19. 01. 2010.
Skupstina o zlocinu u Srebrenici 2. februara 2010.
Genocid preteska rijec za SPS
Natasa Korlat
Vec od 2. februara u Narodnoj skupstini Srbije trebalo bi da pocne rasprava o rezoluciji o Srebrenici. Kako saznaje „Blic”, u planu je da se tada i dan kasnije na dnevnom redu parlamenta nadje i rezolucija koja bi osudila sve zlocine pocinjene nad Srbima tokom rata u bivsoj Jugoslaviji. Jedina tacka sporenja medju partnerima u vladajucoj koaliciji za sada je kako okvalifikovati zlocin u Srebrenici - kao genocid, na sta ne pristaje SPS, ili kao tezak zlocin.
Vec neko vreme traju pregovori clanica vladajuce koalicije o konacnoj verziji teksta rezolucije o Srebrenici. Cilj je da ova deklaracija dobije sto siru podrsku u Skupstini Srbije pa vladajuci blok istovremeno pregovara i sa opozicionim partijama, prije svega sa LDP. Kako saznajemo, za sada je izvjesno da za rezoluciju nece glasati koalicija SPS-JS, ukoliko zlocin u Srebrenici bude okarakterisan kao genocid, dok na kvalifikaciju „teskog zlocina” ne pristaje LDP. Pisci rezolucije pokusavaju da dodju do kompromisnog rjesenja.
- Socijalistima ce biti ponudjena nova verzija, po kojoj ce masakr u Srebrnici biti tretiran kao tezak zlocin. Medjutim, u posebnoj preambuli bice citirana presuda Medjunarodnog suda pravde u Hagu, gdje je jasno navedeno da se u Srebrenici dogodio genocid nad Bosnjacima. Time bi se izaslo u susret koaliciji SPS-JS, ali i LDP - kaze izvor „Blica” iz vrha vladajuce koalicije.
Dragoljub Micunovic, predsjednik Politickog savjeta DS, kaze da je rezolucija o Srebrenici deklarativni akt, oko kojeg inace ne bi trebalo da bude velike rasprave, ali je zbog razlicitih pogleda na rat devedesetih kod nas situacija drugacija.
- Vjerujem da cemo imati vecinu za usvajanje rezolucije o Srebrenici, a za ovu drugu konsenzus svih stranaka u Skupstini. Mislim da nece biti velikih problema. Postoje razlicita misljenja da li Srebrenicu okvalifikovati kao strasan zlocin ili kao genocid, ali to je manje vazno. I medju strucnjacicma postoje te dileme i ne bi ih trebalo politizovati. Srbiji je u Medjunarodnom sudu pravde receno da nije dovoljno ucinila da sprijeci zlocin, pa bi na ovaj nacin mogli bar da se izvinimo, a istovremeno cemo osuditi i ono sto su ucinili drugi - kaze Micunovic za „Blic”.
Poslanicka grupa SPS-JS donijece zajednicku odluku da li ce i u kom slucaju glasati za rezoluciju u Srebrenici. Kako nam je rekao Dragan Markovic Palma, predsjednik Jedinstvene Srbije, na sastanku od prije dva dana dogovoreno je da se za nju glasa samo u slucaju da zlocin u Srebrenici ne bude okarakterisan kao genocid, kao i da se iskljucivo u istom danu glasa i o rezoluciji koja ce da osudi ratne zlocine nad Srbima.
- To je stav cijele poslanicke grupe. Medjutim, sacekacemo tekst obje rezolucije i kad ga dobijemo iznijecemo nas konacan stav - kaze Markovic, poslanik i predsjednik JS.
U LDP, medjutim, insistiraju, bas kao i Evropski parlament, da srpska skupstina osudi sve zlocine, ali da posebnu paznju posveti srebrenickom zlocinu.
- Jasnim stavom o genocidu u Srebrenici mi ne potvrdjujemo samo svoju evropsku orijentaciju vec dokazujemo ljudskost Srbije koja je zbog zlocina i cutanja do sada osporavana. Pitanje ratnih zlocina i odnosa Srbije prema njima ne smije biti resavano na stranackoj „buvljoj pijaci”. Stranke su duzne da zauzmu jasan stav prema odgovorima na ratove koji su vodjeni na prostoru bivse Jugoslavije, koji su vec dale mnoge institucije, istaknute javne licnosti, a prije svih ljudi koji su zrtve tih ratova - kaze za „Blic” Cedomir Jovanovic, predsjednik LDP.
Da bi bila zakazana vanredna sjednica parlamenta za 2. februar potrebno je da je Vlada zatrazi ili da za to inicijativu podnesu 84 narodna poslanika. Kako je „Blicu” receno u Narodnoj skupstini, takav prijedlog jos nije stigao, ali ima dovoljno vremena da se sjednica zakaze. Sa predlogom rezolucija o Srebrenici i zlocinima pocinjenim nad Srbima bio bi automatski odredjen i dnevni red. Za raspravu o ove dvije rezolucije neophodno je da u sali parlamenta ima najmanje 126 poslanika, a da bi se one usvojile dovoljna je prosta vecina od prisutnih.
Britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Miliband pozdravio je inicijativu predsjednika Srbije Borisa Tadica da srpski parlament usvoji rezoluciju o Srebrenici. On je na svom blogu napisao da se nada da ona nece biti odbacena ili zloupotrebljena.
Presuda Medjunarodnog suda pravde
U presudi Medjunarodnog suda pravde u Hagu od 26. februara 2007, po tuzbi Bosne i Hercegovine protiv Savezne Republike Jugoslavije, stajalo je da „zvanicni organi SRJ nisu planirali, ni pocinili genocid nad muslimanima u Srebrenici u julu 1995. godine, ali su prekrsili svoje obaveze da sprece genocid i kazne pocinioce”. Predsjednica suda Rozalin Higins iz Velike Britanije tada je istakla da „nije dokazano da je armija SRJ ucestvovala u genocidu, niti da su njeni politicki organi planirali, pripremali ili sproveli genocid” u Srebrenici. Medjutim, najvisi sud UN presudio je da je nasljednik SRJ, tadasnja drzava Srbija i Crna Gora, odgovorna sto 1995. godine nije ucinila nista da sprijeci genocid nad muslimanima u Srebrenici, koji su, kako se navodi, pocinile snage Vojske Republike Srpske, ali je naglaseno da genocida nije bilo u drugim krajevima BiH. Prema presudi, Srbija bi trebalo da pruzi simbolicnu kompenzaciju BiH zbog toga sto nije ispunila svoje obaveze, a to bi moglo da bude ucinjeno deklaracijom tuzene strane da nije sprecila genocid. I 14 godina nakon masakra spekulise se razlicitim procjenama o broju zrtava u Srebrenici.
Ipak, Medjunarodni sud prihvatio je izvjestaj tuzilastva u Hagu po kome je nad vise od 8.000 Bosnjaka pocinjen genocid.
(Blic.rs)
|
