Knjizevnost BiH
Početna - - Početna
MIROSLAV KRLEZA


- BIOGRAFIJA -



Rodjen: 7. jula 1893. u Zagrebu
Umro: 29. decembra 1981. u Zagrebu

MIROSLAV KRLEZA Najplodniji i najsvestraniji knjizevnik u povijesti hrvatske knjizevnosti, Miroslav Krleza, koji se rodio 7. jula 1893. u Zagrebu, ostvario je vrhunske domete u svim knjizevnim vrstama. Iako je gajio bogatu evropsku kulturnu i knjizevnu bastinu, nije se priklonio nijednom utvrdjenom modelu pa se ni njegov opus ne moze svrstati ni u jednu stilsku formaciju.

Osebujnost su njegova stvaralastva, medju ostalim, i iste tematske cjeline u svim djelima, esejima, romanima, dramama, opsesivne teme intelektualca suocena s rasapom individualne svijesti. Oko Krlezina zivota i djela lomila su se koplja, od ideoloske pripadnosti do uklopljenosti u drustveni sistem. Uredjivao je sve, od Legendi preko casopisa do Zastava. Na mnogo sto je odgovarao novim knjizevnim djelom: Moj obracun s njima, Dijalekticki antibarbarus.

Najvecu je mozda poruku dao suvremenim Baladama Petrice Kerempuha. A lucidni eseji i dnevnicki zapisi aktualno su i zivo stivo, koje danas itekako vrijedi citati.

Desetljeca Krlezina stvaralastva obiljezila su 20. stoljece, znacila pravu razdjelnicu, tematsku, ideolosku i estetsku mjeru svega sto je napisano u tom razdoblju u hrvatskoj knjizevnosti. Ali, u skladu s njegovim geslom da je cijeli zivot pjesma bez poante, Krlezina fizicka smrt 1981. godine nije znacila kraj. Osobit kakav je bio, ostavio je narastajima marginalije, rukopise koji ce tek biti otvoreni.

Tri puta nominovan za Nobelovu nagradu, u nasim ocima je moralni nosilac jos vece nagrade, nagrade zahvalnosti - od strane svih onih manje i vise svjesnih, sta je Krleza stvarno ucinio za Bosnu i Hercegovinu. Svojim iskrenim i osebujnim, ali samo njemu karakteristicnim stilom opisa stecka, promovisao je i zaduzio mnoge generacije i buduce narastaje da ga uzdizu na pijedastal dostojan jednog velikog knjizevnika, kao sto je to bio Miroslav Krleza. Tekstovi o stecku, koje je Krleza napisao, odaju jednu cjelinu literarnog izrazaja o duhu i bicu Bosne i Hercegovine, dajuci joj time zivu doktrinu i potvrdu njenog temeljnog bica i postojanja.

BOSNA I STECCI...

"Neka oprosti gospodja Evropa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospodja Evropa, samo Bosna ima spomenike. Stecke. Sta je stecak? Olicenje gorstaka Bosanca! Sta radi Bosanac na stecku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronasao stecak na kome Bosanac kleci i moli. Na kom je prikazan kao suzanj." (Miroslav Krleza)

Taj literarni izrazaj njegovog stvaralastva je sam po sebi poruka, ali i jak inicijator koji nas zaduzuje, da sa jos vecim samopouzdanjem i ponosom proucavamo sebe i ono sto nas okruzuje.



Vezano za temu:


Historija Bosne i Hercegovine

Biografija: Miroslav Krleza
Bosanske medijevalne teme
Ostavstina Miroslava Krleze
Neka oprosti gospodja Evropa
Dvadesetogodisnjica smrti knjizevnika
Mudre izreke Miroslava Krleze





© 1999-2006 by Camo, All Rights Reserved