U jednom dokumentu koji daje prva fundamentalna obavještenja novim građanima Danske o danskom društvu, stoji tekst koji ukratko govori o tome kako se školuje i uči u toj zemlji.

Osnovna škola

Sva djeca imaju pravo na besplatno školovanje u danskim osnovnim školama pod istim uslovima. To obuhvata ponudu jednogodišnjeg predškolskog razreda i 9 godina osnovne škole – kao i eventualnog 10. razreda.

Predškolski razred

Školska obaveza važi od 1. do 9. razreda. Ali daleko najveći broj djece počinje sa predškolskim razredom već sa 5 ili 6 godina.

Djeca uče da idu u školu

U predškolskom razredu se miješaju učenje i igra. Djeca uče slova, pjevaju, igraju se i rade sa stihovima i rimovanjem.

Cilj predškolskog razreda je da djeca steknu pravilan utisak o životu u školi. Djeca koju dijete sreće u ovom razredu mogu biti ista ona koja će postati školski drugovi u prvom razredu.

Osnovna škola

Djeca se prate u istom razredu

Danska osnovna škola je cjelovita osnovna škola. To znači da se djeca ne dijele usput. Oni ostaju zajedno iz godine u godinu, idu u isto odjeljenje tokom cijelog školovanja.

Djeca stiču osnovna znanja

Osnovna škola daje djeci osnovna znanja iz npr. matematike, jezika, poznavanja društva i prirode. Ona im takođe približava dansku kulturu i stvara razumijevanje za druge kulture.

Osim toga škola jača razvoj ličnosti i stimulira njihovu maštu i želju za učenjem.

Suodlučivanje i suodgovornost

Škola treba da pripremi djecu na život u društvu slobode, ravnopravnosti i demokratije. To se čini tako što se navikavaju na suodgovornost i suodlučivanje uz istovremeno učenje prava i dužnosti.

Đački savjet se sluša

Djeca uče da izražavaju svoje mišljenje. Ona imaju i pravo organizovanja đačkog savjeta koji se konsultuje prilikom donošenja važnih odluka u školi.

Nema ocjenjivanja prije 8. razreda

Tokom prvih godina osnovne škole roditelji se obavještavaju o uspjehu djece na konsultacijama. Ocjene, probe i ispite djeca susreću tek u osmom razredu.

Cilj i zadatak osnovne škole

Danska narodna škola je zasnovana na Zakonu o osnovnom školstvu. Na njegovom početku je zacrtan cilj i zadatak osnovne škole:

Član 1. Zadatak osnovne škole je da u saradnji sa roditeljima unapređuje sticanje znanja, sposobnosti, radnih metoda i izražajnih formi koje potpomažu svestran lični razvoj pojedinog učenika.

Član 2. Osnovna škola treba da teži stvaranju takvih okvira za doživljaj, djelovanje i produbljivanje koji omogućavaju učenicima da razvijaju spoznavanje, maštu i želju za učenjem te im time stvara samopouzdanje i preduvjete za samostalno odlučivanje i djelovanje.

Član 3. Osnovna škola treba đacima da približi dansku kulturu, pridonese razumijevanju drugih kultura i ukaže na povezanost ljudi sa prirodom. škola priprema učenike na suodlučivanje, suodgovornost, prava i dužnosti u društvu slobode i demokratije. školska nastava i cjelokupni život u školi mora zato da se gradi na duhovnoj slobodi, ravnopravnosti i demokratiji.

Slobodne osnovne škole

Roditelji mogu da izaberu drugačije školovanje za svoje dijete, mogu npr. da upišu dijete u takozvanu slobodnu osnovnu školu. Tamo se plaća dio izdataka za školovanje.

Zasniva se na drugačijem mišljenju

Teoretska postavka jedne slobodne osnovne škole može biti drugačija nego u narodnoj osnovnoj školi. Razlike mogu biti u određenim pedagoškim principima ili religiji. Takve škole nude ponekad predmete kojih nema u narodnoj osnovnoj školi.

Isti nivo kao i u narodnoj osnovnoj školi

Zakon traži da nastava u slobodnim osnovnim školama mora da odgovara onoj iz narodne osnovne škole. To znači da nivo znanja danskog jezika, stručnih znanja i poznavanja društva mora da bude isti kao i u narodnoj osnovnoj školi.

