Knjizevnost BiH
Početna - - Početna
KRATKA POLITICKA I KULTURNA HISTORIJA HRVATSKE


VREMENSKI REDOSLIJED ZBIVANJA


Povijest Hrvata - Osmansko Carstvo I. dio


Povijest Hrvata - Osmansko Carstvo II. dio


Povijest Hrvata - Osmansko Carstvo III. dio


395. Rimski car Teodosije dijeli Rimsko Carstvo na istocni i zapadni dio - Hrvatska i danasnja BiH pripadaju Zapadnom Carstvu

614. Avari i Slaveni zauzimaju rimsku Salonu (danas Solin kraj Splita)
Oko 630. Hrvati sele iz Bijele Hrvatske u Dalmaciju

812. Mir u Aachenu - Franci i Bizant dijele Evropu zapadno od Cetine, tj. Hrvatska pripada pod franacki, a istocno (Bosna) pod bizantski utjecaj
818.-823. ustanak Ljudevita Posavskog
Oko 820. pokrstavanje Hrvata
852. Hrvatski knez Trpimir izdaje povelju u kojoj se prvi put spominje ime Hrvat (prijepis)
871. Hrvatski knez Domagoj preplovljava Jadran i ratuje kod Barija
879. Papa Ivan VIII. priznaje kneza Branimira zakonitim vladarem, a Hrvatsku neovisnom drzavom

925. Tomislav poslije pobjede nad Madjarima i Bugarima kruni se za kralja - Hrvatsko kraljevstvo

1058.-1074. vlada kralj Petar Kresimir IV. Hrvatska prostorno najveca dotad
1075. Izaslanik papa Grgura VII. kruni Dmitra Zvonimira za kralja
1097. Poraz hrvatske vojske na Petrovoj gori protiv Madjara

1102. Hrvatska u personalnoj uniji s ugarskom dinastijom Arpadovica

1222. Hrvatsko - ugarski kralj Andrija II., izdaje plemstvu zlatnu bulu
1242. Tatari prodiru u Hrvatsku i vracaju se preko Bosne u Aziju
1242. Kralj Bela IV. daje Zagrebu (Gradecu) polozaj slobodnog kraljevskog grada
1244. Bela IV. pobjedjuje bosanskog bana - “heretika” Ninoslava
1248. Papa Inocent IV. odobrava slavensko (hrvatsko) bogosluzje
1253. Kralj Bela IV. dijeli Bosnu na tri banovine: Bosnu, Usoru, Soli i postavlja za bana Prijezdu - praoca dinastije Kotromanica
1288. Vinodolski zakonik
1299. Hrvatski velikas Pavao Birbirski uzima naslov “ban Hrvata” i “gospodar Bosne”

1301. Ban Pavao Birbirski dovodi za hrvatsko - ugarskog kralja Karla Anzu (Anjou)
1342.-1382. vlada Ludovik I. Anzuvinac, zet bana Stjepana II. Kotromanica, gospodar Huma, postavlja Tvrtka za bana
1358. Ludovik I. tesko porazio Veneciju i izbacuje je s istocne obale Jadrana
1382.-1408. Protivkraljevski pokret u Hrvatskoj i Bosni
1396. Osnovan dominikanski studij u Zadru
1397. Krvavi krizevacki sabor - ubistvo hrvatskih plemica

1409. Kralj Ladislav Napuljski prodao je dio Dalmacije Mlecanima
1415. Osmanlije provaljuju preko Hrvatske (Slavonije) do Celja
1420. Veneciji se predaju hrvatski gradovi u Dalmaciji
1440. Izdan Poljicki statut - pisan bosancicom, tada nazvanom “arvackim pismom”
1465. Hrvatski banovi dobivaju naslov “banovi kraljevine Rame (Bosne), Dalmacije i Hrvatske
1471. Osmanlije zauzimaju Pocitelj na Neretvi
1491. Hrvati pobjedjuju Turke kod Krbave
1493. Tezak poraz hrvatske feudalne vojske na Krbavskom polju

