Agresija na BiH
Početna - - Početna
OPTUZNICE PROTIV ANTE GOTOVINE


Optuznica, 13. jula 2001. (bila je pod pecatom do 3. avgusta 2001.)

MEDJUNARODNI KRIVICNI SUD ZA BIVSU JUGOSLAVIJU

 

PREDMET BR. IT-01-45-I

 

TUZITELJ MEDJUNARODNOG SUDA
PROTIV
ANTE GOTOVINE

 

OPTUZNICA

Tuzitelj Medjunarodnog krivicnog suda za bivsu Jugoslaviju, u skladu sa svojim ovlastima iz clanka 18 Statuta Medjunarodnog suda, optuzuje:

ANTU GOTOVINU

za ZLOCINE PROTIV COVJECNOSTI i KRSENJA ZAKONA I OBICAJA RATOVANJA, kako se navodi dalje u tekstu:

OPTUZENI

Ante GOTOVINA

1. Ante GOTOVINA rodjen je 12. oktobra 1955. na otoku Pasmanu u opcini Zadar u Republici Hrvatskoj u tadasnjoj Socijalistickoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

2. Ante GOTOVINA je profesionalni vojnik i bivsi pripadnik francuske Legije stranaca. Po povratku u Hrvatsku 1990. imenovan je zapovjednikom 1. gardijske brigade. Od februara do aprila 1992. bio je zamjenik zapovjednika posebne jedinice Glavnog staba Hrvatske vojske (u daljnjem tekstu: HV), a od aprila do oktobra 1992. bio je rasporedjen u Hrvatsko vijece obrane (u daljnjem tekstu: HVO).

3. Dana 9. oktobra 1992., Ante GOTOVINA, koji je tada imao cin brigadira, imenovan je zapovjednikom Zbornog podrucja Split i na tom je mjestu ostao do marta 1996. Zborno podrucje Split je bilo dio regije Krajina, a obuhvacalo je opcine Benkovac, Donji Lapac, Drnis, Gracac, Knin, Korenica, Obrovac, Sibenik, Sinj i Zadar. Zborno podrucje Split nalazilo se u nekadasnjem Podrucju pod zastitom UN-a (UNPA) Sektor jug. Do novembra1994. promaknut je u cin general-bojnika. Dana 4. ili 5. avgusta 1995., promaknut je u cin general-pukovnika.

4. Dana 4. avgusta 1995. Hrvatska je pokrenula vojnu ofenzivu pod nazivom "Oluja" s ciljem ponovnog zauzimanja regije Krajina. Premda je hrvatska Vlada 7. avgusta 1995. objavila da je operacija uspjesno privedena kraju, pojedini aspekti operacije nastavili su se do otprilike 15. novembra 1995. Ante GOTOVINA je bio glavni operativni zapovjednik onog dijela operacije "Oluja" koji se odvijao u UNPA Sektoru jug. U tom svojstvu i u svojstvu zapovjednika Zbornog podrucja Split, Ante GOTOVINA vrsio je zapovijedanje i kontrolu de iure i de facto nad svim hrvatskim snagama izmedju 4. avgusta 1995. i 15. novembra 1995. (u ovoj optuznici pojam "hrvatske snage" obuhvaca HV, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (HRZ), specijalnu policiju i vojnu policiju Republike Hrvatske, sto su snage koje su sudjelovale u operaciji "Oluja" u UNPA Sektoru jug.)

5. Nakon zauzimanja Knina, glavnog grada regije Krajina, Ante GOTOVINA uspostavio je svoj stab u tom gradu.

6. Dana 12. marta 1996., predsjednik Hrvatske Franjo Tudjman imenovao je Antu GOTOVINU glavnim inspektorom Inspektorata HV. Dana 29. septembra 2000. otpusten je iz oruzanih snaga odlukom Predsjednika Republike Hrvatske Stipe Mesica.

