Optuznica, 13. jula 2001. (bila je pod pecatom do 3. avgusta 2001.)

MEDJUNARODNI KRIVICNI SUD ZA BIVSU JUGOSLAVIJU

TUZITELJ MEDJUNARODNOG SUDA
PROTIV
ANTE GOTOVINE

za ZLOCINE PROTIV COVJECNOSTI i KRSENJA ZAKONA I OBICAJA RATOVANJA, kako se navodi dalje u tekstu:

1. Ante GOTOVINA rodjen je 12. oktobra 1955. na otoku Pasmanu u opcini Zadar u Republici Hrvatskoj u tadasnjoj Socijalistickoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

2. Ante GOTOVINA je profesionalni vojnik i bivsi pripadnik francuske Legije stranaca. Po povratku u Hrvatsku 1990. imenovan je zapovjednikom 1. gardijske brigade. Od februara do aprila 1992. bio je zamjenik zapovjednika posebne jedinice Glavnog staba Hrvatske vojske (u daljnjem tekstu: HV), a od aprila do oktobra 1992. bio je rasporedjen u Hrvatsko vijece obrane (u daljnjem tekstu: HVO).

3. Dana 9. oktobra 1992., Ante GOTOVINA, koji je tada imao cin brigadira, imenovan je zapovjednikom Zbornog podrucja Split i na tom je mjestu ostao do marta 1996. Zborno podrucje Split je bilo dio regije Krajina, a obuhvacalo je opcine Benkovac, Donji Lapac, Drnis, Gracac, Knin, Korenica, Obrovac, Sibenik, Sinj i Zadar. Zborno podrucje Split nalazilo se u nekadasnjem Podrucju pod zastitom UN-a (UNPA) Sektor jug. Do novembra1994. promaknut je u cin general-bojnika. Dana 4. ili 5. avgusta 1995., promaknut je u cin general-pukovnika.

4. Dana 4. avgusta 1995. Hrvatska je pokrenula vojnu ofenzivu pod nazivom "Oluja" s ciljem ponovnog zauzimanja regije Krajina. Premda je hrvatska Vlada 7. avgusta 1995. objavila da je operacija uspjesno privedena kraju, pojedini aspekti operacije nastavili su se do otprilike 15. novembra 1995. Ante GOTOVINA je bio glavni operativni zapovjednik onog dijela operacije "Oluja" koji se odvijao u UNPA Sektoru jug. U tom svojstvu i u svojstvu zapovjednika Zbornog podrucja Split, Ante GOTOVINA vrsio je zapovijedanje i kontrolu de iure i de facto nad svim hrvatskim snagama izmedju 4. avgusta 1995. i 15. novembra 1995. (u ovoj optuznici pojam "hrvatske snage" obuhvaca HV, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (HRZ), specijalnu policiju i vojnu policiju Republike Hrvatske, sto su snage koje su sudjelovale u operaciji "Oluja" u UNPA Sektoru jug.)

5. Nakon zauzimanja Knina, glavnog grada regije Krajina, Ante GOTOVINA uspostavio je svoj stab u tom gradu.

6. Dana 12. marta 1996., predsjednik Hrvatske Franjo Tudjman imenovao je Antu GOTOVINU glavnim inspektorom Inspektorata HV. Dana 29. septembra 2000. otpusten je iz oruzanih snaga odlukom Predsjednika Republike Hrvatske Stipe Mesica.

7. Ante GOTOVINA je bio glavni zapovjednik ofenzive "Oluja" u UNPA Sektoru jug i zapovjednik Zbornog podrucja Split tokom citavog razdoblja na koje se odnosi ova optuznica. U tom svojstvu, on je bio u cijelosti odgovoran za, te je vrsio zapovijedanje i kontrolu nad, hrvatskim snagama koje su sudjelovale u toj operaciji. U njegove duznosti ubrajalo se postavljanje i smjenjivanje zapovjednika, razmjestanje snaga i artiljerije pod njegovim zapovjednistvom i izdavanje zapovijedi tim snagama. Ante GOTOVINA takodjer je imao duznost da uspostavi i osigura javni red i sigurnost.