1513. Hrvatski ban Petar Berislavic tesko porazi Osmanlije kod Dubice
1518. Opet Berislavic pobjedjuje Osmanlije kod Jajca i osigurava taj grad - utvrdu
1519. Papa Leon X. daje Hrvatima casan pridjev “prezidje krscanstva”
1520. Osmanlije prodiru u Hrvatsku, ubijen Petar Berislavic
1522. Na njemackom saboru u Nürnbergu B. Frankopan moli pomoc Evrope u odbrani od Osmanlija - uzaludno
1525. Husref - beg podsjeda Jajce, ali ga spasava hrvatski knez Krsto Frankopan
1526. Hrvatski Dubrovnik priznaje osmanlijsku vrhovnu vlast
1527. Dio hrvatskog plemstva na saboru u Cetinu bira za svoga kralja Ferdinanda I. Habsburskog
1528. Gazi Husref - beg osvaja hrvatsko Jajce i time pada Jajacka banovina - odbrana Hrvatske i Slavonije
1532. Hrvat Nikola Jurisic zaustavlja vojsku sultana Sulejmana pod Kisegom u Ugarskoj
1536. Husref - beg prodire u Slavoniju i osvaja Pozegu
1537. U odbrani Klisa gine Petar Kruzic, a Hrvatska gubi najvaznije utvrdjenje na jugu
1537. Kliski uskoci sele u Senj gdje nastavljaju braniti Hrvatsku
1552. Osmanlije osvajaju Viroviticu, Cazmu i dolaze do najzapadnije crte u Hrvatskoj (Slavoniji)
1556. Osvajaju Kostajnicu - “vrata Hrvatske”
1566. Osmanlije vode tesku bitku za Siget u Ugarskoj koga brani Hrvat Nikola Subic Zrinski, nazvan Sigetski
1573. Izbila seljacka buna Matije Gupca
1592. Hrvatski sabor donosi zakljucak o opcem ustanku - insurekciji za odbranu od Osmanlija
1592. Hasan Predojevic, bosanski pasa, gradi Novu Petrinju da zaobidje i osvoji Sisak
1592. Spomenuti pasa osvaja hrvatski grad Bihac
1593. Teski poraz Osmanlija pod Siskom
1595. Hrvati pobjedise Osmanlije kod Petrinje

1601. Pobuna uskoka u Senju
1606. Sklopljen mir s Osmanlijama, prvi povoljni sporazum s kojim Hrvatska dobiva Moslavinu i Petrinju
1612. Izgradjeno kazaliste u Hvaru, jedno od najstarijih u Evropi
1617. Zavrsetak uskockog rata i preseljavanje uskoka iz Senja u unutrasnjost
1618.-1648. Tridesetogodisnji rat u Evropi u kojem se isticu Hrvati
1630. Statuta valachorum - Vlaski statut po kome Vlasi u Slavonskoj krajini dobivaju povlastice
1652. Hrvatski ban Nikola Zrinski pobjedjuje Osmanlije kod Kostajnice
1663.-1664. Hrvati pod vodstvom brace Zrinski izborili nekoliko pobjeda protiv Osmanlija, a Nikola dopire do Osijeka, spaljuje Sulejmanov most
1667. Razorni potres pogodio Dubrovnik
1670.-1671. Pobuna i likvidacija Zrinkog i Frankopana u Beckom Novom Mjestu
1683.-1699. Traje veliki protuosmanlijski rat Austrije, Venecije, Poljske, Sv. Stolice
1687. Hrvatski ban Tomo Erdödy oslobadja Dubicu, Kostajnicu, Zrin i pomice granicu Hrvatske na Unu

1688. Nove pobjede krscanske (i hrvatske) vojske protiv Osmanlija, oslobodjen Knin koji uzimaju Mlecani

1689. Luka Ibrisimovic i Marko Mesic, svecenici, uz pomoc naroda oslobadjaju dotad osmanlijsku Slavoniju, Liku i Krbavu

1697. Eugen Savojski s austrijskom vojskom prodire sve do Sarajeva, koje zapali i vrati se u Slavoniju

1699. Sklopljen mir u Srijemskim Karlovcima prema kojem se Hrvatskoj vraca Slavonija, Lika, a Veneciji hrvatski teritoriji u kontinentalnoj Dalmaciji