INDIVIDUALNA KRIVICNA ODGOVORNOST

7. Ante GOTOVINA je bio glavni zapovjednik ofenzive "Oluja" u UNPA Sektoru jug i zapovjednik Zbornog podrucja Split tokom citavog razdoblja na koje se odnosi ova optuznica. U tom svojstvu, on je bio u cijelosti odgovoran za, te je vrsio zapovijedanje i kontrolu nad, hrvatskim snagama koje su sudjelovale u toj operaciji. U njegove duznosti ubrajalo se postavljanje i smjenjivanje zapovjednika, razmjestanje snaga i artiljerije pod njegovim zapovjednistvom i izdavanje zapovijedi tim snagama. Ante GOTOVINA takodjer je imao duznost da uspostavi i osigura javni red i sigurnost.

8. Ante GOTOVINA je zapovijedanje i kontrolu u vojnim stvarima vrsio, izmedju ostalog, organizovanjem hrvatskih snaga rasporedjenih u Sektoru jug nekadasnjeg Podrucja pod zastitom Ujedinjenih naroda za vrijeme ofenzive "Oluja", postavljanjem i smjenjivanjem zapovjednika, razmjestanjem snaga koje su bile pod njegovim zapovjednistvom, izdavanjem zapovijedi tim snagama, kao i time sto je pregovarao i prisustvovao sastancima s predstavnicima medjunarodne zajednice, ukljucujuci i osoblje Ujedinjenih naroda.

9. U svo vrijeme na koje se odnosi ova optuznica, bilo je razloga da Ante GOTOVINA, kao zapovjednik, zna da podredjeni pod njegovom kontrolom cine teska krsenja medjunarodnog humanitarnog prava. Osim toga, njega su o takvim djelima obavjestavali predstavnici medjunarodnih organizacija. Temeljem svojega polozaja i vlasti, de iure i de facto, Ante GOTOVINA imao je moc, vlast i odgovornost da sprijeci ili kazni teska krsenja medjunarodnog humanitarnog prava koja su pocinile hrvatske snage za vrijeme i nakon ofenzive "Oluja". Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da sprijeci takva teska krsenja medjunarodnog humanitarnog prava ili da kazni njihove pocinitelje.

OPCI NAVODI

10. U svo vrijeme na koje se odnosi ova optuznica, u regiji Krajina u Republici Hrvatskoj, a na teritoriju bivse Jugoslavije, postojalo je stanje oruzanog sukoba.

11. U svo vrijeme na koje se odnosi ova optuznica, optuzeni Ante GOTOVINA bio je duzan pridrzavati se zakona i obicaja koji regulisu vodjenje rata, ukljucujuci zajednicki clanak 3 Zenevskih konvencija iz 1949.

12. Djela odnosno propusti koji se terete, a koji predstavljaju zlocine protiv covjecnosti, kaznjive po clanku 5 Statuta Medjunarodnog suda, bili su dio rasprostranjenog i sistematskog napada usmjerenog protiv civilnog stanovnistva.

13. Izmedju 17. jula 1995. i 15. novembra 1995., Ante GOTOVINA je, djelujuci sam i/ili u dogovoru s drugima, ukljucujuci predsjednika Franju Tudjmana, planirao, poticao, nalagao, pocinjao ili na drugi nacin pomagao i podrzavao planiranje, pripremu ili izvrsenje krivicnih djela koja se terete u nastavku, za vrijeme i nakon ofenzive "Oluja." Ante GOTOVINA je, po clanku 7(1) Statuta Medjunarodnog suda, individualno odgovoran za krivicna djela za koja se tereti u ovoj optuznici. Individualna krivicna odgovornost ukljucuje planiranje, poticanje, nalaganje, pocinjenje te pomaganje i podrzavanje, na drugi nacin, pri planiranju, pripremi ili izvrsenju bilo kojeg od krivicnih djela navedenih u clancima 2 do 5 Statuta.

