Knjizevnost BiH
Početna - - Početna
POVIJESNI ATLAS BOSNE I HERCEGOVINE




Mapa historijskog puta

U svjetskom izdavastvu vizualni prikaz povijesti je apsolutno dominantna kategorija, sto potvrduje i Timesov Atlas svjetske povijesti. Oko 200 historijskih i geografskih karata u jednom djelu daju bh. historiografiji novu dimenziju. Grupa intelektualaca, na celu sa autorima rahmetli Ibrahimom Tepicem i doktorom historijskih nauka Zijadom Sehicem, ovaj put kroz historijske i geografske karte koje svjedoce o procesu formiranja danasnjih granica BiH, ali i o velikom interesovanju za njen teritorij, cime je neposredno postajao integralni dio kartografije evropskih drzava, napravilo je Povijesni atlas Bosne i Hercegovine, kapitalno djelo bh. historiografije.

Prva karta iz 1339. godine na kojoj se spominje Bosna

Prva karta iz 1339. godine na kojoj se spominje Bosna Historijski atlasi su pogodna forma za pregledno definisanje i detaljan opis pojedinih nacija, sto su zapadnoevropske drzave koristile jos od budenja nacionalne svijesti u XVIII i XIX stoljecu. Pocetkom devedesetih godina proslog vijeka, novonastale drzave na Balkanu, poznavajuci tu tematiku, krenule su u pisanje svojih historijskih atlasa. Kada se ovakav projekt radio u susjednoj Hrvatskoj, jos 1992. godine, tadasnji predsjednik republike Franjo Tudman je licno pisao predgovor, a Povijesni atlas je tretiran kao najveci nacionalni interes. Autonomno bosanskohercegovacko izdavastvo, kao i sama neovisna drzava, relativno je nova cinjenica. Ta cinjenica politicke neovisnosti i drzavnosti namece jedan broj projekata koji su drzavotvorne naravi.

U Bosni i Hercegovini ideja je potekla od nekolicine intelektualaca ratne 1994. u opkoljenom Sarajevu. Atlas je zavrsen tek ove, 2002. godine.

Realizacija citavog projekta lezala je na pojedincima i mukotrpnom istrazivackom radu. "Jedini problem je bio sto ovdje drzava ne podrzava te projekte, niti ih inicira. Ovaj projekat na zadnjem konkursu Federalne agencije za izdavastvo nije pomognut niti jednom markom, sto je skandalozno", kaze za Dane Sacir Filandra, glavni i odgovorni urednik bosanskohercegovackog povijesnog atlasa. Za historiju BiH potrebno je poznavanje njene kartografske tradicije u funkciji potvrde njenog drzavnopravnog identiteta. Ali, autorima nije samo to bio cilj.

"Cilj ovog atlasa jeste pobuditi zanimanje za proslost Bosne i Hercegovine izvan okvira u kojima se to dosad kretalo. Namjera nije bila da se na jednom mjestu prikupe i prikazu geografske i historijske karte Bosne i Hercegovine, nego da atlas svojom pojavom pobudi znatizelju i interes sirokog kruga citalaca u BiH, a istovremeno da kod naucnih radnika inicira kompleksni pristup ovoj problematici", veli Zijad Sehic, jedan od koautora Povijesnog atlasa Bosne i Hercegovine.

Bosna po prvi put

Iako se ime Bosna, tacnije Bosona, prvi put spominje sredinom X stoljeca u spisu De administrando Imperio (O upravljanju Carstvom) bizantijskog cara Konstantina VII Porfirogeneta, Bosna se po prvi put na geografskoj karti javlja 1339. godine. Tu kartu je izradio Angelino Dulcer iz Majorke na dva dijela pergamenta u boji. Na njoj je vinjeta grada sa dvije kule i crkvom. Pored je upisan naziv Bosna, koja se nalazi pored srednjeg toka rijeke Drine (Drinago). U uvodnoj rijeci Povijesnog atlasa BiH, redaktor Mustafa Imamovic konstatira: "Kada je o Bosni i Hercegovini rijec, onda se mora konstatirati da je ova zemlja silom historijskih okolnosti uglavnom bila objektom kartografskog prikazivanja. U tom pogledu, do posljednjeg desetljeca XVII stoljeca pretezno su dominirali talijanski kartografi. To se razdoblje uglavnom poklapalo s pretenzijama Mletacke republike prema dijelovima bosanskog teritorija."

Za vrijeme osmanske vladavine karte su uglavnom pravljene uz pomoc kartografa, a na osnovu tekstova. Takve karte su pravljene po djelu Bosanski pasaluk Hazima Sabanovica i knjizi Kapetanije u Bosni i Hercegovini Hamdije Kresevljakovica. Habsburgovci su se jos od pohoda Eugena Savojskog iz 1697. godine poceli preciznije kartografski baviti Bosnom, jer je ona stoljecima bila granica prema Habsburskoj monarhiji.

