Knjizevnost BiH
Početna - - Početna
KASABA NEVESINJE


"PUTOPISI" EVLIJE CELEBIJE 1660. GODINE

HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE




Putopisi Evlije Celebije, obilazak nasih krajeva 1660.g.

I ova varos je pasin domen (hass) u hercegovackom sandzaku. Njime upravlja vojvoda. To je kadiluk s rangom od tri stotine (akci), a ima sedamdeset sela.76Ima spahijskog cehaju (sipah ket­huda jen), janjicarskog serdara, predstavnika serifa (nekibu'l-esräf), trznog nadzornika (muhtesib), baz'dara, harackog povjerenika (ha­rac-agasi), pandura tj. sejmenagu(?) koji cuva varos, nacelnika grada (seher-cehaja), prvake i ugledne ljude. Ova varos je gnijezdo daro­vitih i poduzetnih ljudi.76a Iz ovoga grada Nevesinja potekli su stari defterdar Mustafa-pasa,77 i Ibrahim-efendija, roznamedzija sultana

74 U orig.: Yezero.

74a U Orig.: UIok, treba Ulog.

75 U Orig.: Sestokol1u, ocito iskrivljeno od Sestokrillu = SestokriIovici, poznataporodica pros1avljena u narodnim pjesmama.

76 Ovaj se kadiluk prvi put pominje1467. g. Potkraj 1567. g. pripadala mu je skelaGabe1a (Kemura, Biljeske st. 7. i 8), a 1582. i kasaba Sopot, danas selo 12 km istocno od Nevesinja, paje prema tome mogao imati 70 sela. Samo nije nikako imao rang kadiluka od trista nego od sto pedeset akci.

76a Nevesinje je zaista dalo Turskoj dosta znamenitih ljudi, kako cemoto daije vidjeti.

77 O ovom defterdaru Mustafa-pasi Nevesinjcu nisam nasao pomena u drugim izvorima.

Murad-hana,78 i njegov brat Ali-efendija,79 i veliki vezir, vezir Ibrahim-hanov Salih-pasa,80 i njegova braca Murteza-pasa81 i Zulfikar-aga,82 i Salih-pasin cehaja Haznadar Ibrahim-pasa83 i jos mnogo vezira, vezirskih zastupnika i ljudi od polozaja i politicara.84To je stara varos.85

Oblik i polozaj grada Nevesinja. - Ova varos lezi na kraju velikog polja. Ovo Nevesinjsko polje udaljeno je od Zaga86 oko pola

78 Roznamedzi Ibrahim-pasa je odgojen u carskom dvoru, gdje je kasnije bio zaposlen na sredivanju carske blagajne, zatim je sluzio u spahijskoj kancelariji i uzeo ucesca u vojni na Hocim. G. 1031/1621. postao je mukabeledzija, a kasnije prvi roznamedzija. Umro je 1047/1637. g. Bio je vrlo obrazovan i od Murada IV vrlo cijenjen (Sicill-i osmani I, 102, gdje pogresno stoji da je on iz Mostara).

79 Ovaj Ali-efendija bio je dugo vremena mostarski rnuftija. Umro je 1063/1653. Imao je nadimak Kafi. O njemu ne znamo nista vise nego sto nam ovdje kaze Evlija. Naime, da je u svom rodnom mjestu, kraj Careve dzamije, podigao dva nastavna zavoda.

80 Salih-pasa Nevesinjac dosao je veoma mlad u Carigrad. Protekcijom zemljaka Mustafa-pase progurao se medu tajnike divana. Poslije pogibije po­menutog pase, stupio je pod okrilje roznamedzije Ibrahima. Prosavsi brzo kroz sve struke racunovodstva, postao je kapidzijski cehaja; godine 1053/1643. Postao je prvi mirahor, a iduce janjicaraga, a zatirn defterdan G. 1055/1645 pao je kao zrtva spletaka ne navrsivsi ni 40 godina zivota. Okupljao je oko sebe cijelu svitu rodaka i zem1jaka. Jedan njegov brat, Murteza-pasa, bio je vezir u Budimu, a drugi, Zulfikar-aga, janjicarski aga. Nevesinjac Ibrahim-pasa Haznadar pasovao je u Beogradu, Mehmed-pasa Defterdarevic u Erzerumu, Ali-pasa Varvar u Sivasu itd. (Evlija, VI, 438; Katib Celebi, II, 311; Sicilli-i osmani III, 201; Kamusu’l a’lam, IV, 2929, Basagic, n. d., 67.)

83 Murteza-pasa, brat Salih-pase Nevesinjca, postao je 1055/1645. mirahor u carskom dvoru, a sljedece vezir u Budimu. Kad rnu je brat veliki vezir Salih-pasa postao zrtva dvorskih spletaka, premjesten je u Bagdad i na putu pogubljen 1058/1648 (Sicill-i osmani, 360).