14. Ante GOTOVINA je, dok je bio na polozaju na kojem je vrsio vlast nadredjenog kako je navedeno u prethodnim paragrafima, takodjer ili alternativno, krivicno odgovoran kao zapovjednik za djela svojih podredjenih sukladno odredbama clanka 7(3) Statuta Medjunarodnog suda prema kojemu je nadredjeni odgovoran za djela svojih podredjenih ako je znao ili je bilo razloga da zna da se njegovi podredjeni spremaju pociniti takva djela ili su ih vec pocinili, a nadredjeni je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da sprijeci takva djela ili kazni njihove pocinitelje.

15. Opci navodi sadrzani u paragrafima 10 do 14 ponovno su navedeni i inkorporirani u svakoj tocki optuznice na koju se odnose, kako slijedi.

OPTUZBE

TACKA 1
(PROGONI)

16. Izmedju 4. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., veliki broj krajinskih Srba prebjegao je ili je bio prisiljen prebjeci u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Neki od njih, koji nisu prebjegli zbog bolesti, nemoci ili starosti, bili su sistematski sikanirani i/ili protupravno liseni zivota. Imovina krajinskih Srba je pljackana. Ante GOTOVINA je, djelujuci sam i/ili u dogovoru s drugima, ukljucujuci predsjednika Franju Tudjmana, planirao, poticao, nalagao, pocinjao ili na drugi nacin pomagao i podrzavao planiranje, pripremu ili izvrsenje progona srpskog stanovnistva u Krajini.

Krivicno djelo progona pocinjeno je na sljedeci nacin:

Lisavanje zivota

17. Izmedju 4. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., hrvatske snage pocinile su brojna krsenja medjunarodnog humanitarnog prava, ukljucujuci protupravno lisavanje zivota najmanje 150 krajinskih Srba i nestanak vise stotina drugih. U prvom dodatku prilozenom uz ovu optuznicu nabrojani su neki konkretni primjeri takvog protupravnog lisavanja zivota.

Pljackanje javne ili privatne imovine

18. Izmedju 4. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., hrvatske snage pljackale su javnu ili privatnu imovinu, ukljucujuci kuce, gospodarske zgrade, staje i stoku krajinskih Srba. U drugom dodatku prilozenom uz ovu optuznicu nabrojani su neki konkretni primjeri takve pljacke javne ili privatne imovine.

Unistavanje imovine

19. Izmedju 4. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., hrvatske snage su palile i na drugi nacin bezobzirno unistavale sela, kuce, gospodarske zgrade, staje i stoku krajinskih Srba, kako onih koji su pobjegli, tako i onih koji su ostali. U drugom dodatku koji je prilozen uz ovu optuznicu nabrojani su konkretni primjeri takvog unistavanja.

Deportacija/prisilno raseljavanje

20. Izmedju 4. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., oni koji su ostali u svojim kucama ili se onamo vratili u tjednima nakon ofenzive bili su na kraju prisiljeni napustiti to podrucje zbog kontinuiranog ubijanja, paleza, pljacke, sikaniranja, terora i fizicke prijetnje osobama i imovini od strane hrvatskih snaga. Kumulativni ucinak tih protupravnih radnji bila je deportacija i/ili raseljavanje krajinskih Srba sirokih razmjera u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Procjenjuje se da je rijec o 150.000 - 200.000 ljudi.

Druga nehumana djela

21. Izmedju 4. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., krajinski Srbi su bili takodjer izlozeni necovjecnom postupanju, stalnom ponizavanju i degradiranju od strane hrvatskih snaga.

22. Progoni krajinskih Srba bili su tako sirokih razmjera da je srpsko stanovnistvo u opcinama Benkovac, Donji Lapac, Drnis, Gracac, Knin, Korenica, Obrovac, Sibenik, Sinj i Zadar drasticno smanjeno.