8. Ante GOTOVINA je zapovijedanje i kontrolu u vojnim stvarima vrsio, izmedju ostalog, organizovanjem hrvatskih snaga rasporedjenih u Sektoru jug nekadasnjeg Podrucja pod zastitom Ujedinjenih naroda za vrijeme ofenzive "Oluja", postavljanjem i smjenjivanjem zapovjednika, razmjestanjem snaga koje su bile pod njegovim zapovjednistvom, izdavanjem zapovijedi tim snagama, kao i time sto je pregovarao i prisustvovao sastancima s predstavnicima medjunarodne zajednice, ukljucujuci i osoblje Ujedinjenih naroda.

9. U svo vrijeme na koje se odnosi ova optuznica, bilo je razloga da Ante GOTOVINA, kao zapovjednik, zna da podredjeni pod njegovom kontrolom cine teska krsenja medjunarodnog humanitarnog prava. Osim toga, njega su o takvim djelima obavjestavali predstavnici medjunarodnih organizacija. Temeljem svojega polozaja i vlasti, de iure i de facto, Ante GOTOVINA imao je moc, vlast i odgovornost da sprijeci ili kazni teska krsenja medjunarodnog humanitarnog prava koja su pocinile hrvatske snage za vrijeme i nakon ofenzive "Oluja". Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da sprijeci takva teska krsenja medjunarodnog humanitarnog prava ili da kazni njihove pocinitelje.

11. U svo vrijeme na koje se odnosi ova optuznica, optuzeni Ante GOTOVINA bio je duzan pridrzavati se zakona i obicaja koji regulisu vodjenje rata, ukljucujuci zajednicki clanak 3 Zenevskih konvencija iz 1949.

12. Djela odnosno propusti koji se terete, a koji predstavljaju zlocine protiv covjecnosti, kaznjive po clanku 5 Statuta Medjunarodnog suda, bili su dio rasprostranjenog i sistematskog napada usmjerenog protiv civilnog stanovnistva.

13. Izmedju 17. jula 1995. i 15. novembra 1995., Ante GOTOVINA je, djelujuci sam i/ili u dogovoru s drugima, ukljucujuci predsjednika Franju Tudjmana, planirao, poticao, nalagao, pocinjao ili na drugi nacin pomagao i podrzavao planiranje, pripremu ili izvrsenje krivicnih djela koja se terete u nastavku, za vrijeme i nakon ofenzive "Oluja." Ante GOTOVINA je, po clanku 7(1) Statuta Medjunarodnog suda, individualno odgovoran za krivicna djela za koja se tereti u ovoj optuznici. Individualna krivicna odgovornost ukljucuje planiranje, poticanje, nalaganje, pocinjenje te pomaganje i podrzavanje, na drugi nacin, pri planiranju, pripremi ili izvrsenju bilo kojeg od krivicnih djela navedenih u clancima 2 do 5 Statuta.

14. Ante GOTOVINA je, dok je bio na polozaju na kojem je vrsio vlast nadredjenog kako je navedeno u prethodnim paragrafima, takodjer ili alternativno, krivicno odgovoran kao zapovjednik za djela svojih podredjenih sukladno odredbama clanka 7(3) Statuta Medjunarodnog suda prema kojemu je nadredjeni odgovoran za djela svojih podredjenih ako je znao ili je bilo razloga da zna da se njegovi podredjeni spremaju pociniti takva djela ili su ih vec pocinili, a nadredjeni je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da sprijeci takva djela ili kazni njihove pocinitelje.