1700. Senjanin P. Ritter Vitezovic pise “Croatia Rediviva” - Ozivljena Hrvatska
1712. Hrvatski sabor donosi zakljucak tzv. Pragmaticku sankciju s kojom se priznaje nasljedstvo habsburske kuce i zenskoj lozi

1718. Sklopljen mir u Pozarevcu prema kojem Osmanlije odstupaju Austriji sjevernu Srbiju, bosansku Posavinu, a Veneciji Imotski i sve do Neretve. Dubrovnik odstupa turskoj strani Neum i Sutorinu kako bi se zastitio od Venecije (danasnji pristup BiH prema moru)

1736.-1739. Nesretni rat Austrije protiv Osmanlija, poraz u Turskoj Hrvatskoj kod Banja Luke
1739. Austrija gubi Beogradskim mirom sve ono sto je dobila Pozarevackim
1745. Becki dvor dopusta uspostavu ustavnog stanja u oslobodjenoj Slavoniji i obnovu triju zupanija
1746. Preuredjenje Hrvatsko - slavonske Vojne krajine - osnivanje pukovnija
1776. Marija Terezija vraca Hrvatskoj Rijeku i Hrvatsko primorje
1779. Carica ukida Hrvatsko kraljevsko vijece i njegove ovlasti predaje Ugarskom vijecu
1787.-1791. Austrija ratuje protiv Osmanlijskog Carstva zajedno s Rusijom, ali bez uspjeha - pokusaj izgona Turaka iz Evrope i rjesenje istocnog pitanja nije uspjelo
1790. Hrvatski sabor prihvaca zajednicku vladu s Ugarskom kao posljedicu apsolutizma Josipa II.

1791. Mirom u Svistovu Osmanlije vracaju Hrvatskoj dotad okupirani Dvor na Uni, i zaledje Bihaca (Dreznik, Petrovo selo, Lapac i Srb)
1797. Mirom s Francuzima Austrija dobiva Istru i Dalmaciju
1797. Napoleon ukida Mletacku Republiku. Mirom u Campo Formiju Austriji su predani otoci, Boka Kotorska i Venecija
1797. Matija Rukavina, general - Hrvat, ulazi s krajiskom vojskom u Dalmaciju

1802. Hrvatski sabor uzaludno zahtijeva sjedinjenje Dalmacije
1805. Poslije novog poraza austrijske vojske Istra, Dalmacija i Boka dolaze u francuski posjed
1806. Rusi i Crnogorci okupiraju Boku, a Francuzi ulaze u Dubrovnik
1808. Francuzi jednostranom odlukom ukidaju Dubrovacku Republiku
1809. Poslije novog poraza austrijske vojske Francuzi okupiraju svu Hrvatsku juzno od Save
1809. Francuzi imaju granice s Osmanlijskim carstvom na Uni
1813.-1815. Hrvatska se oslobadja francuske okupacije
1822. Austrija ukida Kraljevinu Iliriju i Hrvatskoj vraca krajeve juzno od Save
1830. Ljudevit Gaj pocinje preporodnu djelatnost
1835. Ljudevit Gaj pokrece Novine horvatzke - pocetak hrvatskog narodnog preporoda
1836. Ljudevit Gaj preimenuje svoj list u Ilirske novine koje izlaze otada na stokavici
1840. Katolici u BiH stavljeni pod zastitu Austrije
1841. U Hrvatskoj se osniva Horvatsko - vugerska stranka, a uskoro i Ilirska stranka - pocinje stranacki zivot
1842. Poslije Gospodarskog drustva (1841.) osniva se i Matica ilirska (od 1874. Matica hrvatska)
1845. Sukob pristasa Ilirske i Vugerske (madjaronske) stranke - julske zrtve
1848. Revolucionarna zbivanja u Hrvatskoj, izbor Jelacica za bana, Narodna zahtjevanja ukidanja kmetstva, sukob s Madjarskom
1849. Jelacic ulazi s hrvatskom vojskom u Budim i Pestu
1849.-1851. Oktroirani ustav i pocetak austrijskog apsolutizma u Hrvatskoj
1852. Zagrebacka biskupija uzvisena je na polozaj nadbiskupije
1861. Po slomu apsolutizma sastaje se Hrvatski sabor koji donosi povijesne odluke o polozaju i pravima Hrvatske
1862. U Dalmaciji izlazi list “Il Nazionale” i njegov prilog “Narodni list” - pocetak hrvatskog preporoda u juznoj Hrvatskoj
1867. U Zagrebu osnovana Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU), danas HAZU
1868. Sklopljena Hrvatsko - ugarska nagodba. Hrvatska potvrdila svoju autonomiju, ali je njen dio (Istra, Dalmacija, Boka) ostao u austrijskom dijelu Monarhije
1870. Poceo hrvatski narodni preporod u Istri i kod backih Hrvata
1871. Hrvatski pravasi s E. Kvaternikom na celu digli ustanak u Rakovici
1873.-1880. Banovanje I. Mazuranica, bana reformatora
1874. Osnovano Sveuciliste u Zagrebu s tri fakulteta
1875. Austrija planira ulazak u BiH. Car Franjo Josip putuje uz granicu BiH i potice Hrvate - katolike na ustanak

