22.8.2001 17:03 (CET)

Ko ce sve jos biti optuzen?

Hrvatska vlada imat ce vec vrlo brzo novih velikih poteskoca sa sudom u Haagu, moglo bi se zakljuciti iz izjave koju je hrvatski zamjenik premijera Goran Granic dao novinarima da bi demantirao vijest kako haaska
tuziteljica Carla del Ponte stize u Zagreb.

Iako je konferencija za tisak bila ocito sazvana kako bi se hrvatskoj javnosti porucilo kako u ovom trenutku ne treba ocekivati novih haaskih optuznica jer tuziteljica Carla del Ponte ne dolazi u Zagreb zato sto - kako je rekao Granic - za to nije nasla potrebe, ipak bi se iz onog sto je on otkrio moglo zakljuciti da nakon optuznica protiv generala Ante Gotovine i Rahima Ademija Hrvatska treba ipak u buducnosti ocekivati nove zahtjeve haaskog suda.

Gospodin Granic je potvrdio ono sto je prije nekoliko tjedana otkrio hrvatski tisak, a sto je tada predstavnica hrvatske vlade demantirala, da su u Zagreb sredinom srpnja stigle cetiri liste sa tridesetak imena osoba o kojima Carla del Ponte trazi podatke o njihovom djelovanju u Bosni i Hercegovini.

Granic je pred novinarima ocijenio da se moze ocekivati kako ce u najmanju ruku zbog otvaranja logora u Hercegovini na pocetku hrvatsko-bosnjackog rata netko u Haagu odgovarati. Njegova ocjena slaze se s informacijama iz Sarajeva, objavljenim u hrvatskim medijima, da ondje postoje informacije o tome kako haasko tuziteljstvo priprema vrlo veliki broj optuznica za odgovorne za zlocine u Bosni i Hercegovini, medu kojima ima i optuznica protiv nekih Hrvata.

Iako je zelio umiriti javnost, Granic je jucer o odnosu Haaga prema Hrvatskoj iznio sasvim drukciju sliku od one iznosene prije nekoliko tjedana, kad se tvrdilo da nakon optuznica protiv Gotovine i Ademija nema naznaka o nekom dodatnom zanimanju Haaga za potencijalne nove hrvatske optuzenike.

Zahtjevi suda u Haagu hrvatskoj vladi da mu isporuci dokumente o ratu u Bosni i Hercegovini, a posebno o logorima za Bosnjake u mostarskom podrucju, izazvale su veliku pozornost u Hercegovini i, cini se, prilicnu zabrinutost u civilnim i vojnim krugovima za koje se smatra da bi mogli biti inkriminirani trazenim dokumentima.

Od tridestorice duznosnika za koje se interesira Haag, zasad se oglasio samo bivsi ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Jadranko Prlic koji je u vrijeme postojanja logora u tadasnjoj Herceg-Bosni bio njezin predsjednik vlade. On je rekao da je spreman odazvati se eventualnom pozivu iz Haaga i govoriti o svemu sto se dogodilo za vrijeme rata.

Umjereniji izvori u Hrvatskoj demokratskoj zajednici BiH tvrde kako bi potrazivanje dokumenata o logorima iz vremena Herceg-Bosne moglo biti odlucujuci udarac HDZ-ovim zagovornicima treceg, hrvatskog entiteta u BiH. Isti izvori tvrde da bi se neki od spomenutih duznosnika mogli povesti za primjerom optuzenog hrvatskog generala Ante Gotovine i pokusati nestati.