19. 10. 2010.
NJEMACKA: MUSLIMANI IZ BIH KAO STRANCI DRUGOG REDA
Rasprave o integraciji muslimana odrazile su se i na balkanske muslimane koji u Njemackoj imaju tradiciju duzu od trideset godina. I oni se suocavaju s klisejima o islamu koji ocito prevladavaju u njemackoj javnosti.
Nemaju svi stranci u Njemackoj ista prava. Na primjer, drzavljane Bosne i Hercegovine ne tretira se isto kao Poljake ili Talijane, svjedoci Enisa Gazibara iz osobnog iskustva. U Sarajevu je nekada bila nastavnica matematike, a pocetkom rata 1992. godine je sa svojom obitelji izbjegla u Berlin. Do danas se u Njemackoj ne osjeca kao kod kuce: "Jako puno nas je obrazovanih koje nisu priznali. Ja od njih nista novo nisam naucila, sve sam ponijela od svoje kuce. Sretna sam sto sam djecu dobro odgojila, kao sto je mene moja majka odgojila. I oni bi mogli od nas nesto nauciti. Nasu toleranciju! Cesto nas pitaju: kakva je vasa kultura? A to me pitaju od kako sam dosla, samo zato sto kazem da sam muslimanka iz Bosne."
Muslimane iritiraju javne rasprave
S predrasudama se svakodnevno suocava i 21-godisnja Mersiha Hadziabdic iz Tukova kod Prijedora. Mersiha je prije dvije godine upisala Fakultet islamskih nauka u Berlinu i odlucila nositi maramu. Iako u Berlinu zivi vec 18 godina, Njemci se iznenade kada cuju da dobro govori njemacki jezik, a cesto ih sokira i osmijeh na licu zavijene zene, kaze Mersiha i prica: "Kada kazem da mogu ici plivati, da izlazim u kafic s prijateljima u mijesanom drustvu koje nije striktno podijeljeno, oni se iznenade. Cude se, jer imam jako bogat drustveni zivot."
U javnim raspravama o integraciji muslimana koje se u Njemackoj vode posljednjih dana pojavljuju se politicari koji svojim radikalnim i pausalnim izjavama o islamu na populisticki nacin zadovoljavaju stereotipe i kliseje, a pri tome kupe i politicke bodove, tvrdi Esnaf Begic s katedre za islamsku religijsku pedagogiju Sveucilista u Osnabrücku. On objasnjava: "Rasprave utjecu generalno na muslimane u Njemackoj, pa time naravno i na one koji dolaze s Balkana. Mislim da direktne ugrozenosti nema, ali medu muslimanima, pa i onima iz Bosne i Hercegovine, postoji odredena vrsta nesigurnosti, iritacije, pa i nesnalazenja. Ja to primjecujem i medu kolegama koji rade, recimo, ovdje kod nas na sveucilistu. Jednostavno, osjecamo odredenu napetost po pitanju polozaja muslimana i ovih rasprava."
"Balkanski muslimani nisu fundamentalisti"
Kada jedan njemacki politicar u javnosti opcenito govori o islamu, onda se ne pravi razlika izmedu muslimana iz Palestine, Saudijske Arabije, Turske, Afganistana. To je opca slika koja ukljucuje i muslimane iz Bosne i Hercegovine, Sandzaka, Kosova i Albanije, bez obzira na njihovu vjersku umjerenost, komentara balkanolog i berlinski novinar Rüdiger Rossig. On ima recept za borbu protiv ovakve generalizacije: "Vjernici muslimani trebaju biti glasni i njemackoj javnosti dati do znanja da oni nisu fundamentalisti, nego da islam na Balkanu funkcionira kao protestantizam u Danskoj ili sjevernoj i istocnoj Njemackoj. Idite demonstrirati i kazite: Kod nas se ne nosi ni burka niti ista slicno!"
"Argumenti su najjace oruzje"
Bez obzira na osobna uvjerenja odredene osobe, njezina nacionalna pripadnost, podrijetlo, a nekada i samo muslimansko ime dovoljni su da mu se prisiju odredene etikete, ocjenjuje Armina Omerika, islamologinja i docent na Sveucilistu u Bochumu. Omerika smatra da se muslimani iz jugoistocne Europe ne bi trebali izdvajati kao nesto specificno.
"Ja u svemu ovom vidim jedan poseban problem, a to je problem da se u ovoj raspravi koja sustinski nije nova u zadnje vrijeme uvode neki toboznji argumenti koji su navodno zasnovani na bioloskim, odnosno na genetskim cinjenicama. Kazem navodno, jer su tu radi o svemu, samo ne o cinjenicama i nema potrebe bjezati od tog termina. Mislim da se radi o cistom rasizmu. Mislim da je opasno isticati taj neki svoj navodni napredak u odnosu na muslimane recimo afroazijskog podrijetla, jer takve reakcije bi ustvari znacile prihvacanje tog rasistickog diskursa i ostajanje u njegovim okvirima. Ukoliko zelite nesto promijeniti, morate istupiti u javnost i to raspravom i argumentima, a ne nekim ljutitim i emocionalnim reakcijama. Ako to ne ucinite, uvijek drugima prepustate da govore za vas", porucuje Armina Omerika.
(www.dw-world.de)
|
