i poceo iz pozadine da promatram Kotor.

39 U orig.: Podgoric’se, danas Titograd.

40 U orig.: Kara Dag.

41 Misli na grad Adanu u Anadolu.

GRAD KOTOR

Na obali Novskog zaliva, na jednoj litici, vidio se on u obliku male tvrdave sa vrlo mnogo brda koja dominiraju gradom.

Okolinu ovoga grada predstavlja teritorija od deset konaka hoda tako da ga sa obje strane okruzuje Jadransko more. Sa zapadne strane nalazi se Novski zaliv. Prostor izmedu ta dva zaliva iznosi deset koraka hoda i tako predstavlja vrlo velik rt koji sacinjavaju gorovite i kamenite, visoke i neplodne planine kao sto je rt Manya u Moreji. Jedna polovina tih planina naziva se Crna Gora,40a druga polovina planine Klimenata. U njima stanuje cetrdeset sedam hi­ljada naoruzanih i hrabrih Arnauta, koji su ranije pripadali skadarskom sandzaku. Od kritskog rata oni su podlozni Mlecanima. Oni pruzaju pomoc gradu Kandiji. Na jednom klimentskom rtu nalazi se sedam tvrdava i sve su podlozne Mlecanima, tako da im je kapetan Mlecanin, a njegova vojska Arnauti. U tim planinama izvrsili smo i druga interesantna razmatranja. Podigavsi se iz Podgorice i iduci u juznom pravcu kroz kamenite predjele oprezno, spremni pod oruzjem,. stigli smo u grad Budvu.

GRAD BUDVA

To je posljednja mletacka tvrdava na morskoj obali. Ima cetvo­rougaoni oblik, a gradena je seddadovski tvrdo.42 To je bijela malena tvrdava od kamena. Kad su vidjeli nasu vojsku, ispalili su mnogo topova-haberdzija. Na to je jedna velika lada, koja se nalazila na jednoj tabiji, isturila na svoj najveci vrh jednu flandira-zastavu. Sa ovih kula koje su se nalazile na morskoj obali u tren oka upaljene su vatre cije je svjetlo sjalo do nebeskog vrha rasprostruci se kao zvijezdje Kumova Slama. Na to su sa svih kula ispaljeni topovi u svrhu me­dusobnog obavjestavanja, jer su mislili da smo mi dzebedzije koji su posli u plijen i pljacku. Mi smo, medutim, bez straha i bojazni prosli u blizini grada Budve i stigli u grad Bar.48

GRAD BAR

U ovu kasabu usao je Osvajac Gazija 883/1478. godine.44 Ona pripada teritoriji skadarskog sandzaka kao jedan vojvodaluk. Ona je ispostava (nijabet) kao jedna od nahija ulcinjskog kadiluka. Ima gradskog dizdara i naoruzanu posadu. Sve su to hrabri arnautski junaci, koji sa svojim fregatama neprestano napadaju vilajet Pulju,45 obale Klore,46 buntovne mletacke gradove, i crnogorske i klimentske hajduke. Oni upadaju medu njih i vracaju se zdravi s plijenom u svoj grad, siti, i nikada ne dolaze praznih saka. U svakom slucaju, oni moraju odnekud doci s nekim dobitkom.

Ovaj grad nalazi se na obali Jadranskog mora. Sagraden je od kamena u obliku cetvorougaonika i predstavlja vrlo vjesto izgradenu tvrdavu.

U tvrdjavi se nalaze vojnicke kuce, pokrivene ceremitom i ka­menim plocama. One uopce nemaju basca. Tu se nalazi jedna dza­mija sultana Ahmeda, mekteb, medresa, jedan mesdzid, zitni ambar, skladiste municije, cisterne, impozantni topovi, jedna gradska kapija, gradska muzika i jedan opkop.

Podigavsi se odatle, stigli smo u grad Ulcinj-47 koji se nalazi na krajnjoj granici.

42 Misli na S’edada sina Adova (vidi str. 80, nap. 71).

43 U orig.: Bar.

44 Ova tvrdnja nije tacna.

45 =Pulja.

46 =Klora.

