POSTIVANJE - OBAVEZE - HIGIJENA
- RELIGIJE SVIJETA -
5. POSTIVANJE - OBAVEZE - HIGIJENA
Musliman izrazava svoju pripadnost islamu kroz izvrsavanje propisa. Propisi prate svaku jedinku od rodjenja do smrti. Prvo sta dijete nakon rodjenja moze cuti je potvrda pripadnosti islamu:
"Nema drugih Bogova osim Allaha,dz.s., Muhammed, a.s.,je Njegov poslanik".
Obaveze i postupci
Da bi svi religiozni postupci imali svoju vrijednost, najvaznije je ritualno ciscenje (pranje vodom ili Abdest). Treba li musliman ucitii Kur'an ili treba obavljati molitvu, mora se prvo - oprati.
Ovdje se mora razlikovati izmedju "malog" ciscenja, pranja vodom, koje se sastoji od toga da se po propisu peru ruke, podlaktice, lice, noge i "velikog" ciscenja, pranja vodom. Veliko "ciscenje" se sastoji od kompletnog kupanja, tusiranja. Ono je potrebno, posebno poslije spolnog cina ili onda kada se dolazilo u kontakt sa krvlju, gnojem i necistim zivotinjama (svinja). Ritualno ciscenje, pranje vodom je preduslov za:
Pet stubova (Potvrdjivanje pripadanja islamu, obavljanje molitvi, post za vrijeme mjeseca Ramazana/Ramadana, davanje poreza (zekat), odlazak u Mekku - Hadz);
Izvrsavanjem najvaznijih islamskih obaveza koje musliman obavlja i njih se pridrzava, pokazuje da se podvrgava Volji Bozijoj i da time izrazava pripadnost islamskoj zajednici.
Ritualni postupci se sastoje od:
Sunecenja (Obrezivanje) djecaka. Sunecenje (obrezivanje) djevojcica, niti je kur'anski, niti zakonoski propis, nego je to samo tradicija odredjenih naroda i plemena, najcesce u Africi.
Propisi za jelo i pice
Po Kur'anu je muslimanima zabranjeno jesti svinjsko meso i piti alkoholna pica. Musliman moze jesti samo meso od zivotinja koje su zaklane u ime Allaha, dz.s. Naravno, ovakvi propisi prave velike poteskoce kod muslimana koji zive u dijaspori.
Odnos muza i zene u drustvu i brak (Uporedi sa 7. "Zena")
Pokop (Dzenaza) Ovdje pripada, da se tijelo muslimana koji je umro, prije dzenaze (pokopa) ritualno okupa. Mezar (grob), mora biti usmjeren tako da desna strana mrtve osobe bude u pravcu Mekke.
Dzihad - borba i zalaganje na Allahovom putu
Neke od muslimanskih skola ubrajaju u djelovanja i "napore na Bozijem putu" - Dzihad. Interpretacija pojma "Dzihad" nije jednostrana. Dzihad znaci, individualni napor da sa jedne strane, zivi kao "dobar musliman", a sa druge strane spremnost za "odbrambeni borbu", tj. spremnost sa oruzjem u ruci braniti islam ili islamsku drzavu ukoliko bude napadnuta i ugrozena njena sigurnost i sigurnost njenih gradjana. Ucesce nije individualna, vec kolektivna duznost. Dzihad ne moze pojedinac, grupa, organizacija - objaviti. Dzihad moze da objavi drzava. Za vrijeme trajanja dzihada ne smiju se ubijati zene i djeca i civili. Ne smije se napasti islamska drzava. Ne smije se pomagati drzavi koja je u sukobu sa islamskom drzavom. Dzihad znaci i borba protiv "samog sebe", protiv svih losih uticaja koje mogu covjeka "skrenuti" sa pravog puta.
Osim ovih propisa ima i drugih formi kroz koje se izrazava islamska poboznost.
One su nastale iz samog vjerovanja ili iz sfere misticnosti, mistike. Tu spadaju prije svega recitovanja "99 Najljepsih imena Boga", koje musliman pominje uz pomoc "tespiha" koji se sastoji od 33 ili 99 bobaka. Takodjer, tu spada i ritual (Dervisi. ples dervisa), Muzika (Pohvalne/Zahvalne pjesme Muhammedu, a.s., - Ilahije), ali i meditacije koje pobozni muslimani praktikuju posebno u mjesecu posta - Ramazan.
Dzamija - Boziji hram i uciliste muslimana
Dzamija je Boziji hram. Dzamija je mjesto gdje musliman obavlja molitvu (namaz), mjesto gdje se klanja. Mjesto gdje se pobozno saginje (sedzda), time izrazavajuci svoju poboznost, potcinjenost Volji Bozijoj. Dzamija je istovremeno simbol prisutnosti islama, centar i sredina religijskog zivota. U dzamiji se obavlja molitva, proucava Kur'an, skoluje i uci.
Dzamija se sastoji (propisano, prostorno) od dijela za obavljanje molitve (mirhab/kibla) pravac okrenut Mekki i "Minaret/Munara", sa kojeg imam (hodza) ili mujezin uci molitvu svojim vjernicima i poziva ih, da je vrijeme za molitvu. Molitva se obavlja svaki dan obavezno pet puta.
U zemljama gdje su muslimani kao dijaspora, sve po mogucnostima, omoguceno im je da izgrade dzamije, prostore za obavljanje molitve, kao i mjesta za okupljanje, razonodu i t.d. Odrzavanje dzamija, prostorija financiraju sami vjernici putem clanarina ili kroz financijsku podrsku islamskih zemalja, koja se najcesce ogledaju u spremnosti da se uz dzamiju postave prostorije za prodaju "dozvoljene" hrane, uredjivanje biblioteka i t.d.
| 