• F o r t i s, Biljeske, Put po Dalmaciji • G o e t h e i Mickiewicz o Hasanaginici • Usmena balada • Sakupljacki rad Vuka Karadzica • Casopisi i sakupljena gradja o baladi

• Brojni vazni sakupljaci Bosnjackih balada 1 • Brojni vazni sakupljaci Bosnjackih balada 2 • Biljeske i izvori • Lokalna obiljezja u bosnjackoj baladi • Literatura

Jedno od najranijih biljezenja bosnjackih balada u XIX stoljecu vezano je za sakupljacku djelatnost Vuka S. Karadzica.

Karadzic, koji u Bosnu nikada nije dospio, zapisivao je bosnjacke pjesme posredno, iz druge ruke, a najveci broj od nepoznatih Ciganki u Kragujevcu, koje su mu, navodno pjevale onako kako su cule od sarajevskih muslimanki:

“..Koje su pjesme naznacene sa (T*) one sam slusao i prepisivao u Kragujevcu od nekih (tursko-) ciganski dzevojaka iz Sarajeva kao sto i pjevaju ´Srpkinje turskog zakona´ (ovdje V.S.K misli na muslimanke op.a.) u Sarajevu.”

Tako su se pod oznakom (T*) u Karadzicevim zbirkama nasle balade sa temom nesretnih dragih, umiruce djevojke koja misli na dragog, nevjernog momka umorenog kletvom djevojackom, te djevojke koja se ubija pred mogucnoscu da bude pokrstena (sehidska zrtva), na koju se osvrta i Adam Mickijewicz na spomenutim predavanjima na College de France.

Kao i na primjeru pjesama Erlangenskog rukopisa, u Karadzicevim zbirkama treba razlikovati muslimanske balade od onih pjesama kod kojih imena likova, tematika i ambijentalna obiljezja upucuju na muslimansku sredinu, iz koje su pjesme, odnosno pjesnicke teme, vjerovatno potekle, ali su im prenosioci utisnuli ponesto od vlastitog dozivljaja zivota i svijeta, odnosno sredine iz koje su sami ponikli.