23. Alternativno, Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjednistvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podredjene, cine djela opisana u paragrafima 17 do 22, ili su ih vec pocinile, kao sto su ga obavijestili predstavnici medjunarodne zajednice. Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da sprijeci pocinjenje takvih djela ili kazni njihove pocinitelje.

Tim djelima i propustima Ante GOTOVINA je pocinio:

TACKA 1: ZLOCIN PROTIV COVJECNOSTI, odnosno progon na politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, kaznjiv prema clanku 5(h) u vezi s clancima 7(1) i 7(3) Statuta Medjunarodnog suda.

TACKE 2 I 3
(UBISTVO)

24. Izmedju 4. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., hrvatske snage su protupravno lisile zivota najmanje 150 krajinskih Srba, strijeljanjem, spaljivanjem i probadanjem.

U prvom dodatku prilozenom uz ovu optuznicu nabrojani su konkretni primjeri takvog protupravnog lisavanja zivota.

25. Izmedju 4. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjednistvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podredjene, cine djela opisana u paragrafu 24, ili su ih vec pocinile, kao sto su ga obavijestili predstavnici medjunarodne zajednice. Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da sprijeci pocinjenje takvih djela ili kazni njihove pocinitelje.

Tim djelima i propustima, Ante GOTOVINA je pocinio:

TACKA 2: ZLOCIN PROTIV COVJECNOSTI, odnosno UBISTVO, kaznjiv po clanku 5(a) u vezi s clankom 7(3) Statuta Medjunarodnog suda.

TACKA 3: KRSENJE ZAKONA ILI OBICAJA RATOVANJA, odnosno UBISTVO, priznato zajednickim clankom 3(1)(a) Zenevskih konvencija iz 1949., kaznjivo po clanku 3 u vezi s clankom 7(3) Statuta Medjunarodnog suda.

TACKA 4
(PLJACKANJE IMOVINE)

26. Izmedju 5. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., hrvatske snage su prisilno uklonile imovinu, ukljucujuci stoku, iz kuca, gospodarskih zgrada i staja krajinskih Srba, kako onih koji su pobjegli, tako i onih koji su ostali. Ante GOTOVINA je, djelujuci sam i/ili u dogovoru s drugima, planirao, poticao, nalagao, pocinjao ili na drugi nacin pomagao i podrzavao planiranje, pripremu ili izvrsenje tih djela pljackanja javne ili privatne imovine.

U drugom dodatku koji je prilozen uz ovu optuznicu nabrojani su konkretni primjeri takve pljacke javne ili privatne imovine.

27. Alternativno, Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjednistvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podredjene, cine djela opisana u paragrafu 26, ili su ih vec pocinile, kao sto su ga obavijestili predstavnici medjunarodne zajednice. Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da sprijeci pocinjenje takvih djela ili kazni njihove pocinitelje.

Tim djelima i propustima, Ante GOTOVINA je pocinio:

TACKA 4: KRSENJE ZAKONA I OBICAJA RATOVANJA, odnosno pljackanje javne ili privatne imovine, kaznjivo po clanku 3(e) u vezi s clancima 7(1) i 7(3) Statuta Medjunarodnog suda.

TACKA 5
(BEZOBZIRNO RAZARANJE GRADOVA, NASELJA ILI SELA)

28. Izmedju 5. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., hrvatske snage su palile i bezobzirno razarale sela, kuce, gospodarske zgrade, staje i stoku krajinskih Srba, kako onih koji su pobjegli, tako i onih koji su ostali. Ante GOTOVINA je, djelujuci sam i/ili u dogovoru s drugima, planirao, poticao, nalagao, pocinjao ili na drugi nacin pomagao i podrzavao planiranje, pripremu ili izvrsenje tih djela bezobzirnog razaranja gradova, naselja ili sela.

U drugom dodatku koji je prilozen uz ovu optuznicu nabrojani su konkretni primjeri takvog bezobzirnog razaranja.

