PREDMET BR. IT-01-46-I

TUZITELJ MEDJUNARODNOG SUDA
PROTIV
Rahima ADEMIJA

OPTUZNICA

Tuzitelj Medjunarodnog krivicnog suda za bivsu Jugoslaviju, u skladu sa svojim ovlastima iz clanka 18 Statuta Medjunarodnog suda, optuzuje:

Rahima ADEMIJA

za ZLOCINE PROTIV COVJECNOSTI i KRSENJA ZAKONA I OBICAJA RATOVANJA, kako se navodi dalje u tekstu:

OPTUZENI

Rahim ADEMI

1. Rahim ADEMI je rodjen u Karacu, opcina Vucitrn, Kosovo, 30. januara 1954. godine. Diplomirao je na Vojnoj akademiji Jugoslavenske narodne armije (JNA) 1976. godine.

2. Rahim ADEMI je od 1991. godine sluzbovao u Ministarstvu unutrasnjih poslova (MUP) u Hrvatskoj.

3. Dana 5. decembra 1992. godine, imenovan je nacelnikom staba Zbornog podrucja Gospic (Lika), pod zapovjednistvom brigadira Izidora CESNAJA.

4. Godine 1993., brigadir CESNAJ je bio zapovjednik Zbornog podrucja Gospic. U aprilu ili maju 1993. godine, posto je brigadiru CESNAJU odobreno bolovanje, Rahim ADEMI je imenovan vrsiocem duznosti zapovjednika, te je tu zapovjednicku duznost vrsio tokom cijele vojne operacije “Medacki dzep”, koja je trajala od 9. septembra 1993. do otprilike 17. septembra 1993.

5. Dana 23. septembra 1995. godine, Rahim ADEMI je unaprijedjen u cin general-bojnika. Na svoju sadasnju duznost pomocnika glavnog inspektora Inspektorata HV, postavljen je 11. februara 1999. godine.

INDIVIDUALNA KRIVICNA ODGOVORNOST

6. Rahim ADEMI je u svo vrijeme na koje se odnosi ova optuznica bio na polozaju vrsioca duznosti zapovjednika Zbornog podrucja Gospic, u cinu brigadira. Kao vrsilac duznosti zapovjednika, Rahim ADEMI je bio na polozaju pretpostavljenog oficira HV u tom podrucju i raspolagao ovlastima da hrvatskim snagama pod svojom operativnom kontrolom izdaje zapovijedi i daje dopunske upute kojima ce osigurati da se takve zapovijedi i izvrsavaju. Njegova je odgovornost bila da planira, upravlja i nadzire aktivnosti svih podredjenih formacija unutar Zbornog podrucja Gospic.

7. Rahim ADEMI je, zahvaljujuci svojem visokom polozaju brigadira u HV i vrsioca duznosti zapovjednika Zbornog podrucja Gospic, odigrao sredisnju ulogu u razradi, planiranju, zapovijedanju i/ili izvodjenju hrvatske vojne operacije u Medackom dzepu, koja je rezultirala pocinjenjem teskih krsenja medjunarodnog humanitarnog prava, ukljucujuci progon i ubijanje srpskih civila i vojnika koji su se predali, te pljacku i unistavanje zgrada i imovine srpskih civila u Medackom dzepu, kako je opisano u ovoj optuznici.

8. Rahim ADEMI je, zahvaljujuci svojem visokom polozaju, imao moc, vlast i odgovornost da sprijeci ili kazni teska krsenja medjunarodnog humanitarnog prava pocinjena u toku hrvatske vojne operacije u Medackom dzepu. U svakom je trenutku ne samo bilo razloga da on zna da razne podredjene osobe pod njegovom operativnom kontrolom sudjeluju u progonu i ubijanju srpskih civila i vojnika koji su se predali, te u pljacki i unistavanju zgrada i imovine srpskih civila u Medackom dzepu, nego je on stvarno i znao za takva djela, buduci da su ga o tome obavijestili predstavnici medjunarodnih organizacija i drugi. Rahim ADEMI je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da takva djela sprijeci ili da kazni njihove pocinitelje.

OPCI NAVODI

9. U svo vrijeme na koje se odnosi ova optuznica, u regiji Krajina u Republici Hrvatskoj postojalo je stanje oruzanog sukoba, kako se opisuje u ovoj optuznici.

10. U svo vrijeme na koje se odnosi ova optuznica, optuzeni Rahim ADEMI bio je duzan pridrzavati se zakona i obicaja koji regulisu vodjenje rata, ukljucujuci zajednicki clanak 3 Zenevskih konvencija iz 1949.