Produžna škola

Đaci stanuju u školi

Roditelji mogu poslati svoje dijete u produžnu školu u 8., 9. i 10. razredu i to na jednu ili dvije godine. Produžne škole su jedna vrsta koledža gdje đaci stanuju. Oni na smjenu učestvuju u svakodnevnim poslovima kao što su spremanje hrane i čišćenje.

Ove škole mladi najčešće biraju zbog želje da probaju nešto što je drugačije od osnovne škole – ili što imaju potrebu/želju da jedno izvjesno vrijeme ne budu kod kuće.

Ulaže u razvoj čovjeka

Nastava se koncentriše naročito na opšte vaspitanje, razvoj ličnosti i sazrijevanje učenika. Zato produžne škole često nude kreativne i praktične predmete kao što su dramska umjetnost, muzika, sport, foto, poljoprivreda i različite forme zanatstva.

Kako se vrši upis u školu

Roditelji mogu da posjete školu

Dijete automatski pripada osnovnoj školi u školskom distriktu gdje ima registrovan boravak. Nekoliko mjeseci prije polaska u predškolski razred roditelji dobijaju ponudu da posjete školu i razgovaraju sa nastavnikom.

Važno pri polasku u školu

Roditelji obično dobijaju pismo gdje su navedene praktične stvari u vezi polaska u školu. U pismu može da stoji da djetetu prvog dana treba školska torba, pernica i užina. Uobičajeno je da djeca svakoga dana nose užinu sa sobom. U manjem broju škola se užina dobija u školi, a negdje ima kantina gdje se može kupiti jeftina hrana.

Privatnu školu moraš sam da kontaktiraš

Roditelji koje žele da pošalju svoje dijete u slobodnu osnovnu školu, treba sami da se obrate školi i upišu dijete na listu čekanja. U mnogim školama to treba uraditi nekoliko godina prije polaska u školu. Škole javljaju na vrijeme da li je dijete primljeno ili ne.

Nastava

Zakon propisuje minimalne zahtjeve gradiva koje đaci moraju da nauče u školi. Pored ovih zahtjeva škole same odlučuju kako će organizovati nastavu.

Oba pola imaju iste predmete

U narodnoj osnovnoj školi dječaci i djevojčice imaju iste predmete. To važi za predmete danski, engleski, poznavanje društva i matematika. Isto tako i za kreativne predmete. Oba pola uče da šiju, spravljaju hranu i upotrebljavaju alat. U najnižim razredima idu na plivanje i gimnastiku zajedno ali se dječaci i djevojčice tuširaju zasebno.

O hrišćanstvu i drugim religijama

Nastava hrišćanstva obrađuje opšta ljudska pitanja koja se postavljaju i diskutuju kako u hrišćanstvu tako i u drugim religijama i životnim shvatanjima.

Nastava nije propovijedanje nego isključivo informisanje. Uloga nastave je dakle da pridonese razumijevanju istorijskih i kulturnih osnova mnogih modernih društava koje mi danas poznajemo.

Postoji mogućnost da roditelji izuzmu svoju djecu od nastave hrišćanstva ako izjave da će se sami pobrinuti o nastavi vjeronauke.

Ako je djetetu teško da prati nastavu

Ako vaše dijete ima velikih problema sa nastavom može da dobije ekstra ili specijalnu nastavu. To važi npr. ako dijete pati od disleksije.

Seksualno obrazovanje o osjećanjima i tijelu

Djeca imaju seksualno vaspitanje u školi. Tu uče kako tijelo funkcioniše. Razgovara se o ljubavi i zaljubljenosti. Ispriča se i kako se dobijaju djeca – i kako se to izbjegava.
Seksualno vaspitanje se ne nalazi na rasporedu časova. Nastavnik govori o tome kad to djeluje prirodno u odnosu na nastavu i učenike.

Nastava danskog kao drugog jezika i nastava maternjeg jezika

Definicija dvojezičnog djeteta

Dvojezično dijete je ono dijete koje kao maternji jezik govori drugi jezik, a ne danski i koje uči danski jezik tek u susretu sa okolinom ili eventualno kroz nastavu u školi.