29. Alternativno, Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjednistvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podredjene, cine djela opisana u paragrafu 28, ili su ih vec pocinile, kao sto su ga obavijestili predstavnici medjunarodne zajednice. Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da sprijeci pocinjenje takvih djela ili kazni njihove pocinitelje.

Tim djelima i propustima, Ante GOTOVINA je pocinio:

TACKA 5: KRSENJE ZAKONA I OBICAJA RATOVANJA, odnosno bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela, kaznjivo po clanku 3(b) u vezi s clancima 7(1) i 7(3) Statuta Medjunarodnog suda.

TACKE 6 I 7
(DEPORTACIJA I PRISILNO RASELJAVANJE)

30. Izmedju 5. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., hrvatske snage su pocinile brojna djela ubistva, paleza, pljacke, sikaniranja, terora i fizicke prijetnje osobama i imovini. Tim djelima, hrvatske snage su zastrasivale krajinske Srbe i natjerale ih da ostave svoja sela, zaseoke i kuce. Ante GOTOVINA je, djelujuci sam i/ili u dogovoru s drugima, ukljucujuci predsjednika Franju Tudjmana, planirao, poticao, nalagao, pocinjao ili na drugi nacin pomagao i podrzavao planiranje, pripremu ili izvrsenje deportacije i prisilnog raseljavanja srpskog stanovnistva Krajine.

31. Cinjenje tih zlocina nastavljeno je u sirokim razmjerima jos barem tri mjeseca nakon sto su hrvatske vlasti osigurale to podrucje, a zlocini su ukljucivali protupravno lisavanje zivota krajinskih Srba koji nisu pobjegli; spaljivanje i unistavanje srpskih sela i imovine, ukljucujuci kuce, gospodarske zgrade, staje i stoku, te pljacku njihove imovine. Kumulativni ucinak tih radnji hrvatskih snaga bilo je raseljavanje krajinskih Srba sirokih razmjera u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Procjenjuje se da je rijec o 150.000 do 200.000 ljudi.

32. Prisilno raseljavanje krajinskih Srba drasticno je smanjilo broj civilnog srpskog stanovnistva u opcinama Benkovac, Donji Lapac, Drnis, Gracac, Knin, Korenica, Obrovac, Sibenik, Sinj i Zadar. Uvedene su i mjere kojima je cilj bio osigurati da se izbjegli ne mogu ili ne pozele vratiti.

33. Alternativno, Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjednistvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podredjene, cine djela opisana u paragrafima 30 do 32, ili su ih vec pocinile, kao sto su ga obavijestili predstavnici medjunarodne zajednice. Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da sprijeci pocinjenje takvih djela ili kazni njihove pocinitelje.

Tim djelima i propustima, Ante GOTOVINA je pocinio:

TACKA 6: ZLOCIN PROTIV COVJECNOSTI, odnosno deportacija, kaznjiv po clanku 5(d) u vezi s clancima 7(1) i 7(3) Statuta Medjunarodnog suda.

Tocka 7: ZLOCIN PROTIV COVJECNOSTI, odnosno druga nehumana djela (prisilno raseljavanje), kaznjiv po clanku 5(i) u vezi s clancima 7(1) i 7(3) Statuta Medjunarodnog suda.

TACKA 8
(DRUGA NEHUMANA DJELA)

34. Izmedju 5. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., hrvatske snage izlozile su krajinske Srbe necovjecnom postupanju, ponizavanju i degradiranju premlacivanjem i fizickim napadima.

35. Izmedju 5. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjednistvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podredjene, cine djela opisana u paragrafu 34, ili su ih vec pocinile, kao sto su ga obavijestili predstavnici medjunarodne zajednice. Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da sprijeci pocinjenje takvih djela ili kazni njihove pocinitelje.

TACKA 8: ZLOCIN PROTIV COVJECNOSTI, odnosno druga nehumana djela, kaznjiv po clanku 5(i) u vezi s clankom 7(3) Statuta Medjunarodnog suda.

