05.02.2010.
GODISNJICA STRADANJA: Masakr na Markalama kao kamen spoticanja
Iako se navrsava sesnaest godina od prvog granatiranja trznice Markale, gradani Sarajeva su nezadovoljni procesuiranjem odgovornih i smatraju da sto prije mora doci do njihovog kaznjavanja.
I ovog 5. februara ce biti obiljezena godisnjica stradanja velikog broja civila na trznici Markale, za sto je u Haskom tribunalu osudena samo jedna osoba.
Sarajlije ovaj dogadjaj smatraju najupecatljivijim ratnim prizorom i ne mogu da shvate da jos uvijek nisu odgovarali ostali krivci, kao sto je neposredni izvrsilac ili onaj ko je po vojnoj hijerarhiji bio najvisi u lancu komandovanja. Tu prije svih misle na Ratka Mladica, koji je optuzen pred Haskim tribunalom, izmedju ostalog i za Markale, ali se jos uvijek nalazi u bjekstvu.
Dok su oni ogorceni zbog sporosti pravde, u pravosudnim institucijama kazu da posjeduju dokumente o masakru koji je na Markalama pocinjen 1994. godine, ali i da cekaju da se taj zlocin procesuira u Haskom tribunalu.
Markale su takodjer i dalje osjetljivo politicko pitanje u BiH jer zvanicnici Republike Srpske negiraju da se masakr dogodio, odnosno smatraju ga "insceniranim" od Armije BiH (ABiH) kako bi se 1995. godine izazvala intervencija NATO-a.
Dok su oko desavanja na Markalama podijeljenja misljenja, ocekuje se od Haskog tribunala, a ne od lokalnih sudova, da osudi donosioce naredbe i izvrsioce napada.
Sarajevo su snage Jugoslovenske narodne armije (JNA) pa potom Vojske Republike Srpske (VRS) drzale u okruzenju i svakodnevno granatirale 1.425 dana. Tokom opsade trznica Markale je dva puta granatirana. Nakon drugog masakra, krajem augusta 1995. godine, snage NATO-a su bombardovale polozaje VRS-a, sto je nedugo zatim dovelo do Dejtonskog sporazuma i okoncanja rata u BiH.
Prvi put Markale su granatirane 5. februara 1994. godine, kada je ispaljen minobacacki projektil koji je ubio 67 i ranio preko 140 osoba."To je bilo u spici, oko 12 sati. Vec je bila guzva, a onda je ona odvalila gore na cosku. Ja sam se sagnuo i kada sam nakon toga pogledao, svi oko mene su bili mrtvi. Odozgo je tekla krv, ljudi su bili bez nogu, bez ruku...", sjeca se Esad Pozder zvani Dedo, kojem je tada poginula sestra i koji i danas radi na Markalama.Toga dana na Markalama je bio i Hakija Topic, snimatelj tadasnje drzavne televizije. Topic kaze da, potresen prizorom, nije bio ni svjestan sta se desilo, tek je nakon pregleda materijala koji je snimio vidio da su mu poginuli neki prijatelji i komsije.
I sesnaest godina kasnije, gradani Sarajeva koji svakodnevno odlaze na Markale sjecaju se, kako kazu, "tog uzasa koji ih je opecatio".
"Nepojmljivo je da su se takve stvari mogle desiti bez obzira i na rat i sve ono sto nam je donijela opsada. To je jedan od najupecatljivijih i najgroznijih dogadaja koji se meni usjekao u pamcenje", kaze Zlatan Hrelja.
Slicno misljenje ima i Sanja Hadzic, koja istice da su "svi krivci vec odavno trebali biti dovedeni pred sud", a prije svega misli na tadasnje politicko rukovodstvo.
"Ne moze jedan covjek to napraviti. Za granatiranje je postojalo odobrenje iz politickog vrha. Tako da sam stvarno razocarana", kaze Hadzic.
Haski tribunal je u novembru 2006. godine osudio Stanislava Galica, nekadasnjeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a, na dozivotni zatvor zbog zlocina pocinjenih tokom opsade Sarajeva, izmedu ostalog i za masakr na Markalama.