Jezička stimulacija predškolske djece

Opštine su obavezne da dvojezičnoj djeci, koja još nisu pošla u školu, a imaju potrebu za tim, ponude pomoć za jezički razvoj kako bi bolje naučila danski. Ponuda obuhvata različite aktivnosti koje mogu da stimuliraju jezički razvoj djeteta.

Nastava danskog kao drugog jezika

Prilikom prijema dvojezičnih učenika u narodne osnovne škole, direktor škole procjenjuje njihove potrebe i odlučuje da li će nekog učenika uputiti na posebnu nastavu danskog kao drugog jezika. Dopunska nastava danskog kao drugog jezika moguća je od 1. do 10. razreda.

Nastava maternjeg jezika

Opštine su dužne da ponude nastavu maternjeg jezika djeci iz zemalja članica Evropske Unije, zemalja obuhvaćenih ugovorom o Evropskoj ekonomskoj saradnji (Norveška, Island i Lihtenštajn) kao i sa Farskih ostrva i Grenlanda. Nastava u pojedinim školama ili opštinama će, međutim, biti organizovana samo ako su ispunjeni određeni preduslovi, jedan od njih je ako ima dovoljno prijavljenih učenika.

Osim toga opštine mogu dobrovoljno da ponude nastavu maternjeg jezika učenicima iz drugih zemalja. Opštine imaju pravo da traže djelomično plaćanje ove nastave.

Dnevni boravak i školski dnevni boravak

Djeca se čuvaju do četvrtog razreda

Djeca se mogu čuvati u dnevnom boravku ili u školskom dnevnom boravku (SFO) do polaska u četvrti razred. Tu djeca mogu da se igraju sa drugovima, pišu zadatke ili se odmaraju. Institucije se zatvaraju u 17 ili 18 časova.

Vi sami plaćate dio troškova osim ako dobijete slobodno (besplatno) mjesto. Visina plaćanja zavisi od visine prihoda.

Klubovi za veću djecu

Neke opštine imaju i klubove za provod slobodnog vremena za djecu koja su prevelika za dnevni boravak.

Škole u prirodi – izleti

Važno za socijalni život u školi

Škole u prirodi – izleti su dio školske nastave. One su važne za socijalni život u školi i za solidarnost među đacima. Mnogi smatraju ove izlete najboljim trenucima školskog života.

Prije samog puta djeca se pripremaju rješavanjem zadataka i izradom pismenih zadataka.

U školama u prirodi – na izletima djeca zajedno pripravljaju hranu, pecaju ili voze bicikle, pale logorsku vatru, igraju se i kupaju u moru. Djevojčice i dječaci spavaju zasebno, svako u svojoj spavaonici.

Škola u prirodi u sigurnim okvirima

Škola u prirodi- izlet je dio nastave koja djeci daje mogućnost konkretnih doživljaja i iskustava. Nastava protiče u sigurnim okvirima – pod nadzorom i uputstvima nastavnika.

Praktična pitanja koja se odnose na hranu, boravak i spavanje se unaprijed razmotre sa roditeljima tako da oni mogu da budu mirni kad šalju svoju djecu na put.

Djeca pomažu u štednji prije puta

Koliko ovih izleta ima i koliko vremena traju, zavisi od škole do škole. Izlet obuhvata najmanje dva noćenja negdje u Danskoj ili ponekad u nekoj drugoj zemlji.

U starijim razredima djeca često rade u slobodnom vremenu potpomažući štednji potrebnih sredstava za izlet u inostranstvo.

Uticaj roditelja

Zakon o osnovnoj školi daje roditeljima mogućnost da ostvare svoj uticaj. To se dešava putem uprave koju ima svaka škola. Uprave se sastoje od predstavnika škole i izabranih predstavnika roditelja.

Roditelji učestvuju u životu škole

Škola daje roditeljima niz mogućnosti da se angažuju i utiču na školovanje djece. Većina roditelja učestvuje na roditeljskim sastancima, proslavama i drugim aranžmanima u školi. Time stiču uvid u školski dan, nastavu i život djeteta – a i susreću druge roditelje iz razreda.