82 Zulfikar-aga, brat Salih-pase Nevesinjca, bio je janjicaraga i pogubljen 1058/1648. g. (SicilI-i osmni, II, 342; Katib Celebi, II, 310).Pored Murteza-pase i Zulfikar-age, Salih-pasa je ,imao i brata Ibrahim­-pasu, koji je u ranoj mladosti otisao u Carigrad i stupio u drzavnu sluzbu. G. 1054/1644. imenovan je namjesnikom otocja u Egejskom moru, gdje je nakon dvije godine umro (Sicill-i osmani,1, 102).

83 Ibrahim-pasa Haznadar rodom je iz Nevesinja. Po svrsetku nauka stu­pio je u svitu zemljaka Sa1ih-pase. Kad je ovaj postao veliki vezir, on mu je bio cehaja. G. 1055/1645. imenovan je namjesnikom u Bagdadu. Nakon pogibije Salih-pasine, 1057/1647, videci da se ne moze odrzati jer je novi veliki vezir uklanjao sve Salih-pasine prijatelje i pristalice, stvorio je u Bagdadu jaku stranku i stekao naklonost cijeloga vilajeta. Prikljucili su mu se i mnogi domaci prvaci te pokrajine. Kad je vidio da je dosta jak, proglasio se neza­visnim od Carigrada, gdje je vladala anarhija. Ali mu janjicari otkazase po­slusnost i prisilise ga da se sa pristasama povuce u okolicu, gdje je prikupio dovoljno snage i opsjeo Bagdad. Janjicari, videci da mu ne mogu odoljeti, posluze se varkom: izjave mu pokornost i predaju se. Prostodusni Ibrahim­-pasa povjeruje im i unide u grad s nekoliko pouzdanih ljudi, ali ga janjicari uhvate i zatvore. Njegove pristase nastave opsjedanje, ali uzalud. Medutim, stigne iz Carigrada smrtna osuda i Ibrahim-pasa bude pogubljen (1647).(Kamusu'I- alam I, 561.)

84 Nevesinje je zaista bilo gnijezdo znamenitih drzavnika i ucenjaka.

85 Nevesinje se pominje jos u 12. st. kao zupa, a sam grad od 14. st.

86 Misli valjda na selo koje se pod tim imenom pominje u ispravama i u 18. st. a sada ga nisam mogao ubicirati. sata prema istoku. Sirina polja je tri, a duzina pet sati hoda.87 [Nevesinje lezi na ravnom, prostranom i zelenilom obraslom mjestu na obronku Nevesinjske planine na zapadnoj strani Polja koje je okiceno plodnim selima i ciflucima.

Ima svega sest mahala. Dvije su hriscanske.Ima ukupno hiljadu i pet stotina kamenom plocom pokrivenih i tvrdo zidanih kuca, koje su u dobrom stanju.88To su lijepe kuce, oko kojih se nalaze vino­gradi i baste, ziva vrela i prostrana dvorista.

Dzamije. - Ima pedeset islamskih bogomolja (mihrab). Ali je od svih najimpozantnija i najljepsa dzamija sultana Bajezid-Velije. To je starinska bogomolja koja se nalazi pod jednim brijegom na prijatnom zelenilom obraslom i za izlete podesnom mjestu, gdje ima mnogo ptica. Ova je gradevina pokrivena cistim olovom. Njen je upravitelj (muteveli) godine 1986,89 pokvario starinski stil ove dzamije i nanovo preradio ovu dzamiju spolja i iznutra u drugom stilu i napravio joj sestougaoni strop koji je obojen raznovrsnim bojama. On je probio njen zid s desne strane minbera i podigao dvije lade, i tako prosirio dzamiju. Na vanjskim sofama je isto tako namjesto kupola napravio imitaciju stropnih kupola, tako da je svaka pojedina kupola nasarana kao kineski tanjir. Dvoriste (harem) dzamije ukraseno je sadrvanom na sredini dvorista obraslog zelenilom i raz­novrsnim stablima, tako da miris cempresa i lipa opija mozak prisutnih ljudi. Dvoriste dzamije okiceno je sobama unaokolo. Minaret joj, medutim, nije toliko simetrican i umjetnicki izraden, dok su mihrab, minber, uzviseni mahfil i krasni c’urs (katedra) vanredno umjetnicki izradeni.

Zatim ima Veli-agina (Velagina) dzamija u carsiji. To je jedno­stavna starinska dzamija pokrivena obicnim olovom; na jugoistocnoj kapiji ima ovaj natpis:

Kad dobrotvor i asketa Veli-aga podize ovu dzamiju,
Oni koji su toculi odlucise da joj sloze hronostih:
»Visok je ovaj hram (mekam), dom poklonika bogu.«
921 (=1515)

Nad kapijom dvorista (harem) jedne dzamije ima sahat-kula.Sve njezine varosi ravnaju se po ovorne satu, i pet puta u odredeno vrijeme uce muhamedovski ezan. I dzamija kadije Sinan-efendije (Sinan Kadi efendi) je takode starinska, olovom pokrivena dzamija. Ovdje ima svega osam mesdzida i dvije medrese. Jedna se na­lazi oko dvorista sultan Bajezid-Veline (dzamije). To je uvazen na­stavni zavod (darut-tahsil). Druga je medresa Velagine dzamije.