Karte su uglavnom iz arhiva u Becu, Münchenu i talijanskih arhiva. Tek svrseni doktor nauka, Zijad Sehic je prakticki na ti posebno sa beckim Kriegsarchivom (Ratni arhiv), jer tu vec duzi niz godina istrazuje posebno historiju BiH za vrijeme austrougarske vladavine. "U jedanaest poglavlja predstavljena je Bosna i Hercegovina u svim epohama. Posebna vrijednost je i predstavljanje pojedinih gradova. Takva je katastarska karta Sarajeva iz 1882. Tacne i precizne karte nema do 1885. godine. To je prvo ucinila Austro-Ugarska, sedam godina nakon okupacije", istice dr. Sehic.

Nakon raspada Austro-Ugarske, u novonastaloj Kraljevini SHS, Bosna i Hercegovina je sacuvala svoj historijski kontinuitet sve do 1929. godine, tako sto je sest okruga iz osmanskog i austrougarskog doba postalo sest oblasti: tuzlanska, sarajevska, mostarska, banjalucka, travnicka i bihacka. Nakon Drugog svjetskog rata, BiH je postala sastavna republika nove Jugoslavije. "Sadasnje granice nisu nastale nakon zavrsetka rata; one su postavljene tek 1956. godine. Tako je Bosna i Hercegovina 1946. izgubila Sutorinu."

Granice u bivsoj Jugoslaviji su se rjesavale izmedju republickih partijskih rukovodstava. Bosna i Hercegovina se, po historijskim kartama, protezala do Debelog brijega, niz Sutorinu prema moru. Djuru Pucara Starog ubijedio je u jednom razgovoru advokat Blazo Jovanovic da Sutorina pripadne Crnoj Gori, a nova granica sa Hrvatskom, koja je dobila Dubrovacku rivijeru, da se postavi na Debelom brijegu. Takve granice su ostale i do danas.

Mape za Kissingera

Na promociji Povijesnog atlasa BiH, 17. oktobra, akademik Muhamed Filipovic je istakao vrijednost ove knjige, koja je neoboriv i nesumnjiv dokaz o postojanju Bosne i Hercegovine. "Od nas je Kissinger na pregovorima u Zenevi stalno trazio historijske mape o postojanju Bosne. Mi to tada nismo imali", dodao je akademik Filipovic ukazujuci na vaznost ovog djela. Posebno je istakao i autora teksta Zijada Sehica i koautora atlasa rahmetli Ibrahima Tepica. "Zbog tragedije koja se dogodila citavoj njegovoj porodici i gradu Srebrenici, profesor Tepic je presahnuo", kazao je Filipovic.

Glavni i odgovorni urednik atlasa Sacir Filandra: "Ovo je prvo, jedinstveno bosanskohercegovacko izdanje ovog tipa, nastalo na osnovu obimnog istrazivackog rada"

Sacir Filandra Ovaj pionirski poduhvat od samog je pocetka pomagala i Izdavacka kuca "Sejtarija". "Ja i moj muz, rahmetli Esad Sejtarija, citav smo zivot posvetili knjizi, iako smo masinci po struci. Registrovali smo izdavacku kucu jos 1989. godine, kada se to moglo. Ime smo dali po prezimenu, jer je neobicno. Najmonumentalnije djelo koje smo izdali je upravo ovaj Povijesni atlas Bosne i Hercegovine, na kome se radilo punih sedam godina. Njegov tiraz je 5.000 primjeraka", prica za Dane Jasmina Sejtarija, direktorica ove izdavacke kuce.

Ovaj atlas predstavlja krunski dokaz za historijsko postojanje Bosne i Hercegovine na geografskim kartama i jedno je od kapitalnih djela ne samo za historiografiju nego za drzavu i drustvo uopce. "Ovo je prvo, jedinstveno bosanskohercegovacko izdanje ovog tipa, nastalo na osnovu obimnog istrazivackog rada. Naum je da se na egzaktan, znanstveno verificiran, krajnje objektivan, prepoznatljiv, u svijetu prisutan, a kod nas nezazivljen nacin, predstavi ideja Bosne i Hercegovine na krajnje pozitivisticki i pragmaticki nacin", misljenja je dr. Filandra.

Posredstvom izvornih historijskih i geografskih karata predstavljena je ideja BiH. U atlasu se prikazala njena opstojnost i trajanje kroz stoljeca. Na ovaj nacin sva prica o BiH na dnevnopolitickom diskursu je snazan dokaz onima koji ideju BiH spore. To je ostvareno jezikom koji je univerzalan, koji nije samo nas. O Bosni i Hercegovini pricaju same karte. U djelu je pokusano izbjegavanje ideologije, te da se iskljucivo na pozitivisticko-pragmaticnoj metodi da nova dimenzija ove problematike. U realizaciji projekta, pored autora i urednickog odbora, za kartografsku obradu angazovan je Muhamed Djozic, likovnu obradu je radio Dzevad Hozo, a atlas je na 350 stranica stampan u Sloveniji.

Nasim politicarima medjunarodna zajednica je nalozila tzv. Road map (Mapa puta) za prikljucenje evropskim integracijama. Povijesnim atlasom Bosna i Hercegovina je na historiografskom planu je dosegnula evropske nivoe. Ovo djelo se moze kupiti u knjizarama do 25. oktobra po cijeni od 120 KM, dok ce cijena nakon ovog datuma biti 185 KM.


DANI, br. 280
25. Oktobar 2002.


Vezano za temu:








© 1999-2006 by Camo, All Rights Reserved