1878. Berlinski kongres, BiH pod austrijskim protektoratom, kraj ustanka, okupacija BiH koju vode generali Hrvati (J. Filipovic i S. Jovanovic). Otpor islamskog naroda, u ratu poginulo preko tisucu Hrvata

1878. Hrvatski sabor uzaludno zahtijeva BiH po ´povijesnom pravu´
1881. Ukinuta Hrvatsko - slavonska Vojna krajina i sjedinjena s Hrvatskom
1883. Narodni, protivmadjarski pokret u Hrvatskoj, dolazak bana D. Khuen-Hédervárya
1895. Spaljena madjarska trobojnica u Zagrebu pri posjetu Franje Josipa I.

1903. Drugi narodni protivmadjarski pokret, odstup bana Khuena
1905. Saradnja hrvatskih i srpskih politicara u Hrvatskoj - politika “novog kursa”
1908. Austrija proklamira aneksiju BiH, Srbija prijeti ratom

1914. Teroristicka organizacija ´Mlada Bosna´ ubija u Sarajevu nadvojvodu Franju Ferdinanda. Ultimatum Srbiji i rat. Pocetak I. svjetskog rata
1915. Antanta obecava Italiji hrvatsku obalu. Pocetak rada Jugoslavenskog odbora
1917. Hrvati, Slovenci, izglasavaju u Becu tzv. Majsku deklaraciju s kojom zahtijevaju federalisticko uredjenje za sve juznoslavenske narode u Monarhiji (i za BiH)
1917. Krfska deklaracija u kojoj srpska vlada i Jugoslavenski odbor zahtijevaju oslobodjenje i ujedinjenje sa Srbijom

1918. Slom Austro - Ugarske, prestanak njene uprave u Hrvatskoj (i BiH)
1918. Osnivanje narodnih vijeca u Hrvatskoj, BiH i drugim zemljama, zajednicko Narodno vijece u Zagrebu, Drzava Slovenaca, Hrvata i Srba u kojoj je i BiH

1918. 1.12. u Beogradu se proglasava Ujedinjenje i nova Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). U njoj su sve juznoslavenske zemlje u bivsoj Monarhiji, te Srbija i Crna Gora

1918. 5.12. u Zagrebu pobijeni protivnici nametnutog ujedinjenja - decembarske zrtve

1920. S Italijom sklopljen Rappalski ugovor prema kojem Italija uzima hrvatsku Istru, grad Zadar i neke jadranske otoke

1921. U Beogradu se izglasava tzv. Vidovdanski ustav bez sudjelovanja Hrvata, a uz potporu Jugoslavenske muslimanske organizacije i njenog vodje M. Spahe koji su omogucili Pasicu da “progura” centralisticki ustav koji je najvise pogodio nesrpske krajeve pa i BiH

1928. U Beogradu srpski radikal P. Racic ubija dvojicu zastupnika Hrvata, dvojicu ranjava, a S. Radica - vodju hrvatskog naroda smrtno ranjava

1929. Kralj Aleksandar Karadjordjevic proglasava diktaturu, a Kraljevinu SHS Jugoslavijom. Podjela zemlje na banovine koje razbijaju hrvatske i bosansko - hercegovacke povijesne teritorije