47 U Orig.: Ulken.



GRAD ULCINJ

Osnovao ga je neki Spanjolac. Kasnije, nekom prilikom zaposjeli su ga svojim davolstvima Mlecani, ali su godine 883 = 1477/8. kljuceve ovoga grada morali predati Ahmed-pasi Hercegovicu,48 veziru sultana Osvajaca, dok su se sami povukil u svoju nesrecnu domovinu. Kasnije je sultan Mehmed-han ovaj grad kako treba izgradio i upisao ga kao has, domeno skadarskom sandzak-begu. Sada je vojvodaluk i kadiluk u rangu od sto pedeset akci.

Gradska tvrdjava nalazi se na obali Jadranskog mora.49 Zidana je od klesanog kamena, a ima oblik sestougaonika.To je tvrd grad. Njegove puskarnice, bastioni i prsobrani su jaki. Ima isto tako mnogo mazgala. Okruzen je opkopima i snabdjeven svim ratnim potrebama i materijalom. To je vrlo lijep grad. U unutrasnjosti tvrdave nalazi se Mehmed-hanova dzamija. Sve kuce gradske po­sade pokrivene su kamenim plocama, i sve su malene. Tu se, dalje, nalaze ambari za zito, magazini municije i cisterne. Ima nekoliko vrlo jakih baljemez-topova, koji su nemilosrdni prema dusmaninu. Dizdaraga sjedi obicno u onom mjestu pred gradskom kapijom koje se zove londzva.

Ovaj grad cuva, pored gradske posade, sedam stotina arnautskih boraca. I oni su svi vrijedni, hrabri, odvazni i junacni momci.Vecina njihovih vojnika su fregatadzije. Buduci da se ovaj grad nalazi na morskoj obali, to se u gradskom zalivu nalazi dvadeset fregata. Ovamo dolaze odvazni arnautski momci iz drugih kasaba, sjedaju u fregate i plijene, pljackaju i pustose neprijateljsku obalu. Dono­seci bezbrojno blago i odabrano roblje vracaju se u Ulcinj kao pobjednici i daju sandzak-begu desetak od plijena. Tako kad sam ja, siromah, bio u ovom gradu i dok sam ga posmatrao, doslo je iz djaurske Pulje50 sedam fregata sa ratnim plijenom. Od tih sedam fregata plijena Jusufbegovicu je pripalo devedeset i jedna hiljada grosa carskog desetka i sedamnaest robova. On je od toga ratnog plijena isplatio svoj dug Melek Ahmed-pasi.

Odatle sam ponovo otisao u grad Skadar, a odande opet u kasabu Busati. Tu sam prenocio jednu noc kod pase. Jusufbegovic je predao meni, siromahu, na ime duga od beskamatnog zajma koji mu je dao nas gospodar Melek Ahmed-pasa, trinaest hiljada grosa sve u venecijanskim zlatnicima, a u prisutnosti kadije, koji je o tome izdao serijatsku potvrdu. Ja sam, siromah, na to dao begu potvrdu, i kada je ona na rubu ovjerena, onda je beg dao kao poklon Melek Ahmed-pasi tri franacka mladica, dvadeset dukata, sat, brojanice od bisera, cetrdeset topova dibe, cetrdeset topova denovske kadife, umjetnicki izraden handzar, ciji je drzak okovan rubinima i mer­dzanima. To je sve popisao u prijateljskom pismu koje mu je na­pisao. Ja sam, siromah, od bega dobio tri stotine venecijanskih zlatnika, jedriog spanskog mlaica po imenu Behzad, jedriog ata i sablju. Svoj mojoj pratnji i slugama podijelio je po deset zlatnika i po jedan komad cohe i kumasa.

Sutradan smo krenuli iz Skadra na put u Istanbul.

[Evlij a dalje opisuje albanska mjesta Mut, Jenikalu (Novigrad) i kasabu Spas - koja su pripala skadarskom i dukljanskom san­dzaku. Iz Spasa je dosao u kasabu Djakovicu i mi ga odatle opet pratimo (VI, 117).]

48 Ovo kazivarije nije tacno (tip Str. 71, nap. 2).
49 U orig. stoji: Venedik körfezi.
50 =Pulja.



Vezano za temu:

HISTORIJA BIH





© 1999-2006 by Camo, All Rights Reserved