Početna - - Početna
O KAFI


Kafa je poslije vode najpopularniji napitak, rasprostranjena je širom zemljine kugle, kroz čiji način konzumiranja možemo proučavati običaje i stil odmaranja i uživanja u raznim oblastima svijeta. Postojbina kafe je jugozapadna etiopijska provincija Kafa po kojoj je napitak i dobio ime.

Korištenje magičnog napitka munjevito se širilo. Svi su željeli probati napitak od crvenih bobica. Kafa brzo iz svoje afričke pradomovine pređe u Jemen, gde se proširi njena proizvodnja. Većina kafe iz Jemena odlazila je u ostatak svijeta preko luke Mocha, čiji naziv s vremenom, postade sinonim za KAFU. Jemenci su znali vrijednost kafe i dugo vremena nisu dozvoljavali izvoz stabljika kafe ili nedozrelih plodova. Drevni Arapi napitak prozvaše «qahwah», što znači napitak od biljke. Naziv raširiše po cijelom islamskom svijetu. I tako nastade naziv KAFA.

Prvobitno se KAFA širila samo islamskim svijetom i s godinama se raširi po cijelom Otomanskom carstvu. Svaki kraj je imao svoj specifičan način pripreme. Venecijanski konzul je u svojim izvještajima iz Carigrada često spominjao tamno i vrelo piće koje Turci često piju i uz koje se druže. Ona je bila i vjerni pratilac turskih vojnika. Od grada do grada, od zemlje do zemlje.

U 17. vijeku Turci dođoše do Beča, pokušaše ga osvojiti, ali bez uspjeha. Žurno se povlačeći ostaviše mnoštvo vreća neobičnih zrna. I tako KAFA dođe u Evropu. Bečlije su prvi evropljani koji su počeli uživati pijući mirisni crni napitak. Oni su prvi počeli KAFI dodavati mlijeko, šećer...

PRIČA O KAFI

Divlje stabljike KAFE mogu dostići visinu od 10 do 12 metara, dok stabljike na plantažama dostižu visinu od 3 do 5 metara. Ova relativno mala visina plantažnih stabljika čini berbu lakšom, a proizvodnju ekonomičnijom.

Listovi su joj, u zavisnosti od faze zrelosti, tamnozeleni, svijetlozeleni i bronzanožuti. Cvjetovi su bijeli, prijatnog mirisa, poput španskog jasmina.

Cvjetovi svoje mesto ustupaju crvenim bobicama, manje ili više tamnim, zavisno od vrste KAFE. Na prvi pogled, plod je poput višnje, i po boji i po veličini. Bobica je prekrivena tankim omotačem. Unutar ploda se nalaze dva zrna, okrenuta svojim licem jedno prema drugom. To su, u stvari, zrna KAFE koju mi poznajemo.

Premda u svijetu postoji mnoštvo divljih vrsta KAFE, samo su dvije komercijalizovane: Arabica i Robusta. Arabica, koja čini 70 % svjetske proizvodnje, je veliki grm sa ovalnim, tamnozelenim listovima, koji može porasti do 6 metara u visinu. Ima više naglašen miris, izbalansiranu aromu i njen ukus je kombinacija slatkosti i kiselosti. Ona je i puno skuplja, obzirom na troškove proizvodnje.

Robusta, koja predstavlja 25 % svjetske proizvodnje kafe, raste u močvarnim krajevima, tropskim šumama, na otpilike 700 m nadmorske visine. Ovaj tip KAFE je otkriven krajem 19. veka u Kongu i proizvodi se uglavnom u Zapadnoj Africi i Indoneziji. Robusta sadrži dvostruko više kofeina u odnosu na Arabicu, a stabljika je puno otpornija. Zrno joj je okruglo, manje nego kod Arabice, a treba mu godinu dana za sazrijevanje.