1934. U Marseillesu ubijen kralj Aleksandar Karadjordjevic
1937. Jugoslavija krece prema fasizmu
1937. Cetnici organiziraju progone Hrvata, a uz brojne zrtve padaju 1937. u Senju i omladinci koji su dosli na koncert sarajevskog drustva “Trebevic”
1939. Sporazum srbijanskih radikala i Hrvatske seljacke stranke (Cvetkovic - Macek) i stvaranje Banovine Hrvatske u koji ulazi srednja i sjeveroistocna Bosna, te Hercegovina, osim istocne

1941. Jugoslavija pristupa Trojnom paktu, 27. 3. velikosrpski udar u Beogradu, 6. 4. napad Njemacke, Italije, Madjarske i Bugarske. Slom Jugoslavije

1941. 10. 4. u Zagrebu proglasena Nezavisna Drzava Hrvatska (NDH)
1941. 22. 6. pocinje partizanski ustanak u Hrvatskoj
1942. U Zagrebu zasjeda neizabrani Drzavni sabor NDH
1942. Potkraj, partizanske jedinice organizuju u Bihacu I. zasjedanje AVNOJ-a
1943. Prvo zasjedanje ZAVNOH-a u Lici
1943. Septembar, kapitulacija Italije, Istrani proglasili ujedinjenje s maticom Hrvatskom
1943. I ZAVNOH i vlada NDH u Zagrebu ponistavaju ugovore s Italijom

1943. U Jajcu - odrzano II. zasjedanje AVNOJ-a, pocetak Druge Jugoslavije
1944. III. zasjedanje ZAVNOH-a u Topuskom, zacetak Hrvatske kao federalne drzave u Jugoslaviji. Neuspio pokusaj puca Vokica i Lorkovica u NDH

1944. Sporazum Tito - Subasic na otoku Visu, pokusaj legalizovanja nove jugoslavenske drzave

1945. Spremanje NDH za odsudnu odbranu, u aprilu u Splitu ustrojena prva vlada federalne Hrvatske

1945. Proboj srijemskog bojista
1945. 8. 5. Jedinice NDH napustaju Zagreb
1945. 8. 5. Kapitulacija Njemacke

1945. Do 8. do 15. 5. “rat poslije rata”. Engleska komanda predaje hrvatske i druge jedinice Titovoj Jugoslavenskoj armiji, masovne likvidacije u Sloveniji i po “kriznom putu”

1945. Trece zasjedanje AVNOJ-a u Beogradu, dirigovani izbori i proglas Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ)

1945.-1990. Narodna Republika Hrvatska u okviru Jugoslavije

1946. “Izglasani” ustavi Jugoslavije i republike Hrvatske
1946. Montirani proces u Zagrebu protiv mladog nadbiskupa A. Stepinca, progoni katolickog svecenstva
1948. Rezolucija Informibiroa, otpor Jugoslavije, progoni pristasa SSSR-a
1949. Otvoren za komuniste-informbirovce logor na Golom otoku
1949. Ubijen smijenjeni sekretar KP Hrvatske Andrija Hebrang
1950. U Zagrebu utemeljen Leksikografski zavod za citavu Jugoslaviju s M. Krlezom na celu
1966.-1970. Uspostavljeni odnosi izmedju SFR Jugoslavije i Sv. Stolice
1966. Smijenjeno prosrpsko vodstvo u KPJ (A. Rankovic)
1967. Sve kulturne i naucne ustanove u Hrvatskoj potpisuju Deklaraciju o nazivu i polozaju hrvatskog jezika
1970. Usvojeni ustavni amandmani koji traze vise prava republika
1971. U Hrvatskoj pocinje tzv. “hrvatsko proljece” sa zahtjevima za vise autonomije i manje ekonomskog iskoristavanja
1971. Predsjednistvo SK Jugoslavije u Karadjordjevu ostro obracunava s “pojavama nacionalizma” u SK Hrvatske
1971. Smijenjeno vodstvo SK Hrvatske sa S. Dabcevic - Kucar na celu
1972. 11. decembra, uhapsene vodje tzv. Maspoka u Hrvatskoj: F. Tudjman, V. Pavletic, V. Gotovac, M. Veselica, Z. Komarica, H. Sosic, S. Djodan, J. Ivicevic, A. Glibota, A. Bacic i dr.

