Rodjen je 3. marta 1898. godine u Gradaccu gdje je pohadjao osnovnu skolu, a gimnaziju u Tuzli, Sarajevu i Bihacu, da bi po zavrsetku rata, 1919, maturirao u Sarajevu. Iste godine upisao se na Pravni, a nakon dva semestra presao na Filozofski fakultet Sveucilista u Zagrebu. Naporedo je pohadjao i zavrsio Dramsko-glumacku skolu 1920-1922.

Od 1921. godine sluzbuje kao clan Hrvatskog narodnog kazalista i pomocni reziser dr. Branka Gavelle, a zatim kao nastavnik Glumacke skole i profesor Prve realne gimnazije.

Od 1941. do 1945. bio je intendant Hrvatskog drzavnog kazalista u Sarajevu zbog cega je 1945. godine sudjen (!), a poslije amnestije postavljen za korespondenta u Zadruznom savezu u Gradaccu. 1947. premjesten je u Gradsko narodno kazaliste u Tuzlu, gdje vodi dramsku sekciju RKUD "Mitar Trifunovic Uco" i sudjeluje u osnivanju Narodnog pozorista Tuzla (1949) i casopisa "Pozoriste". U "Ucinoj" dramskoj sekciji rezira komedije Prosidba i Zelena grana, a u Narodnom pozoristu rezira Duboko je korijenje (1949), Sumnjivo lice (1950) i Hasanaginica (1951), kao i svoje drame Rasemin sevdah (1952) i Majka (1953).

1954. godine seli u Dubrovnik i postaje reziser i umjetnicki rukovodilac Narodnog pozorista, sudjeluje u pokretanju Dubrovackih ljetnih igara.

Od 1956. do 1960. godine bio je direktor Drame u banjaluckom Narodnom pozoristu.

1960. godine odlazi u mirovinu, seli u Dubrovnik, gdje povuceno provodi ostatak zivota.

Umro je u Dubrovniku 15. marta 1972. godine i sahranjen na groblju Boninovo.

Bibliografija

1. Haremska lirika. Matica hrvatska. Zagreb, 1921.
2. Nojemova ladja. Novela. Matica hrvatska. Zagreb, 1924.
3. Haremske novele. Matica hrvatska. Zagreb, 1924.
4. Majka. Drama u tri cina. Sarajevo, 1934.
5. Svijet u opancima. Pripovijetke. Srpska knjizevna zadruga. Beograd, 1936.
6. Na Bozijem putu. Drama u tri cina. Novi Sad, 1936.
7. U vezirovim odajama. Novele. Sarajevo, 1944.
8. Huseinbeg Gradascevic. Drama u tri cina. Sarajevo, 1942.
9. Ljubav u planini. Drama u tri cina. Sarajevo, 1944.
10. Omer-pasa Latas u Bosni. Matica hrvatska. Zagreb, 1944.
11. Izabrana djela. Priredio Alija Isakovic. Knjiga I. Predgovor: Enes Durakovic; Haremska lirika; Pripovijetke; Knjiga II. Predgovor: Dzevad Karahasan; Drame. Knjiga III. Eseji i kritike; clanci i polemike. Svjetlost. Sarajevo, 1987.
12. Izabrana djela: Ahmed Muradbegovic - Ante Dean - Jaksa Kusan - Alija Nametak. Zora. Matica hrvatska. Zagreb, 1969. (Pet stoljeca hrvatske knjizevnosti).

Kraljici ljepote

Tvoj je osmijeh kao rasap ruza nad bijelim valima uzbudjenih rijeka, a tvoja put je mekahna, kao krzno
zerdava i vlazna ko mramor:
Kad se iz tvojih usta, kao iz koraljnih casa, prospe pjesma radosnoga smijeha, zamirisu ti usne, kao
zlatna srca snjegovitih ljiljana, - a zubi - se zablistaju, zablistaju i ko secer se - stope...
Ja sam vidio tvoju ljepotu... ja jedini izmedju miliona poklonika, koji klece na kamenim plocama i tuzno
se smijese na tvoje zatvorene prozore... ja sam je vidio i bio sam zalostan...
Njezine su oci bile pune bolnih rijeci, kao oci malih, rastuzenih ptica, koje came, koje dugo came...
Oh da znade, koliko je nasih suza za njom proliveno... i kako su nase duse zanijemile i zamrle od dugog
beznadnog cekanja...
Nasa srca probodena praiskonskom ceznjom, krvare, dizu se, rastu i nauznak padaju,
kao bijeli - zaklani labudi... Vjecni Allah, koji je prosuo po nebu zvijezde, po zraku ptice...
zakopao je u morske dubine biser, zlato i merdzane...
a nju je poslao na zemlju - najljepsi dio svoga velikoga cina - kao svoj najdrazi ures...
Zato smo i mi zedni njezinoga soka i gladni njezine nasmijane duse...
Ukazi nam se kraljice...!
Mi cemo te provesti kroz suncane oblake i posaditi na prazni prijesto
Ljepote, koji te ceka... koji te dugo ceka.