DOPUNSKE CINJENICE

36. Hrvatska je proglasila nezavisnost 25. juna 1991., kad je vec bio izbio oruzani sukob izmedju hrvatskih Srba i hrvatskih snaga. U septembru 1991. godine hrvatska vlada je izjavila da hrvatski Srbi i Jugoslavenska narodna armija (u daljnjem tekstu: JNA) kontrolisu priblizno jednu trecinu hrvatskog teritorija.

37. Dana 19. decembra 1991. godine, Skupstina Srpske autonomne oblasti Krajina, zajedno sa Srbima iz drugih podrucja Hrvatske, sluzbeno se proglasila nezavisnom od Hrvatske i osnovala novi entitet pod nazivom Republika Srpska Krajina (u daljnjem tekstu: RSK). RSK je imala vlastitu vojsku, Srpsku vojsku Krajine (SVK).

38. Regija Krajina, koja je obuhvacala nekadasnja podrucja pod zastitom Ujedinjenih naroda, Sektor jug i Sektor sjever, nalazila se u RSK a obuhvacala je, medju ostalima, opcine Benkovac, Donji Lapac, Drnis, Gracac, Knin, Korenica, Obrovac, Sibenik, Sinj i Zadar.

39. U februaru 1992. godine, u skladu s Vanceovim planom, Vijece sigurnosti Ujedinjenih naroda formiralo je na temelju svojih ovlasti Zastitne snage Ujedinjenih naroda (u daljnjem tekstu: UNPROFOR) koje ce biti razmjestene u podrucjima pod zastitom Ujedinjenih naroda (u daljnjem tekstu: UNPA) u Hrvatskoj. UNPA podrucja bila su ona podrucja u Hrvatskoj u kojima su Srbi bili vecina ili znacajna manjina stanovnistva i u kojima su napetosti izmedju dvije zajednice vec dovele do oruzanog sukoba. Postojala su cetiri takva UNPA podrucja, a bila su poznata pod nazivima Sektor sjever, Sektor jug, Sektor istok i Sektor zapad.

40. Vec 1992. godine hrvatska vojska je stvarala planove da silom vrati teritorij RSK, odnosno regiju Krajina. Godine 1992., 1993. i 1995. hrvatske su snage povele nekoliko vojnih operacija protiv RSK kojima je upravo to bio krajnji cilj.

41. Te su operacije izvedene u UNPA podrucjima i susjednim “ruzicastim zonama”: na Miljevackom platou u junu 1992., u predjelu Maslenickog mosta u sjevernoj Dalmaciji u januaru 1993., u Medackom dzepu u septembru 1993., u operaciji “Bljesak” u zapadnoj Slavoniji u maju 1995. te u operaciji “Oluja" u avgustu 1995. godine.

42. Dana 4. avgusta 1995. godine, hrvatske snage su krenule u ofenzivu pod kodnim imenom “Oluja” kako bi ponovno zauzele regiju Krajina, koju su krajinski Srbi drzali od 1991. godine. Procjenjuje se da je rezultat ofenzive “Oluja” bilo raseljavanje 150.000 do 200.000 krajinskih Srba, koji su izbjegli ili su bili prisiljeni bjezati u toku i nakon recene ofenzive.

43. Ofenziva “Oluja” u koju su hrvatske snage krenule s otprilike 150.000 vojnika provedena je u podrucju nekadasnjeg Sektora sjever i Sektora jug UN-a, na podrucju od otprilike 10.500 cetvornih kilometara. U toj su ofenzivi gradovi i sela regije Krajina koji su bili naseljeni Srbima izlozeni zestokom granatiranju HV, uz zracnu podrsku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ).

44. Dana 4. i 5. avgusta 1995. godine, hrvatske snage su izvele zestoki artiljerijski napad na Knin. Artiljerijska vatra usmjeravana je i na civilne ciljeve u gradovima Benkovac, Obrovac, Drnis, Vrginmost, Vojnic, Glina, Petrinja i mnoga sela u regiji Krajina.

