PRAZNICI - SVECANOSTI
- RELIGIJE SVIJETA -
6. PRAZNICI - SVECANOSTI
Nakon uspjesno zavrsenog mjeseca posta, mjeseca Ramazana (Ramadana), islamska zajednica obiljezava zavrsetak mjeseca posta, na koji se nastavlja sa pripremom i odlaskom (Hadz) u Mekku. Prije odlaska u Mekku na hadzdz, obavlja se "ritualno zrtvovanje", kurban.
Ovo slavlje pripada u potpunosti u onih pet osnovnih duznosti prema islamu. Usprkos religioznom razlikama i tradicijama, svi muslimani, Sunniti i Siiti, slave istog datuma, sa istom zeljom i namjerom.
Prestanak posta - Svecanost
Za razliku od uskrsnog slavlja kod kriscana u islamskom ciklusu svecanost pocinje jos u samom vremenu posta, kada se u "noci odredjenja" misli na vrijeme - kad, a tad je poslan Kur'an na zemlju Muhammedu a.s., Poslaniku Islama. Upravo to vrijeme (tokom cijelog mjeseca posta) Ramazana, post ima svoju vrijednost u provodjenju Bozije zapovijesti da se posti i uci Kur'an.
Za razliku od islama, post kod krscana se sastoji od vremena pripreme za vrhunac krscanskog vjerovanja, proslave patnje, smrti i ponovnog ozivljenja Isusa Krista.
Turski muslimani nazivaju slavljenje "kraj posta, kraj mjeseca posta" - "seker bayram", t.j. "Secerpraznik". Rijec odrazava upraznjavanje slatkisa, koji se u velikim kolicinama peku za slavlje.
Moze se takodjer, raditi i o arapskoj izvedenici "sukr", koja oznacava zahvalnost, zahvalu, hvalu.
Zrtvovanje - kurban
Zrtvovanje, slavlje kod muslimana je sjecanje na prinosenje Ibrahimove=Abrahamove zrtve (Gen 22,1-9) i Kur'an (K.37,100-110). Gdje Bog (Allah) trazi od "sluge bozijeg" Ibrahima=Abrahama, trazi zrtvu. Vjerom u Boga (Allaha) zeli se prinjeti ljudska zrtva (sin), ali mu Bog (Allah) daje ovna, ne zeleci ljudsku zrtvu i princip te poruke (da se ne prinosi ljudska zrtva) je zajednicki.
Krscanska interpretacija nosi "Abrahamovu zrtvu" do uskrsnje noci i dovodi je u vezu sa smrti Isusa Krista.
U dijaspori je sama proslava muslimana povezana sa teskocama, jer broj stoke nije u srazmjeru potrebama, sto otezava nabavu. Vec je spomenut i zakon o zastiti zivotinja, koji otezava situaciju jos vise, zabranjuje klanje stoke. Tako se desava da muslimanske familije moraju cesto da se snalaze ili nabavljajuci od kuce odakle dolaze ili preko islamskih organizacija.
Svakako prema svojim tradicijama islamskih zemalja, slavi se rodjenje i smrt Allahovog Poslanika, Muhammeda, a.s.
Praznovanje "Asure" u prvom mjesecu islamskog mjesecnog kalendara, nema isto znacenje za Sunnite i Siite. Dok Sunniti proslavljaju sjecanje na spas Nuove,a.s., ladje, Siiti proslavljaju sjecanje na mertijersku smrt (sehidsku) unuka Muhammeda, a.s., Husejina, koji je poginuo u borbi kod Kerbela protiv Umajjiden.
Sunecenje, obrezivanje (Sunnet)
Sunecenje (Obrezivanje) djecaka, sve do pocetka polaska u osnovnu skolu, je poseban dozivljaj. On jasno pokazuje da djecak ulazi u drustvo, zajednicu muskaraca i to je vrijeme kada se duznosti kao muslimana trebaju da uvedu.
Obrezivanje ne pokazuje prihvatanje u Islam. To je pogresno, kao sto je pogresna uporedba obrezivanja sa krscanskim - krscenjem. Poslije cina obrezivanja, priredjuje se familijarno slavlje.
Brak - Zenidba
Cinom vjencanja slave familije zakljucenje braka. Naravno, pocetak braka, bracne zajednice, ne podrazumijeva i pocetak braka koji nije moguce razrijesiti. Kod vjencanja je Evropi doslo do velikih promjena, pogotovo na dijeljenje ucesnika vjencanja po spolovima, a i javno dokazivanje nevinosti se sve manje praktikuje.
Islamski kalendar (Sunnitski / Siitski)
Islamski mjesecni kalendar se ne moze prenijeti na gregorijanski kalendar koji se orjentise prema suncu. U islamskom svijetu je zadaca onih koji su zaduzeni za to, da sve podatke unaprijed izracunaju. U svakom slucaju pocetak mjeseca se odredjuje posmatranjem mjeseca (mjesecevih mijena).
Asura 10. Muharrem (1. mjesec)
Rodjenje Poslanika, Muhammeda, a.s., 12.RabbEi'al al-awwal (3. mjesec);
Smrt Poslanika, Muhammeda, a.s. - 26. Radzab (7. mjesec);
Pocetak posta 1. Ramazan / Ramadan (9. Mjesec);
Lejlei kadr, noc kada je poslan Kur'an poslaniku Muhammedu, a.s.) - 9. mjesec;
Obiljezavanje prestanka posta, Bajram - (arap.:`id al-fitr; tur.:eker bayrami) - 10. mjesec;
Zrtvovanja - davanja zrtve, 10. Zul-Hidza (arap.:`id al-`adha; tur.:kurban bayrami) - 12. mjesec., i t.d.
| 