11. Djela odnosno propusti za koje se tereti, a koji sacinjavaju zlocine protiv covjecnosti kaznjive po clanku 5 Statuta Medjunarodnog suda, bili su dio rasprostranjenog ili sistematskog napada usmjerenog protiv civilnog stanovnistva, u ovom slucaju civilnog stanovnistva Medackog dzepa.

12. U ovoj optuznici pojam "hrvatske snage" znaci i obuhvaca oruzane snage Republike Hrvatske, ukljucujuci HV i sve jedinice MUP-a, ukljucujuci specijalnu policiju.

13. Rahim ADEMI je individualno odgovoran za krivicna djela za koja se tereti u ovoj optuznici po clanku 7(1) Statuta Medjunarodnog suda. Individualna krivicna odgovornost ukljucuje planiranje, poticanje, nalaganje, pocinjenje te pomaganje i podrzavanje, na drugi nacin, pri planiranju, pripremi ili izvrsenju bilo kojeg od djela ili propusta navedenih u ovoj optuznici.

14. Rahim ADEMI je takodjer, ili alternativno, kao nadredjeni krivicno odgovoran za djela svojih podredjenih sukladno clanku 7(3) Statuta Medjunarodnog suda. Nadredjeni je krivicno odgovoran za djela svojih podredjenih ako je znao, ili je bilo razloga da zna, da se njegovi podredjeni spremaju pociniti takva djela ili su ih vec pocinili, a nadredjeni je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da sprijeci takva djela ili kazni njihove pocinitelje.

15. Opci navodi sadrzani u paragrafima 9 do 14 ponovno su navedeni i inkorporirani u svakoj tocki optuznice na koju se odnose, kako slijedi.

OPTUZBE

TACKA 1
(PROGONI)

16. Prije i za vrijeme hrvatske vojne operacije u Medackom dzepu, od 9. septembra 1993. do otprilike 17. septembra 1993., Rahim ADEMI je, djelujuci sam i/ili u dogovoru s drugima, planirao, poticao, nalagao, pocinjao ili na drugi nacin pomagao i podrzavao planiranje, pripremu ili izvrsenje progona srpskih civila u Medackom dzepu na rasnoj, politickoj ili vjerskoj osnovi.

17. Zlocin progona pocinjen je na sljedeci nacin:

a) protupravnim lisavanjem zivota srpskih civila i zarobljenih i/ili ranjenih vojnika;
b) okrutnim i necovjecnim postupanjem sa srpskim civilima iz Medackog dzepa, sto je ukljucivalo i nanosenje teskih povreda;
c) terorisanjem uglavnom srpskog civilnog stanovnistva Medackog dzepa, sto je ukljucivalo prisiljavanje civilnog stanovnistva da ostavi svoje domove i da trajno napusti to podrucje;
d) unistavanjem licne imovine srpskih civila iz Medackog dzepa, sto je ukljucivalo unistavanje njihovih kuca, farmi, kucanskih predmeta i druge opreme, zagadjivanje njihovih bunara i ubijanje njihovih domacih zivotinja;
e) pljackanjem licne imovine srpskih civila iz Medackog dzepa.

18. Alternativno, Rahim ADEMI je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjednistvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podredjene, cine djela opisana u paragrafu 17, ili su ih vec pocinile. Rahim ADEMI je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da sprijeci pocinjenje takvih djela ili kazni njihove pocinitelje.

Tim djelima i propustima Rahim ADEMI je pocinio:

TACKA 1: ZLOCIN PROTIV COVJECNOSTI, odnosno progon na politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, kaznjiv prema clanku 5(h) u vezi s clancima 7(1) i 7(3) Statuta Medjunarodnog suda.

TACKE 2 i 3
(ubistvo)

19. Rahim ADEMI je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjednistvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podredjene, u razdoblju izmedju 9. septembra 1993. i otprilike 17. septembra 1993. cine protupravno ubijanje srpskih civila koji su zivjeli u Medackom dzepu i srpskih vojnika koji su bili zarobljeni i/ili ranjeni, ili su to vec ucinile. Rahim ADEMI je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da sprijeci pocinjenje takvih djela ili kazni njihove pocinitelje.

Tim djelima i propustima, Rahim ADEMI je pocinio:

TACKA 2: ZLOCIN PROTIV COVJECNOSTI, odnosno ubistvo, kaznjiv po clanku 5(a) u vezi s clankom 7(3) Statuta Medjunarodnog suda.

TACKA 3: KRSENJE ZAKONA ILI OBICAJA RATOVANJA, odnosno ubistvo, priznato zajednickim clankom 3(1)(a) Zenevskih konvencija iz 1949., kaznjivo po clanku 3 u vezi s clankom 7(3) Statuta Medjunarodnog suda.