/potpis i pecat na originalu/
Carla Del Ponte,
tuzitelj

Dana 21. maja 2001.
u Haagu, Nizozemska

MEDJUNARODNI KRIVICNI SUD ZA BIVSU JUGOSLAVIJU


PREDMET BROJ: IT-01-45-I


PRVI DODATAK OPTUZNICI

TACKE 2 i 3 optuznice

SELO ili
ZASELAK

DATUM

IME I PREZIME ZRTVE

SPOL

DOB

NACIN
SMRTI

Opcina Benkovac

         

1. Kakma

2. Brgud

9. 8. 95.

12. 9. 95.

neidentificirana osoba

Milica Graovac

(ime nepoznato) Graovac

M

Z

Z

 

ustrijeljen

ustrijeljena

ustrijeljena

Opcina Gracac

         

3. Palanka

8. 8. 95.

Dusan Brkic

M

69

ustrijeljen

4. Gudura

29. 9. 95.

Milan Marcetic

M

 

ustrijeljen

   

Dusan Suica

M

 

ustrijeljen

Opcina Knin

         

5. Duric

4. 8. 95.

Sava Duric

M

 

ustrijeljen

6. grad Knin

5. 8. 95.

16 neidentificiranih osoba

   

ustrijeljeni

7. Vrbnik

5. 8. 95.

Dusko Vukadin

M

55

mucen i

ustrijeljen

8. Most Atlagic

5. 8. 95.

Zivko Stojakov

M

 

ustrijeljen

9. Kovacic

5. 8. 95.

Nikola Dragicevic

Mile Dragicevic

Svao Ceko

M

M

M

60

62

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

10. Sarena jezera

5. 8. 95.

Milos Borjan

neidentificirana osoba

neidentificirana osoba

neidentificirana osoba

neidentificirana osoba

neidentificirana osoba

M

M

M

M

M

M

 

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

11. Biskupija/

Civljane

5. 8. 95.

pet vojnika RSK

   

ustrijeljeni

12. Golubic

5/6. 8. 95.

Branko Radinovic

Nikica Radosko

Masa Radosko

Vaso Vacic

Nikica Panica

M

M

Z

M

M

70

60

55

77

60

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljena

ustrijeljen

ustrijeljen

13. Zagrovic

5/12.8.95.

Milka Petko

Ilija Petko

Dmitar Rasuo

DJuro Rasuo

neidentificirana osoba

Z

M

M

M

70

45

81

40

ustrijeljena

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

14. Uzdolje

6. 8. 95.

Sava Sare

Z

 

izgorjela

15. Uzdolje

6/7. 8. 95.

Milica Sare

Stevo Beric

Janja Beric

Bosiljka Beric

Mirjana Beric

DJuka Beric

Krsta Sare

Z

M

Z

Z

Z

Z

Z

62

62

 

75

ustrijeljena

ustrijeljen

ustrijeljena

ustrijeljena

ustrijeljena

ustrijeljena

ustrijeljena

16. Mokro Polje

7. 8. 95.

Stana Popovic

Mirko Popovic

Z

M

 

ustrijeljena

ustrijeljen

17. Mizdrakovac

8. 8. 95.

Jovanka Mizdrak

Z

 

ustrijeljena

18. Kakanj

10/18.8.95.

Danica Saric

Uros Saric

Uros Ognjenovic

Z

M

M

 

bez podataka

ustrijeljen

ustrijeljen

19. grad Knin

11. 8. 95.

Ilija Milivojevic

Mile Milivojevic

M

M

 

ustrijeljen

ustrijeljen

20. Orlic

13. 8. 95.

Tode Maric

M

 

ustrijeljen

21. Oton

18. 8. 95.