"To je, kao i mnogo stosta, neshvatljivo u vezi sa svim onim sto nam se desilo. Ima toliko krivaca, toliko ljudi koji su odgovorni. Iznad Galica u toj komandnoj hijerarhiji je bio neko ko je morao odgovarati za ovo", smatra Hrelja.
Ratko Mladic je prema vojnoj hijerarhiji bio iznad Galica jer je komandovao Glavnim stabom VRS-a. Pred Haskim tribunalom, Mladic je optuzen da je "podrzavao dugotrajnu vojnu kampanju tokom koje su snage bosanskih Srba pod njegovom kontrolom, a posebno Sarajevsko-romanijski korpus, artiljerijskom, snajperskom vatrom i minobacima djelovali po civilima u Sarajevu". Gradani ocekuju da ce za Markale i granatiranje ostalih objekata u Sarajevu biti osuden i Radovan Karadzic, kojem sudenje treba da se nastavi u martu ove godine. Prema optuznici, Karadzic je u dogovoru s drugim ucesnicima udruzenog zlocinackog poduhvata formulisao i proveo vojnu strategiju granatiranja i snajperskog djelovanja radi ubijanja, sakacenja, ranjavanja i terorisanja civilnog stanovnistva Sarajeva. Slucaj granatiranja ove sarajevske trznice jos uvijek se nije nasao u optuznicama bosanskohercegovackih tuzilastava. U tim institucijama navode da su zapisnik o uvidaju s Markala, kao i ostale dokaze, proslijedili Haskom tribunalu, koji treba da procesuira najvise politicke i vojne rukovodioce.
"Granatiranje Markala je kamen spoticanja i optuzivanja na politickom nivou u BiH. Medjutim, taj dogadaj se desio u ratu i predmet je ratnog zlocina jer postoji odredeni broj zrtava i ostecenih, pa je normalno da se mora okoncati", kazao je Milorad Barasin, glavni tuzilac Tuzilastva BiH.
Barasin nije zelio detaljnije komentarisati, istaknuvsi da je masakr na Markalama "predmet Haskog tribunala".
U Kantonalnom tuzilastvu u Sarajevu kazu da ne vode istragu o ovom zlocinu, napominjuci da su svu dokumentaciju ustupili Tribunalu zbog predstojeceg sudenja Radovanu Karadzicu, bivsem predsjedniku i vrhovnom komandantu Oruzanih snaga Republike Srpske.
"U trenutku kada je Radovan Karadzic lisen slobode, ovo tuzilastvo je Tribunalu ustupilo zapisnik o uvidaju s Markala", kazala je Jasmina Iftic, glasnogovornica Kantonalonog tuzilastva.Uvidaj nakon granatiranja obavile su i snage UNPROFOR-a, koje nisu tacno odredile iz kojeg pravca je ispaljen minobacacki projektil. Njihov izvjestaj je pruzio mogucnost za spekulacije da je granata ispaljena s polozaja ABiH.
Ipak, u Haskom tribunalu je, na osnovu balistickog vjestacenja profesora Berke Zecevica, utvrdeno da je projektil ispaljen iz pravca sela Mrkovici, sjeveroistocno od starog dijela Sarajeva koji je tada zauzimala VRS.
"Nije bilo tesko utvrditi pravac odakle dolazi projektil, jer je to bilo vec definisano vojnom forenzikom koju su Amerikanci ustanovili. Sa stanovista pravca, nema apsolutno nikakvih dilema odakle je dosao projektil", kazao je Zecevic.
Gradjani Sarajeva su posebno razocarani zbog sumnji odakle je ispaljen projektil na Markale, tvrdeci da dobro znaju ko je drzao grad pod opsadom.
"Sve znam, za vrijeme rata sam bio tu. Mislim da to nije kolektivna, nego individualna odgovornost. Vazno je da se zna ko je gadao i da taj odgovara", kazao je Ibrahim Sahacic.
Uprkos zeljama Sarajlija, iz pravosudnih institucija BiH porucuju da je tesko ocekivati da Markale postanu predmet optuznica dok se ne zavrse procesi u Haskom tribunalu.
Pise: Dalio Sijah (BIRN - Justice Report)
|