TACKA 4
(PLJACKANJE IMOVINE)

20. Izmedju 9. septembra 1993. i otprilike 17. septembra 1993. opljackana je imovina srpskih civila koji su zivjeli u Medackom dzepu. Rahim ADEMI je, djelujuci sam i/ili u dogovoru s drugima, planirao, poticao, nalagao, pocinjao ili na drugi nacin pomagao i podrzavao planiranje, pripremu ili izvrsenje pljacke imovine srpskih civila iz Medackog dzepa.

21. Alternativno, Rahim ADEMI je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjednistvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podredjene, cine djela opisana u paragrafu 20, ili su ih vec pocinile. Rahim ADEMI je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da sprijeci pocinjenje takvih djela ili kazni njihove pocinitelje.

Tim djelima i propustima, Rahim ADEMI je pocinio:

TACKA 4: KRSENJE ZAKONA I OBICAJA RATOVANJA, odnosno pljackanje javne ili privatne imovine, kaznjivo po clanku 3(e) u vezi s clancima 7(1) i 7(3) Statuta Medjunarodnog suda.

TACKA 5
(BEZOBZIRNO RAZARANJE GRADOVA, NASELJA ILI SELA)

22. Izmedju 9. septembra 1993. i otprilike 17. septembra 1993. unistena je vecina srpskih sela u Medackom dzepu. Rahim ADEMI je, djelujuci sam i/ili u dogovoru s drugima, planirao, poticao, nalagao, pocinjao ili na drugi nacin pomagao i podrzavao planiranje, pripremu ili izvrsenje unistavanja imovine srpskih civila iz Medackog dzepa.

23. Alternativno, Rahim ADEMI je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjednistvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podredjene, cine djela opisana u paragrafu 22, ili su ih vec pocinile. Rahim ADEMI je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da sprijeci pocinjenje takvih djela ili kazni njihove pocinitelje.

Tim djelima i propustima, Rahim ADEMI je pocinio:

TACKA 5: Bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela, KRSENJE ZAKONA I OBICAJA RATOVANJA, kaznjivo po clanku 3(b) u vezi s clancima 7(1) i 7(3) Statuta Medjunarodnog suda.

DOPUNSKE CINJENICE

24. Podrucje koje se u daljnjem tekstu naziva “Medacki dzep” prostire se otprilike cetiri ili pet kilometara u sirinu i pet ili sest kilometara u duzinu, a obuhvaca mjesta Divoselo, Citluk i dio Pocitelja, te brojne male zaseoke. Ono se nalazilo u sklopu samoproglasene Republike Srpske Krajine (u daljnjem tekstu: RSK), juzno od grada Gospica u Republici Hrvatskoj. Bilo je to ruralno podrucje, gdje se sume izmjenjuju s poljima. Prije napada je u tom podrucju zivjelo oko 400 civila Srba.

25. Nakon visestranackih izbora odrzanih u Hrvatskoj 1990. godine, Hrvatska je dana 25. juna 1991. proglasila nezavisnost. Nesto prije toga je izmedju hrvatskih Srba i hrvatskih snaga izbio oruzani sukob. U septembru 1991. godine hrvatska Vlada je izjavila da hrvatski Srbi i JNA kontrolisu priblizno jednu trecinu teritorija Hrvatske.

26. Dana 19. decembra 1991. godine, Skupstina Srpske autonomne oblasti Krajina, zajedno sa Srbima iz drugih podrucja Hrvatske, sluzbeno je proglasila nezavisnost od Hrvatske i formirala RSK, koja je imala vlastitu vojsku, Srpsku vojsku Krajine (SVK).

27. U februaru 1992. godine, u skladu s Vanceovim planom, Vijece sigurnosti Ujedinjenih naroda formiralo je na temelju svojih ovlasti Zastitne snage Ujedinjenih naroda (u daljnjem tekstu: UNPROFOR) koje ce biti razmjestene u podrucjima pod zastitom Ujedinjenih naroda (u daljnjem tekstu: UNPA) u Hrvatskoj. UNPA podrucja bila su ona podrucja u Hrvatskoj u kojima su Srbi bili vecina ili znacajna manjina stanovnistva i u kojima su napetosti izmedju dvije zajednice u nedavnoj proslosti vec dovele do oruzanog sukoba. Postojala su cetiri takva UNPA podrucja, a bila su poznata pod nazivima Sektor sjever, Sektor jug, Sektor istok i Sektor zapad. Podrucja u rukama Srba i sporna podrucja u Hrvatskoj, koja su ostala izvan podrucja UNPA, opcenito su bila poznata kao “ruzicaste zone”. Medacki dzep je bio u jednoj takvoj “ruzicastoj zoni", uz Sektor jug.