Marta Vujonic

Z

85

ustrijeljena

22. Grubori

25. 8. 95.

Milos Grubor

Jovo Grubor

Marija Grubor

Mika Grubor

Duro Karanovic

M

M

Z

Z

M

80

65

90

51

45

ustrijeljen

ustrijeljen/

prerezan vrat

izgorjela

ustrijeljena

pretucen/

ustrijeljen

23. Gosic

27. 8. 95.

Dusan Borak

Gordana Borak

Kosa Borak

Marija Borak

Milka Borak

Savo Borak

Vasilj Borak

Gojko Lezajic

M

Z

Z

Z

Z

M

M

M

55

72

69

83

76

70

69

65

ustrijeljen

ustrijeljena

ustrijeljena

ustrijeljena

ustrijeljena

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

24. Mala Polaca

29. 8. 95.

Mika Crnogorac

M

 

bez podataka

25. Mokro Polje

4. 9. 95.

Sava Babic

Z

82

ustrijeljena

26. Varivode

28. 9. 95.

Spiro Beric

Jovan Beric

Jovo Beric

Marko Beric

Milka Beric

Marija Beric

Radivoj Beric

Mirko Beric

Dusan DJukic

M

M

M

M

Z

Z

M

M

M

55

75

60

80

71

69

69

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljena

ustrijeljena

ustrijeljen

ustrijeljen

ustrijeljen

Opcina Korenica

         

27. Komic

12. 8. 95.

Petar-Pejo Lavrnic

Sava Lavrnic

Rade Mirkovic

Mika Pavlica

Mara Ugarkovic

M

Z

M

Z

Z

62

92

91

74

ustrijeljen

ustrijeljena

ustrijeljen

ustrijeljena

ustrijeljena

28. Poljice

12. 8. 95.

Rade Sunjako

M

 

bez podataka

 

MEDJUNARODNI KRIVICNI SUD ZA BIVSU JUGOSLAVIJU

PREDMET BR. IT-01-45-I

DRUGI DODATAK OPTUZNICI

TACKE 4 i 5

Djela djelomicne ili totalne pljacke i/ili unistavanja imovine pocinjena izmedju 4. avgusta i 15. novembra 1995.

Opcina Benkovac

Oko 1300 stambenih objekata u 14 sela i zaselaka

Opcina Donji Lapac
Oko 600 stambenih objekata u 37 sela i zaselaka

Opcina Drnis
Oko 750 stambenih objekata u 29 sela i zaselaka

Opcina Gracac
Oko 700 stambenih objekata u 40 sela i zaselaka

Opcina Knin
Oko 3000 stambenih objekata u 83 sela i zaseoka

Opcina Korenica
Oko 4700 stambenih objekata u 52 sela i zaseoka

Opcina Obrovac
Oko 200 stambenih objekata u 7 sela i zaselaka

Opcina Sibenik
Oko 250 stambenih objekata u 8 sela i zaselaka

Opcina Sinj
Oko 600 stambenih objekata u 14 sela i zaselaka

Opcina Zadar
Oko 130 stambenih objekata u 3 sela i zaseoka



Vezano za temu:

Tudjman je pogrijesio u politici prema BiH
Kako Hrvatska izvrsila 1992 agresiju na BiH
Mesic: Hrvatska je izvrsila agresiju na BiH
Odnos hrvatske politike prema Bosnjacima
HVO I HV SU IZVRSILI AGRESIJU NA BiH
Racan krio optuznice od Mesica
MATE BOBAN
MIROSLAV TUDJMAN - OSUMNJICENIK A NE SVJEDOK
OPTUZNICE PROTIV ANTE GOTOVINE
OPTUZNICE PROTIV RAHIMA ADEMIJA
CIA S GOTOVINOM SURADJIVALA JOS OD 1993
BOBETKO PREUZIMA SVU ODGOVORNOST NA SEBE





© 1999-2006 by Camo, All Rights Reserved