1974. Donesen novi Ustav SFR Jugoslavije s kojim se Republike priznaju drzavama s pravom odcjepljenja

1980. Umire Josip Broz Tito

1989. 11. 12. SK Hrvatske donio odluku o visestranackim izborima
1990. 20. 1. na XIV. kongresu SK Jugoslavije doslo do raspada te organizacije prema nacionalnom kljucu
1990. U Hrvatskoj i BiH osnivaju se i registruju prve gradjanske politicke stranke

1990. April, maj - prvi demokratski izbori u Hrvatskoj, velika pobjeda Hrvatske demokratske zajednice s Franjom Tudjmanom na celu
1990. 30. 5. prva sjednica Hrvatskog sabora, za Predsjednika Republike izabran Franjo Tudjman

1991. Agresija pobunjenih Srba, cetnika i tzv. Jugoslavenske armije na Sloveniju pa na Hrvatsku
1991. 18. novembra - pad Vukovara, likvidacije civila i ranjenika, teska razaranja po Hrvatskoj, odlucan otpor velikosrpskoj agresiji
1992. 15. januara - Hrvatska medjunarodno priznata
1992. Maj - Hrvatska primljena u UN

1993. Sukobi i rat Hrvata i muslimana u BiH

1994. 18. marta, smirivanje sukoba i ugovor u Washingotonu

1995. Maj, Hrvatska vojska (HV) oslobadja od cetnika okupirano zapadnu Slavoniju
1995. Velikosrpska blokada Bihaca
1995. HV prelazi granicu BiH i oslobadja Drvar, Jajce, itd.
1995. 4. avgusta, HV oslobadja Banovinu, Kordun, Liku, Knin u akciji “Oluja”

1995. 12. Novembra, predstavnici pobunjenih Srba iz istocne Slavonije, zapadnog Srijema i Baranje potpisali su 12. novembra 1995. “Osnovni sporazum” o mirnoj reintegraciji toga hrvatskog podruzja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske

1995. 21. Novembra, u Daytonu, SAD, potpisan mir u BiH koji su parafirali Alija Izetbegovic, Franjo Tudjman i Slobodan Milosevic, a kao svjedoci su se potpisali predstavnici SAD, UN, Rusije te zemlje kontaktne skupine (Francuska, Njemacka, Velika Britanija)

1995. 14. Decembra, u Parizu, u Elizejskoj palaci, su predstavnici Hrvata, Srba i Bosnjaka-muslimana (Tudjman, Milosevic, Izetbegovic) potpisali Opci okvirni sporazum o BiH koji je bio pripremljen i parafiran u Daytonu 21. novembra 1995.

1996. 4. Januara, u Sarajevu su se sastali predsjednik Republike Hrvatske F. Tudjman i predsjednik BiH A. Izetbegovic, posjetili sjednicu Zajednickog vijeca za saradnju Hrvatske i BiH i dogovorili daljnje korake za saradnju i jacanje Federacije BiH

1996. 13. Januara, BiH i Hrvatsku posjetio je americki predsjednik B. Clinton

1996. 7. Maja, sluzbeno je otvoren pogranicni prijelaz Bajakovo na granici Republike Hrvatske i SR Jugoslavije (u Srijemu)

1996. 11. Maja, u Zagrebu je potpisan sporazum izmedju Republike Hrvatske i BiH o otvaranju luke Ploce i slobodnom prolazu kroz Neum, sto je dio dogovora koje je postignut u Washingtonu i Daytonu

1996. 20. Juna, zavrseno otpustanje vojnika hrvatskog Podunavlja, objavio je prijelazni upravnik J. P. Klein, a vecina naoruzanja srpske paravojske prebacena je u Srbiju

1996. 6. Jula, predsjednik Tudjman izjavo je sudionicima Trece konvencije Hrvatskog svjetskog kongresa na Brijunima kako Hrvatska nece vise nikada ulaziti u neke nove “balkanske okvire”, ni u kakve Euroslavije, Jugoslavije i slicne integracije

1996. 14. Avgusta, predsjednici Hrvatske i BiH, F. Tudjman i A. Izetbegovic potpisali su u Zenevi Zajednicku izjavu kojom prihvacaju provodjenje Washingtonskih i Daytonskih sporazuma