87 Nevesinjsko polje je duge 23 km a siroko do 7,5 km. Ima povrsinu od 17,5 km2, pa je Evlija i ovdje pretjerao.

88 Ovaj broj kuca u Nevesinju je takode pretjeran.

89 U orig. stoji 1986, a treba 986 = 1578. godina.

Pored toga, ima neka skola u kojoj se izucava islamska tradicija (dar ul-hadis) i jedna skola u kojoj se obucavaju pravilnom citanju Kur'ana na sedam arapskih dijalekata (daru' l-kurra) oni koji znaju Kur'an napamet (hafiz). Ove dvije velike zaduzbine nalaze se na lijevoj strani dvorista (harem) Bajezid-Veline dzamije pod stepenicama. Tu su zaduzbine i dobrocinstva pokojnog Ali-efendije, brata velikog roznamcedzije Ibrahim-efendije. Taj darul-kurra i darul-hadis nalaze se pod velikom kupolom pokrivenom olovom, tako da u ovoj pokrajini Hercegovini nemaju ovako zasebnih darul-kurra i darul-hadis.

Ovdje ima sest osnovnih skola, jedna javna kuhinja (imaret) za sirotinju i strance. To je zaduzbina Bajezid-hanova. Postoje tri zaduzbine derviske tekije. Postoje, dalje, jedan veoma tvrdo zidan han i lijepo kupatilo (hamam),90 koji se nalaze na drugoj strani ulice. Obje te ustanove su zaduzbine sina Veli-bega,91 dobrotvora i osnivaca dzamije, koje je on uvakufio za dzamiju svoga oca.

Tu ima do oko osamdeset ducana, a nema bezistana. Glavna ulica kroz carsiju i pazar je jako prostrana i prirodno oblozena (nasuta) sitnim kamenom. U ovoj carsiji ima sudnica (mehkema) jasnog Muhamedovog zakona (serijat), s bastom poput zemaljskog raja (bag-i irem).

U ovoj varosi zimska studen nije pretjerana, nego umjerena, a kako je i klima prijatna, u njemu ima ljepotica. Svi govore bosnjacki, oblace turbane i kalpake, te uvijek uvijek vode borbe s uskocima od Primorja, Ljubuskog i Kotora. Na sve cetiri strane varosi napra­vili su na osam mjesta do neba visoke kule na po cetiri skele (gemi direkleri). U njima svaku noc drzi strazu po sest naoruzanih mo-maka (jigit) na smjenu i tako cuvaju i stite varos. I upravo one noci kada sam ja, siromah, boravio u ovoj varosi bilo je doslo iz planine 300 neprijatelja da opljackaju varos Nevesinje, ali su iz pomenutih strazara (karaul-hane) sasuli olovo na neprijatelja kao kisu prok­letstva. Pala su 73 neprijatelja, a jos je 45 zarobljeno i svezano u lance i konopce. Ostaci ostataka pobjegli su u svoju nesrecnu zemlju razocarani. Ja sam, siromah, odmah sutradan, poslije toga, ranom zorom uzeo iz ove varosi 50 pratilaca, konjanika i pjesaka, i krenuo preko Nevesinjskog polja prema jugoistoku (kibla), prosao kroz napredne cifluke i Odzak Ljubovica (Lub zade) te za tri sata stigao u selo

ZOBDOL (= ZOVDOL)

Zobdol znaci: jecmeno selo (arpa köyü). To je prostrano selo sa stotinu kuca na ulazu u klance. Svaka kuca ima po jednu tvrdo zidanu kulu. Svaki dan i noc vode se borbe s Kotoranima. Ovdje

90 Mjesto gdje je bio ovaj hamam zove se danas Hamam, ali o njemu ne znamo nista vise nego ovo sto nam kaze Evlija.

91 Gore svugdje Veli-aga, a ovdje Veli-beg.

Ima 500 hrabrih carskih sejmena (sekban). Tu smo noc prenocili u ovome selu. Ovo selo Zobdol bilo je ranije napredno naselje. To je muslimansko selo s jednom dzamijom, koja je pogdjegdje ruini-rana.

I ovdje smo uzeli pratnju koju su sacinjavali naoruzani momci. Svi smo se preporucili bogu i isli sest sati dalje sve pjeske preko krsevitih predjela, brda i dolina, tako da nisu ostale ni ploce na nogama nasih konja, niti donovi na nasim cizmama. A i sami smo popadali od umora zbog teskog pjesackog puta. Podnoseci stotine hiljada raznih muka i teskoca presli smo planinu Dabar (Dabra) i spustajuci se niza strmen dosli smo u selo Dabar.



Vezano za temu:

HISTORIJA BIH





© 1999-2006 by Camo, All Rights Reserved