Schaffhauser Bock
Četvrtak, 9. Novembar 2005, Br. 45

Posjeta Finskoj, PISA-prvaku

Visok ugled nastavnika u Finskoj

Eduard Loose, rektor visoke pedagoške škole Schaffhausen

Finska/ Schaffhausen. Eduard Looser se vratio sa sedmodnevne studijske posjete iz Finske. Tamo je mogao zajedno sa još trinaestoricom svojih suradnika, pripadnika Švicarske konferencijske pedagoške škole, te stručnim kadrovima generalnog sekretarijata EDK, steći uvid i staviti pod lupu finski školski sistem. Finci su u PISA izvještaju postigli najbolje rezultate u čitanju.

Intervju: Ursula Litmanowitsch



Schaffhauser Bock: Eduard Looser, želimo li oponašati Fince?

Eduard Looser: Ne, ali želimo učiti od jednog školskog sistema koji je u evropskom poređenju vrlo uspješan.

Schaffhauser Bock: Da li možemo uopće Finsku porediti sa Švicarskom?

Eduard Looser: Gledajući veličinu društvene komponente, da.

Schaffhauser Bock: Imigracijska kvota je daleko niža nego u Švicarskoj. To sigurno utječe na proces učenja.

Eduard Looser: Ona leži ispod dva procenta, a u širem području Helsinkija i 20 procenata, pa i više.

Schaffhauser Bock: Kakve su šanse stranaca u finskom školskom sistemu?

Eduard Looser: Mi smo imali uvida u situaciju u predgradjima Helsinkija gdje živi veliki broj Estonaca, Rusa, Somalijaca, čiji roditelji imaju kvotu zaposlenosti do 40 procenata.

Ta djeca imaju jednake šanse, jer ne bivaju tako rano kanalisana školskim sistemom. Finci izgleda imaju jedan nekomplikovan i otvoren odnos i način ophođenja prema djeci imigranata.

Schaffhauser Bock: Finci briljiraju u pisinom izvještaju inteligencijom izražaja. Kako se to primjeti u svakodnevnici?

Eduard Looser: Finska kultura je sama po sebi vrlo rječita, vesela i puna živosti. Mi smo razgovarali sa puno ljudi i pri tome sam primjetio da svi raspolažu sa velikim potencijalom govorne kompentencije.

Schaffhauser Bock: Kako je sa nastavom za strane jezike?

Eduard Looser: Švedski jezik, koji je inače drugi jezik u zemlji, uče svi. Sa engleskim, rijetko njemačkim, počinju sa učenjem u trećem razredu. Isto tako, po izboru, mogu početi rano da uče i drugi strani jezik, ali sigurno izmedju 7. i 9. razreda.

Schaffhauser Bock: Kako izgleda obrazovanje nastavnog kadra?

Eduard Looser: Nastavnice i nastavnici uživaju u Finskoj primjetno veće društvene pozicije i ugled, nego kao što je to slučaj kod nas. Obrazovanje nastavnog kadra se odvija u potpuno integrisanim pravcima studija na univerzitetima.

Schaffhauser Bock: Šta je najviše ostavilo utisaka na vas i šta vas je oduševilo?

Eduard Looser: Stav Finaca općenito, da je svako dijete moguće naučiti, to je ostavilo veliki utisak na mene i to me oduševilo. Tako se žele izbjeći svi negativni efekti i propratne pojave koje izaziva rana selekcija i klasifikacija, koja se vrši tek nakon završene osmogodišnje škole. Tako se omladina usmjerava u određene pravce tek nakon 10. razreda. Ali i tamo je selekcija još otvorena, jer se na univerzitet može nakon završetka određenog smjera i odgovarajućeg dogovora prolaza i zadovoljenja kriterija.

Ukoliko pogledamo, koliko se samo energije potroši na našim školama za odgovarajuće doznake, čini mi se finska škola značajnije slobodnijom. Odgoj i unapređenje svakog pojedinačnog djeteta, svejedno kako stoji sa ocjenama i na kojem se nivou nalazi, može proći i zapravo ostaje - centrom svih odgojnih radnji.

Schaffhauser Bock: Da nije to možda pravi razlog, da su tako dobro prošli pri pisa- istraživanju?

Eduard Looser: Dobra kvota čitanja Finaca se ne može odrediti i izvoditi samo iz metodologije. Jer, šta sam ja konkretno vidio, kod nas ne bi nikada vrijedilo kao posebno dobra nastava.

Schaffhauser Bock: Dakle, u Švicarskoj je povodom Vaše posjete Finskoj, diskusija već lansirana?

Eduard Looser: Svakako! U krugovima nastavnog kadra je ta tema već odavno aktuelna.

Sa njemačkog preveo: Prof. Hamdo Čamo