16. Izmedju 4. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., veliki broj krajinskih Srba prebjegao je ili je bio prisiljen prebjeci u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Neki od njih, koji nisu prebjegli zbog bolesti, nemoci ili starosti, bili su sistematski sikanirani i/ili protupravno liseni zivota. Imovina krajinskih Srba je pljackana. Ante GOTOVINA je, djelujuci sam i/ili u dogovoru s drugima, ukljucujuci predsjednika Franju Tudjmana, planirao, poticao, nalagao, pocinjao ili na drugi nacin pomagao i podrzavao planiranje, pripremu ili izvrsenje progona srpskog stanovnistva u Krajini.

17. Izmedju 4. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., hrvatske snage pocinile su brojna krsenja medjunarodnog humanitarnog prava, ukljucujuci protupravno lisavanje zivota najmanje 150 krajinskih Srba i nestanak vise stotina drugih. U prvom dodatku prilozenom uz ovu optuznicu nabrojani su neki konkretni primjeri takvog protupravnog lisavanja zivota.

Unistavanje imovine

19. Izmedju 4. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., hrvatske snage su palile i na drugi nacin bezobzirno unistavale sela, kuce, gospodarske zgrade, staje i stoku krajinskih Srba, kako onih koji su pobjegli, tako i onih koji su ostali. U drugom dodatku koji je prilozen uz ovu optuznicu nabrojani su konkretni primjeri takvog unistavanja.

Deportacija/prisilno raseljavanje

20. Izmedju 4. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., oni koji su ostali u svojim kucama ili se onamo vratili u tjednima nakon ofenzive bili su na kraju prisiljeni napustiti to podrucje zbog kontinuiranog ubijanja, paleza, pljacke, sikaniranja, terora i fizicke prijetnje osobama i imovini od strane hrvatskih snaga. Kumulativni ucinak tih protupravnih radnji bila je deportacija i/ili raseljavanje krajinskih Srba sirokih razmjera u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Procjenjuje se da je rijec o 150.000 - 200.000 ljudi.

Druga nehumana djela

22. Progoni krajinskih Srba bili su tako sirokih razmjera da je srpsko stanovnistvo u opcinama Benkovac, Donji Lapac, Drnis, Gracac, Knin, Korenica, Obrovac, Sibenik, Sinj i Zadar drasticno smanjeno.

23. Alternativno, Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjednistvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podredjene, cine djela opisana u paragrafima 17 do 22, ili su ih vec pocinile, kao sto su ga obavijestili predstavnici medjunarodne zajednice. Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da sprijeci pocinjenje takvih djela ili kazni njihove pocinitelje.

Tim djelima i propustima Ante GOTOVINA je pocinio:

TACKA 1: ZLOCIN PROTIV COVJECNOSTI, odnosno progon na politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, kaznjiv prema clanku 5(h) u vezi s clancima 7(1) i 7(3) Statuta Medjunarodnog suda.

24. Izmedju 4. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., hrvatske snage su protupravno lisile zivota najmanje 150 krajinskih Srba, strijeljanjem, spaljivanjem i probadanjem.

25. Izmedju 4. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjednistvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podredjene, cine djela opisana u paragrafu 24, ili su ih vec pocinile, kao sto su ga obavijestili predstavnici medjunarodne zajednice. Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da sprijeci pocinjenje takvih djela ili kazni njihove pocinitelje.

Tim djelima i propustima, Ante GOTOVINA je pocinio:

TACKA 2: ZLOCIN PROTIV COVJECNOSTI, odnosno UBISTVO, kaznjiv po clanku 5(a) u vezi s clankom 7(3) Statuta Medjunarodnog suda.

TACKA 3: KRSENJE ZAKONA ILI OBICAJA RATOVANJA, odnosno UBISTVO, priznato zajednickim clankom 3(1)(a) Zenevskih konvencija iz 1949., kaznjivo po clanku 3 u vezi s clankom 7(3) Statuta Medjunarodnog suda.

26. Izmedju 5. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., hrvatske snage su prisilno uklonile imovinu, ukljucujuci stoku, iz kuca, gospodarskih zgrada i staja krajinskih Srba, kako onih koji su pobjegli, tako i onih koji su ostali. Ante GOTOVINA je, djelujuci sam i/ili u dogovoru s drugima, planirao, poticao, nalagao, pocinjao ili na drugi nacin pomagao i podrzavao planiranje, pripremu ili izvrsenje tih djela pljackanja javne ili privatne imovine.

27. Alternativno, Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjednistvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podredjene, cine djela opisana u paragrafu 26, ili su ih vec pocinile, kao sto su ga obavijestili predstavnici medjunarodne zajednice. Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da sprijeci pocinjenje takvih djela ili kazni njihove pocinitelje.

Tim djelima i propustima, Ante GOTOVINA je pocinio:

TACKA 4: KRSENJE ZAKONA I OBICAJA RATOVANJA, odnosno pljackanje javne ili privatne imovine, kaznjivo po clanku 3(e) u vezi s clancima 7(1) i 7(3) Statuta Medjunarodnog suda.

28. Izmedju 5. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., hrvatske snage su palile i bezobzirno razarale sela, kuce, gospodarske zgrade, staje i stoku krajinskih Srba, kako onih koji su pobjegli, tako i onih koji su ostali. Ante GOTOVINA je, djelujuci sam i/ili u dogovoru s drugima, planirao, poticao, nalagao, pocinjao ili na drugi nacin pomagao i podrzavao planiranje, pripremu ili izvrsenje tih djela bezobzirnog razaranja gradova, naselja ili sela.

U drugom dodatku koji je prilozen uz ovu optuznicu nabrojani su konkretni primjeri takvog bezobzirnog razaranja.

29. Alternativno, Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjednistvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podredjene, cine djela opisana u paragrafu 28, ili su ih vec pocinile, kao sto su ga obavijestili predstavnici medjunarodne zajednice. Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da sprijeci pocinjenje takvih djela ili kazni njihove pocinitelje.

Tim djelima i propustima, Ante GOTOVINA je pocinio:

TACKA 5: KRSENJE ZAKONA I OBICAJA RATOVANJA, odnosno bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela, kaznjivo po clanku 3(b) u vezi s clancima 7(1) i 7(3) Statuta Medjunarodnog suda.

30. Izmedju 5. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., hrvatske snage su pocinile brojna djela ubistva, paleza, pljacke, sikaniranja, terora i fizicke prijetnje osobama i imovini. Tim djelima, hrvatske snage su zastrasivale krajinske Srbe i natjerale ih da ostave svoja sela, zaseoke i kuce. Ante GOTOVINA je, djelujuci sam i/ili u dogovoru s drugima, ukljucujuci predsjednika Franju Tudjmana, planirao, poticao, nalagao, pocinjao ili na drugi nacin pomagao i podrzavao planiranje, pripremu ili izvrsenje deportacije i prisilnog raseljavanja srpskog stanovnistva Krajine.

31. Cinjenje tih zlocina nastavljeno je u sirokim razmjerima jos barem tri mjeseca nakon sto su hrvatske vlasti osigurale to podrucje, a zlocini su ukljucivali protupravno lisavanje zivota krajinskih Srba koji nisu pobjegli; spaljivanje i unistavanje srpskih sela i imovine, ukljucujuci kuce, gospodarske zgrade, staje i stoku, te pljacku njihove imovine. Kumulativni ucinak tih radnji hrvatskih snaga bilo je raseljavanje krajinskih Srba sirokih razmjera u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Procjenjuje se da je rijec o 150.000 do 200.000 ljudi.

33. Alternativno, Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjednistvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podredjene, cine djela opisana u paragrafima 30 do 32, ili su ih vec pocinile, kao sto su ga obavijestili predstavnici medjunarodne zajednice. Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da sprijeci pocinjenje takvih djela ili kazni njihove pocinitelje.

Tim djelima i propustima, Ante GOTOVINA je pocinio:

TACKA 6: ZLOCIN PROTIV COVJECNOSTI, odnosno deportacija, kaznjiv po clanku 5(d) u vezi s clancima 7(1) i 7(3) Statuta Medjunarodnog suda.

Tocka 7: ZLOCIN PROTIV COVJECNOSTI, odnosno druga nehumana djela (prisilno raseljavanje), kaznjiv po clanku 5(i) u vezi s clancima 7(1) i 7(3) Statuta Medjunarodnog suda.

35. Izmedju 5. avgusta 1995. i 15. novembra 1995., Ante GOTOVINA je znao, ili je bilo razloga da zna, da hrvatske snage pod njegovim zapovjednistvom, vodstvom i/ili kontrolom, odnosno snage koje su mu bile podredjene, cine djela opisana u paragrafu 34, ili su ih vec pocinile, kao sto su ga obavijestili predstavnici medjunarodne zajednice. Ante GOTOVINA je propustio poduzeti nuzne i razumne mjere da sprijeci pocinjenje takvih djela ili kazni njihove pocinitelje.

TACKA 8: ZLOCIN PROTIV COVJECNOSTI, odnosno druga nehumana djela, kaznjiv po clanku 5(i) u vezi s clankom 7(3) Statuta Medjunarodnog suda.

36. Hrvatska je proglasila nezavisnost 25. juna 1991., kad je vec bio izbio oruzani sukob izmedju hrvatskih Srba i hrvatskih snaga. U septembru 1991. godine hrvatska vlada je izjavila da hrvatski Srbi i Jugoslavenska narodna armija (u daljnjem tekstu: JNA) kontrolisu priblizno jednu trecinu hrvatskog teritorija.

37. Dana 19. decembra 1991. godine, Skupstina Srpske autonomne oblasti Krajina, zajedno sa Srbima iz drugih podrucja Hrvatske, sluzbeno se proglasila nezavisnom od Hrvatske i osnovala novi entitet pod nazivom Republika Srpska Krajina (u daljnjem tekstu: RSK). RSK je imala vlastitu vojsku, Srpsku vojsku Krajine (SVK).

39. U februaru 1992. godine, u skladu s Vanceovim planom, Vijece sigurnosti Ujedinjenih naroda formiralo je na temelju svojih ovlasti Zastitne snage Ujedinjenih naroda (u daljnjem tekstu: UNPROFOR) koje ce biti razmjestene u podrucjima pod zastitom Ujedinjenih naroda (u daljnjem tekstu: UNPA) u Hrvatskoj. UNPA podrucja bila su ona podrucja u Hrvatskoj u kojima su Srbi bili vecina ili znacajna manjina stanovnistva i u kojima su napetosti izmedju dvije zajednice vec dovele do oruzanog sukoba. Postojala su cetiri takva UNPA podrucja, a bila su poznata pod nazivima Sektor sjever, Sektor jug, Sektor istok i Sektor zapad.

40. Vec 1992. godine hrvatska vojska je stvarala planove da silom vrati teritorij RSK, odnosno regiju Krajina. Godine 1992., 1993. i 1995. hrvatske su snage povele nekoliko vojnih operacija protiv RSK kojima je upravo to bio krajnji cilj.

41. Te su operacije izvedene u UNPA podrucjima i susjednim “ruzicastim zonama”: na Miljevackom platou u junu 1992., u predjelu Maslenickog mosta u sjevernoj Dalmaciji u januaru 1993., u Medackom dzepu u septembru 1993., u operaciji “Bljesak” u zapadnoj Slavoniji u maju 1995. te u operaciji “Oluja" u avgustu 1995. godine.

43. Ofenziva “Oluja” u koju su hrvatske snage krenule s otprilike 150.000 vojnika provedena je u podrucju nekadasnjeg Sektora sjever i Sektora jug UN-a, na podrucju od otprilike 10.500 cetvornih kilometara. U toj su ofenzivi gradovi i sela regije Krajina koji su bili naseljeni Srbima izlozeni zestokom granatiranju HV, uz zracnu podrsku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ).

/potpis i pecat na originalu/
Carla Del Ponte,
tuzitelj

Dana 21. maja 2001.
u Haagu, Nizozemska