28. Godine 1992. i 1993. hrvatske snage su povele nekoliko vojnih operacija protiv RSK. Hrvatske snage su tim operacijama krenule u podrucja UNPA ili susjednih “ruzicastih zona” na Miljevackom platou u junu 1992., u predjelu Maslenickog mosta u sjevernoj Dalmaciji u januaru 1993. i u Medackom dzepu u septembru 1993.

29. Hrvatski napad na Medacki dzep zapoceo je granatiranjem tog podrucja u ranim jutarnjim satima 9. septembra 1993. Oko 06:00 sati, hrvatske snage, u cijem su sastavu bile jedinice HV iz Operativne zone Gospic, ukljucujuci 9. gardijsku brigadu i 118. domobransku pukovniju, te specijalne policijske jedinice MUP-a, usle su u Medacki dzep. Nakon borbi koje su trajale oko dva dana, uspostavile su kontrolu nad Divoselom, Citlukom i dijelom Pocitelja, i tada je hrvatska stana zaustavila napredovanje.

30. U to vrijeme je vrsitelj duznosti zapovjednika Zbornog podrucja Gospic bio brigadir Rahim ADEMI.

31. Nakon intervencije predstavnika medjunarodne zajednice, ubrzo poslije napada zapoceli su pregovori na politickoj i vojnoj razini izmedju hrvatskih vlasti i vlasti RSK, u cilju obustave neprijateljstava i hrvatskog povlacenja iz podrucja koja su osvojili tokom operacije.

32. Rezultat pregovora bio je sporazum koji su 15. septembra 1993. godine potpisali general Mile Novakovic, sa srpske strane, i general-bojnik Petar Stipetic s hrvatske strane.

33. Prema odredbama tog sporazuma, prekid vatre trebao je nastupiti u 12:00 sati na dan 15. septembra 1993., a hrvatske su snage trebale "napustiti podrucje na koje su usle 9. septembra 1993.” i prepustiti kontrolu nad Medackim dzepom UNPROFOR-u. Hrvatsko povlacenje iz Medackog dzepa dovrseno je u 18:00 sati 17. septembra 1993.

34. Tokom hrvatske vojne operacije u Medackom dzepu najmanje je 38 tamosnjih civila Srba protupravno liseno zivota, a drugi su pretrpjeli teske ozljede. Mnogi ubijeni i ranjeni civili bili su zene i starije osobe. Hrvatske snage su osim toga ubile i najmanje dva srpska vojnika koji su bili zarobljeni i/ili ranjeni. Podaci o nekima od poginulih – o 21 civilu i 2 vojnika – sadrzani su u dodatku optuznici.

35. Otprilike 164 kuce i 148 staja i gospodarskih zgrada, sto cini vecinu objekata u selima Medackog dzepa, unisteno je, uglavnom paljenjem i eksplozivom, nakon sto su hrvatske snage ostvarile efektivnu kontrolu. Znatnim dijelom to se unistavanje dogodilo nakon prekida vatre 15. septembra 1993., a prije potpunog hrvatskog povlacenja u 18:00 sati 17. septembra 1993.

36. Tokom tog razdoblja hrvatske su snage, ili osobe u civilnoj odjeci a pod nadzorom hrvatskih snaga, pljackale imovinu srpskih civila, sve sto je imalo neku vrijednost. To je ukljucivalo osobnu imovinu, kucanske predmete, namjestaj, kucne potrepstine, domace zivotinje, poljoprivredne strojeve i drugu opremu.

37. Imovina u vlasnistvu srpskih civila koja nije postala predmetom pljacke, kako je gore opisano, paljena je ili unistavana na drugi nacin. Kucanski predmeti i namjestaj su unistavani, poljoprivredni strojevi izresetani mecima, domace zivotinje ubijene, a bunari zagadjeni.

38. Posljedica tih rasprostranjenih i sistematskih protupravnih djela cinjenih tokom hrvatske vojne operacije jest ta da je Medacki dzep postao potpuno nepogodan za stanovanje. Sela u Medackom dzepu potpuno su razorena, cime su srpskom civilnom stanovnistvu oduzeti dom i sredstva za zivot.

/potpis i pecat na originalu/
Carla Del Ponte,
tuziteljica

Dana 21. maja 2001.
u Haagu, Nizozemska

MEDJUNARODNI KRIVICNI SUD ZA BIVSU JUGOSLAVIJU

PREDMET BR: IT-01-46-I

DODATAK UZ OPTUZNICU

TACKE 2 i 3

CIVILI:

VOJNICI: