Quo vadis
Početna - - Početna

QUO VADIS BIH

Quo vadis

Tekst: Download u PDF-u




22.02.2010.




QUO VADIS - BOSNO I HERCEGOVINO



Narod Bosne i Hercegovine treba da progleda i pogleda samo par primjera, kako se tipicno agrarne zemalje pretvaraju u Hi-Teck zemlje visokog tehnoloskog napretka. Uz puno znanja i puno volje, osjecaja za potomstvo, prirodu, zajednicu, drzavu, napredak.


Bosna i Hercegovina je nekada i imala kvalitetne vladare, pa i politicare koji ce da je vode, da njenim gradanima obezbijede kvalitetno zivljenje. Pretezno ipak, nije znala da se bavi ozbiljnije svojom politikom, da vlada i da upravlja sama sobom. Takva negativna odlika ima i duboke povijesne korjene, jos od vremena Kulina bana, pa do novijih dana.

Na zalost, bez dobrog vladara ne moze postajati drzava, a jos manje sa losim.

Gradjani su ti, koji ureduju sebi drzavu i odlucuju o svojoj sreci ili nesreci.

U svojoj povijesti, ukoliko su postojali dobri politicari, uklanjani su, ali to nikako nije razlog njihove trenutne neprisutnosti na sceni. Upravo zbog toga, vise se pozvanima osjecaju mnogi drugi, sto silom prilika u prvi plan gura vjerske vode. Za neke od politicara, s pravom se moze reci, da su proglaseni stranackim vodama, ne dozivotno, ali sigurno dobrih zadnjih 15-20 godina. To je postalo nesto, kao dio politickog prokletstva i obicaja naseg podneblja.

Danas, u nastavku svog kontinuiteta, Bosna i Hercegovina kao drzava, ima priliku, konacno da ostvari svoje ciljeve, da ponudi kvalitetan zivot svima u zajednici, a Bosnjaci treba da su ponosni, sto su konacno pronasli i postali svjesni sebe, uloge i svog znacaja. Svi polazu velike nade, da se nece vise dogoditi, da se dovodi u pitanje njihovo postojanje i opstanak u drzavi, u kojoj su vecinski narod ili da im se uskrate ili negiraju njihova prava u bilo kom obliku, dolazila ona od bilo koje strane. Njeno negiranja, govore vise o onima, koji je negiraju.

Sto se tice ustavnosti, ne bi smio da se zaboravi Ustav BiH koji nikada nije ukinut, koji je Dajtonom privremeno ‘zamrznut'. Nametanje ustavnih rjesenja, od bilo koje strane nema osnove, pored postojeceg ustava i izrazene volje drugih naroda, tako i Bosnjaka, nijedan drugi dokument ga ne bi smio zamijeniti u potpunosti. Samo na takav nacin svi gradani, a posebno Bosnjaci, treba da brane svoja prava, ako vec ‘drugi' brane svoja, a ona se postizu na bazi dogovora i jedinstva, nikako razjedinjenosti.

Sta nejedinstvenost donosi, pokazuje sest zadnjih decenija na Bliskom Istoku.

Ako je svaka drzava rijesila svoj status, pa usput i nacionalni, zasto to ne bi mogla Bosna i Herecegovina? Analizom dogadaja iz nedavne proslosti, nakon dugo vremena i po prvi put, medunarodna zajednica vlastitim planovima ‚o podjeli medunarodno priznate Bosne i Hercegovine', priznaje i Bosnjake.

Vlastitim se ponasanjem gradani/drzavljani identifikuju sa domovinom ili drzavom u kojoj zive. U Bosni i Hercegovini se javlja paradoks, da njeni drzavljani/gradani, kojima je ustavom zagarantovana kosntitutivnost - odbijaju istu, javno izjavljuju, uzgred budi receno, kao i njihovi politicki predstavnici, da Bosnu i Hercegovinu ne priznaju kao svoju domovinu, vec se osjecaju drzavljanima susjednih drzava?! U mnogim drugim primjerima, tako izrazen oblik ponasanja nije zabiljezen. Takvo ponasanje je iznenadujuce, izaziva nevjericu, pa i zaprepascenje. Za mnoge je Bosna i Hercegovina, njihovo nuzno zlo.

Bosnjaci se, kao mnogobrojniji narod, vecinski jedini poistovjecuju i identifikuju sa svojom drzavom, Bosnom i Hercegovinom, za razliku od drugih, koji jos naglasavaju da je Republika Bosna i Hercegovina, ovakva kakava jeste, cak i neodrziva?! Neodrzivost BiH pokusava se opravdati suprostavljanjem i u donosenju politickih odluka, zbog cega i dolazi do paradoksa, drzava ne moze funkcionisati.

Takvo ponasanje sigurno nema svoju zakonsku podlogu, a postalo je izrazenije tokom agresije na BiH, gdje se poistovjecivanje sa susjednim drzavama, Hrvatskom i Srbijom, kao svojim maticnim drzavama, nastavilo sve do danas. Sebe u Bosni i Hercegovini vide i dozivljavaju vise kao strance ili u najboljem slucaju kao dijasporu tih susjednih drzava. Svakako, nimalo nije lako zivjeti u drzavi koju covjek ne voli.

Nemogucnost identifikacije sa drzavom, kao sto pokazuju odredeni trendovi, dovode do intenzivnijeg iseljavanja u svoje, kako oni smatraju - ‚maticne/rezervne drzave', koje su se i zakonski obavezale da im pomognu.

Uostalom, dolazak i odlazak i sloboda kretanje, jos je jedno od ustavnih prava gradana.

Na zalost, zaboravlja se i osnovno nacelo, da se ne bi smjelo postavljati pitanje, sta se nudi Srbima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini, vec sta Srbi i Hrvati nude Bosni i Hercegovini?

U Bosni i Hercegovini su zastupljena tri naroda u dva entiteta jednako onoliko, koliko se ti narodi u entitetima poistovjecuju sa zemljom koja bi trebalo, da im je domovina.

Kuda ce i kojim putem krenuti Bosna i Hercegovina, uveliko ovisi od svih njenih naroda koji zive u njoj. Ona ce uz pomoc drugih ili ne, postati zlatni kavez u kojem ce mladost vjecno prosipati krv ili ce po uzoru na druge drzave, postati ostrvo procvata.

Bosna i Hercegovina je mala drzava i kao takva, ne bi bilo lose, da se ugleda na manje drzave.

Narod Bosne i Hercegovine treba da progleda i pogleda samo par primjera, kako se tipicno agrarne zemalje pretvaraju u Hi-Teck zemlje visokog tehnoloskog napretka. Uz puno znanja i puno volje, osjecaja za potomstvo, prirodu, zajednicu, drzavu, napredak.

Primjer Svicarske, koja od tipicno agrarne zemlje postaje centar svjetskog bankarstva. Pored ‚novca' kao najbolje robe, proizvodi i plasira u svijet svoje lijekove, cokoladu i satove. Broj stanovnika, 7.581.520 (Juli 2008).

Nista drugacija nija mala monarhija Lihtenstajn, koja pored bankarstva sirom svijeta izvozi alat. Najpoznatija firma Hilti. Broj stanovnika, 4.498 (Juli 2008). Nezaposlenost, nepoznata i lezi, mozda najvise 2%.

San Marino, drzava koja se pored svih teskoca iz svoje povijesti izborila da zivi od turizma, a danas je jedna od rijetkih drzava clanica Ujedinjenih nacija - bez dugova. Broj stanovnika, 31.538 (Sep. 2009).

Knezevina Monako, zapravo grad-drzava, cije stanovnistvo nema poreza, svoja primanja ubire od turizma, kasina i poslova sirom svijeta. Mjesto, gdje malo skuplji metar povrsine rado placaju bogati iz svijeta muzike i filma. Broj stanovnika, 32.796 (Juli 2008).

Kao sto se vidi, neke od ovih drzava imaju manje stanovnika, od nekih gradova u Bosni i Hercegovini. Ocigledno, mali broj stanovnika, ali jako pametnih, kao i vladara. Da li se treba ili ne treba na njih ugledati, pitanje je vise nego suvisno?

Samo je dakle do toga, koga gradani Bosne i Hercegovine zele da ih vodi, koliko sebe gradani zele da uloze i ugrade u drzavu, kuda zele i kojim putem zele da krenu. Nije to niti tako mala gradanska odgovornost. Ostalo sve ide samo od sebe.

U oktobru ove (2010) godine su u Bosni i Hercegovini izbori, pa - kud koji.


- Kraj -


Svicarska, 22. 02. 2010.
Prof. Hamdo Camo




IZABRANI TEKSTOVI:

• EVROPA(EUROPA) - MIT I STVARNOST
• POLITIKA, DRZAVA, USTAV
• POPULIZAM
• PATRIOTIZAM
• POLITICKA PODOBNOST

• OPIJUM RELIGIJE
• AGONIJA BOSNE I HERCEGOVINE
• VRIJEME GLOBALNOG ZABORAVA
• KVALIFIKACIJA GENOCIDA U SREBRENICI
• DUH MILOSEVICA JOS ZIVI
• SUKOB KULTURA
• SVIJET NA KURSU KONFRONTACIJE
• DJASPORA BOSNE I HERCEGOVINE
• EKSPLOZIVNO ZADOVOLJSTVO
• KUDA LETE DIVLJE PATKE

• AKO ZELIS MIR PRIPREMI SE ZA RAT
• MISLIM DAKLE JESAM (1)
• ZLOCIN - NAD ZLOCINOM
• RAVNOPRAVNOSTI, KOLIKO JE ZELE SVI
• EVROPSKA UNIJA FAKTOR DESTABILIZACIJE
• QUO VADIS - BOSNO I HERCEGOVINO
• AGRESIJA NIJE GRADJANSKI RAT
• BOSNA JE KRASNA ZEMLJA
• DOMOVINA NIJE KAO PRIJE
• MEHAMETLUK NAS BOSANSKI

• VAKAT I NEVAKAT
• KRIZEVI U SKOLAMA
• ZAVJERA UNISTAVA BOSNU I HERCEGOVINU
• TRI IDENTITETA NISU BUDUCNOST BIH
• KO PODRZAVA RS, PODRZAVA GENOCID


© 1999-2010 by Camo, All Rights Reserved