1996. 23. Avgusta, Republika Hrvatska i SR Jugoslavija su se medjusobno priznale. To je u Beogradu potpisao hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granic

1996. 1. Septembra, pocela su iskopavanja na najvecoj zajednickoj grobnici pobijenih Hrvata u Ovcari pokraj Vukovara

1996. 9. Septembra, Republika Hrvatska i SR Jugoslavija uspostavile su diplomatske odnose

1996. 6. Novembra, Republika Hrvatska svecano u Strassbourgu primljena u Vijece Europe kao 40. clanica te najstarije evropske zajednice

1996. 3. Decembra, predsjednik Tudjman u pratnji predstavnika Hrvatskog sabora i Vlade posjetio hrvatsko Podunavlje i grad Vukovar

1997. 28. Februara, Prizivni sud u Parizu potvrdio je zakljucak tzv. Badinterovog povjerenistva da SR Jugoslavija, odnosno Srbija i Crna Gora, nisu jednini nasljednici bivse, druge Jugoslavije, nego da su to takodjer i Hrvatska, BiH i Makedonija

1997. 13/14. Maja, na odrzanim izborima u Republici Hrvatskoj pobijedila je za Zupanijski dom Hrvatska Demokratska zajednica (HDZ) u 19 od 21 zupanija. Glavni sekretar UN K. Annan izjavio je kako je zadovoljan nacinom na koji su provedeni hrvatski izbori

1997. 8. Juna, “Vlak mira” dovezao je u hrvatski grad - junak - Vukovar brojno hrvatsko vodstvo i goste s predsjednikom dr. Tudjmanom na celu. On je tada izjavio kako se “Republika Hrvatska zauvijek vratila na svoje istocne granice, na obale Dunava”

1997. 20. Juna, Franjo Tudjman je prema nesluzbenim rezultatima (koji su uskoro potvrdjeni) ponovno izabran za Predsjednika Republike Hrvatske sa 61,41 posto glasova. (Z. Tomac je dobio 21,03, a V. Gotovac 17,56 posto glasova)

1997. 5. Avgusta, predsjednik Tudjman polozio je svecanu zakletvu

1997. 6. Avgusta, u Splitu je odrzan sastanak predstavnika Republike Hrvatske, BiH i Federacije BiH (F. Tudjman, A. Izetbegovic i V. Soljc) gdje je razmotreno provodjenje Washingtonskih i Daytonskih dogovora, razvijanje daljnje saradnje i poboljsanje medjusobnih odnosa

1997. 21. Oktobra, Hrvatska je najavila da ce uskoro izaci s razradjenim prijedlogom o Posebnim odnosima s BiH, a nesto prije (8. oktobra) je odbila bosnjacki prijedlog da se luka Ploce iznajmi BiH na 99 godina i postane Hong-Kong BiH

1997. 12. Decembra, Zastupnicki dom Hrvatskog drzavnog sabora donio je Ustavni zakon o izmjenama Ustava Republike Hrvatske u kome se zabranjuje udruzivanje u bilo kakvu Jugoslaviju. Za to je glasao i dr. M. Pupovac, predstavnik hrvatskih Srba

1998. 15. Januara, mirovne snage UN koje su pune dvije godine upravljale u hrvatskom Podunavlju predale su ga hrvatskim vlastima.

1998. 4. Maja, umro je hrvatski ministar odbrane Gojko Susak. Bio je ministar s najduzim stazom, duhovni i organizacijski rukovodilac Hrvatske vojske i zacetnik njenih pobjeda u ´Domovinskom ratu´

1998. 2.-4. Oktobra, papa Ivan Pavao II. posjetio je drugi put Hrvatsku (Zagreb, Mariju Bistricu i Split) i proglasio u Mariji Bistrici zagrebackog nadbiskupa i mucenika Alojzija Stepinca blazenikom (3. oktobra)

1998. 22. Novembra u Zagrebu izmedju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine potpisan Sporazum o posebnim odnosima



Vezano za temu:


Historija Bosne i Hercegovine

Hrvatski vladari
Kratka politicka i kulturna historija Hrvatske
Godina Franje Tudjmana





© 1999-2006 by Camo, All Rights Reserved