"Srce i savijest su mi nemocni
da ulazim u raspravu o umjetnosti
govor mi nije dovoljno mocan
za savrseno izrazavanje
U ovom vremenu spas je
covjeku biti slijep i gluh
kad reknem te istinite rijeci,
mom govoru se ne pridaje vaznost."

S turskog: Fehim Nametak

Fadil-pasa Serifovic

(Sarajevo 1802/3. - 1882. Carigrad)

Poticao je iz plemicke porodice, bio je dervis, pjesnik i politicar. Pisao je pjesme i komentare o mevlevijskom ucenju, bio je mevlevijski sejh i istaknuti kaligraf. Izradjivao je levhe za sarajevske dzamije, a prepisivao je i neka knjizevna djela. Spjevao je divan koji sadrzi sve vrste pjesama karakteristicne za klasicni turski divan. Njegov Divan odlikuju hronogram (poceo ih je biljeziti oko 1827. godine pa sve do dolaska iz Sarajeva 1878. godine, radi austrougarske okupacije).

Estetski uspjele pjesme su gazele i tahmisi, nadahnuti mevlevijskom ideologijom. Uz rubaije i neke epigrame, oni cine preva lirska djela u njegovom pjesni ckom opusu. U drugom dijelu Divana pjesnik reaguje na svakodnevne dogadjaje, na radjanja i umiranja znamenitih licnosti, gradnju javnih objekata u Bosni i citavom Carstvu. Ovaj dio ima kulturno-historijski znacaj.

Iz nekih njegovih pjesama sa hronogramima saznajemo znacajne podatke o bosanskim plemickim porodicama. Napisao je i knjigu "Komentar mevlevijskog obreda" koja je stampana u Istanbulu. Zanimljiva su i njegova razmisljanja o dogadjajima i o Evropi.

Pratio je i zbivanja izvan Osmanskog carstva i na njih reagirao epigramima i rubaijama. Pripadao je mevlevijskom tarikatu, bio sejh, i mevlevizam kao ideja osjeca se u njegovoj poeziji. Spada medju posljednje divanske pjesnike u Bosni i Hercegovini.

Sarajevo je napustio zauvijek u godini austrougarske okupacije 1878. godine, nastanio se u Carigradu gdje je i umro.

Gazel

Kad ni car ne moze biti lisen muke i bolova
Zar drugi da budu liseni razmisljanja i snova
Bolest ljudi ovog svijeta nije jedne vrsti
Da izlijece sve bolesti ima li lijekova
Vinotoco, razlicno si milovao casu s vinom
Da Bog da slobodan bio
od nevjernickih grijehova
Asika kudis, ej licemjeru vremena a on je
Do Sudnjeg dana oslobodjen kleveta i sudova
Ne budi sklon strastima, udalji se
od loseg drustva
Skrij se da bi slobodan bio od zamki i lopova
Uvijek se druzi sa cistim i pametnim ljudima
Da budes slobodan i nezrelih drugova
Ovaj svijet ne moze utjecati na Fadila
Jer u sjeni Mevlaninoj on je spasen od nitkova

Ovo je kompilacija tekstova koji mogu biti od koristi djacima i studentima
a zele na jednom mjestu imati nesto o bosnjackoj knjizevnosti.

© 1999-2006 by prof. Hamdo Camo & Mirzet Hamzic, nastavnik u GHM