ABDULAH SIDRAN
Početna - - Početna
ALAUDIN SABIT


(1650. - 1712.)



Kad ajete...


"Kad ajete iz Kur'ana o boju razjasni ondare
ce vojnicima ovaj govor krasni:
"Vitezovi, pocujte me, da vam kazem jasno -
Na crnu ste zemlju dosli, da pomrete casno.
Nit je ovaj svijet vjecan ni naklonost neba,
Il'gazija ili sehit svakom biti treba.
Kad cemo jos docekati 'vaki Bajram jedan?
Ko pogine, bit ce sehit, ko ostane sretan.

Cujte, braco, znamenit je dan danasnji za nas,
Junacki je ovo Bajram, slavni pir je danas.
Gazije ce casno ime u narodu steci,
A sehiti u rajske ce djulistane preci."
Kad u vojsci vriska nasta, trese se od zora
Na povrsju zemaljskome devet slavnih gora.
Ta krvava suza kamen u rubin pretvara.
I crvene se kajike po poljima stvara."


S turskog: Safvet-beg Basagic


Aludin Sabit


Uzicanin (Uzice, 1650.- Istanbul 1712.), svakako je jedan od najznacajnijih ako ne i najzancajniji nas pisac na orijentalnim jezicima. Njegovu poeziju karakterizira orginalan stil i jezik, oslobodjen kicenosti svojstvene njegovim savremenicima. Sabit se najprije skolovao u rodnom mjestu, koje je tada pripadalo bosanskom ejaletu, a zatim u Carigradu, gdje je dugo sluzbovao na razlicitim poslovima.

Sluzba ga je dovela u Sarajevo gdje okuplja kulturni krug. Uticao je na neke savremenike, medju kojima posebno na Mehmeda Resida.

Sabit je napisao Divan sa preko sesto pjesama, "Zafernamu", epsku pjesmu od 426 stihova i nedovrseni ljubavni spjev "Edhem i Huma" i "Miradziju". Sabitov zivotni put,u kome je cesto morao da se bori za egzistenciju, ogleda se u njegovoj poeziji. U njoj nerijetko govori o socijalnim prilikama i zivotnoj stvarnosti.

Njegova orginalnost i snazan pjesnicki izraz bili su uzor i mnogim pjesnicima kasnijeg perioda. Svi historicari knjizevnosti na turskom jeziku daju mu vrlo visoko mjesto, a po mnogima, njegova "Zafernama" je najznacajnije djelo te vrste cijele epohe.



Ovo je kompilacija tekstova koji mogu biti od koristi djacima i studentima
a zele na jednom mjestu imati nesto o bosnjackoj knjizevnosti.

© 1999-2006 by prof. Hamdo Camo & Mirzet Hamzic, nastavnik u GHM

Vezano za temu:

BH Knjizevnost
Alhamijado Knjizevnost


Abdulvehab Ilhamija
Abdurahman Sirrija
Abogovic-Adni
Ahmed Ruzdi
Ahmed Talib
Alaudin Sabit Uzicanin
Arif Hikmet
Avdo Karabegovic Hasanbegov
Dervis Bajezidagic
Fadil-pasa Serifovic
Fevzija Mostarac
Habiba Stocevic
Hasan Kaimija
Hasan Kafi Pruscak
Hasan Zijajija
Husejn Lamekanija

Poezija
Divan


Ibrahim Zikrija
Mehmed-aga Pruscanin
Mehmed Mejlija
Medzazi Sanija Mostarac
Mustafa Firaki
Mustafa Muhibbi
Muhamed Nerkesija
Muhamed Hevaji Uskufi
Mustafa Baseskija
Sulejman Hamza Puzic
Rahmi
Resid, Odgovor
Riza-beg Kapetanovic Ljubuski
Safvet beg Basagic
Sejh Jujo
Sulejman Mezaki






© 1999-2006 by Camo, All Rights Reserved