Berba KAFE počinje kad bobice dostignu savršen trenutak zrelosti koji se, na žalost, za svaku bobicu razlikuje. Zbog toga se najbolje vrste kafe beru ručno, što je najbolji i najskuplji način berbe. Bere se jedna po jedna bobica i izostavljaju se zelene i prezrele. Lakši i ekonomičniji način berbe je trešenje ili mašinska berba. Naravno, ukoliko se bobice beru na ovaj način mora se izvršiti uklanjanje zelenih i prezrelih bobica.

U zemljama koje imaju samo jednu kišnu sezonu, kao što je Brazil, KAFA se bere samo jednom godišnje, dok se u zemljama sa dvije kišne sezone, poput Kostarike, KAFA bere dva puta godišnje.

Nakon što su ubrane i prečišćene bobice KAFE se moraju termički obraditi, kako bi se mogle upotrebljavati.

Prva faza termičke obrade je sušenje, u kojem bobice gube oko 12 % mase zrna. Vrijeme sušenja zauzima oko 50 % ukupnog vremena prženja KAFE.

Druga faza je prženje. U ovoj fazi posebno je bitna količina toplote kojoj se izlažu zrna. Viša temperatura prouzrokovaće tamnija zrna, a niža svjetlija.

Treća faza je hlađenje. Kaže se da je najboljeg kvaliteta ona KAFA koja je naglo ohlađena. Za hlađenje se može koristiti i vazduh i voda. Neki smatraju da je najbolja ona KAFA koja je naglo ohlađena vodom.

Ljudi tokom historije nisu znali kako i zbog čega KAFA utiče na njihov organizam pa su je zvali lijekom, drogom, osvježavajućom infuzijom, napitkom od kojeg se ne spava i još mnogim drugim imenima. Kako u stvari, djeluje KAFA?

Danas se zna da je najvažniji i najpoznatiji sastojak KAFE kofein. Čim popijemo KAFU, kofein počinje da struji našim venama i dolazi do mozga. Mozak, odnosno centralni nervni sistem, je stimulisan kofeinom i mi se osjećamo budnijim, raspoloženijim, veselijim, punim energije. Kofein se pod uticajem topline pretvara u vitamin Niacin (grupa B vitamina). Pored toga, kafa sadrži oko 600 isparivih mirisa, bjelančevine, vodu, masnoće i mineralne soli.

Šoljica KAFE je ta koja, barem na kratko, otkloni naše probleme i olakša naš život. Jedna obična šoljica KAFE ima 100 – 150 mg kofeina, tako da i nije štetna. Naravno, ukoliko se konzumira u umjerenim količinama.

Iako su je nekada zabranjivali, ljekari je danas preporučuju, u umjerenim količinama, kao odlično sredstvo za smanjenje opasnosti od mnoštva bolesti.

Spomen KAFE možemo naći i u muzici. Johan Sebastijan Bah posvetio je KAFI cijelu jednu kantatu. To je s jedne strane oda počasti KAFI, ali istovremeno i pokušaj da se ljudima objasni da KAFA nije štetna za žene. Naime, u to doba se smatralo da KAFA žene čini sterilnim, pa su je ljudi zabranjivali ženama. Nakon nekog vremena pokazalo se da to, naravno nije tačno, ali je Bahova arija ostala svima nama kao uspomena na ta vremena. «Ah! Kako je sladak ukus KAFE! Ljupkiji nego hiljadu poljubaca, slađi nego vino od muskata! Moram dobiti svoju KAFU!» - Bahove su riječi.

Vezano za temu:

• Kafa kroz historiju
• Bosanska kahva
• O kafi
• Kafa, uzgoj
• Kafa i bonton
• Kafa i seks
• Kafa, zanimljivosti
• Kafa, da li ste znali
• Kafe aparati
• Kafa kao lijek
• Kafa kao poklon
• Kafa: Jos o kafi
• Kafa, nesto novo
• Kafa, njeno kraljevsko visocanstvo





© 1999-2006 by Camo, All Rights Reserved