Kultura BiH
Početna - - Početna
SMAIL-AGA CENGIC


PORTRET



Smail-aga Cengic je bio ajan, muteselim i general turske vojske.

Rodjen je 1788. (1780.) godine u selu Jelasica, udaljenom 35 km od Kalinovika. Kao mlad se istakao junastvom i borbama od 1809-1810. godine, protiv srpskih ustanika.

Kao mlad general, na poziv sultana, ugusio je ustanke u Srbiji i egiptu. Za ove zasluge proglasen je carskim zlatnim binjizzem i imenovan kapidzibasom.

Kada je Smail-aga dosao u Gacko 1814. godine nastanio se u Cernici, a zatim u Kuli Fazlagica i konacno u Lipniku kod Havtovca. U Lipniku je sagradio Cifluk s velikom kulom, malom dzamijom i vise stambenih objekata.

Cengici su imali kule i cardake u Maloj Gracanici, Srdjevcima, Lukavicama, Fojnici, Cernici.

Od Ivana Mazuranica, opisan je kao glavna licnost u epu "Smrt Smail-age Cengica" vrlo pristrasno i licemjerno (vidi u prilogu o Mazuranicu op.a.). Taj Mazuranicev spjev objavljen je u "Iskri" 1846. godine, gdje Smail-aga nije prikazan kakav je stvarno bio. Zato dr. Kraus u Njemackoj kaze: "Smail-agu je Mazuranic krivo i nepravedno opisao. Nase su simpatije uz odvaznog i neustrasivog junaka Smail-agu Cengica, a ne uz grmalje i pustahije crnogorske. Cengic je bio pravi istinski Slaven, a njegove ubice jadna kukavna bagra." (Hrvatsko kolo i citirano djelo, str.105 i 106).

Da se kod ubistva Smail-age Cengica, stvarno radilo o podmukloj kukavickoj ulozi aktera ubistva, a posebno Novice Cerovica, potvrdjuje i spjev koji glasi:

"Cerovicu u z´o cas ti bilo!
Sto izdade svoga gospodara?
Izdalo te ljeto i godina.
Za rukom ti nista ne nicalo
A, na kuli cedo ne plakalo..."

(Osman Nuri Hadzic, Pogibija Smail-age Cengica, Sarajevo, str.16).

Godine 1836. u Grahovskoj bici protiv Crnogoraca ispoljio je veliko junastvo sa svojim Gacanima. U tom boju je poginulo devet Perovica. To mu Petrovici nikad nisu mogli oprostiti.

Na prevaru iz zasjede je ubijen Smail-aga Cengic 1840. godine na Mleticcaku. Sa jos 70 svojih Gacana, medju kojima su bile poznate licnosti kraja: Besso Tanovic, Ferhat Krvavac - bajraktar.

U prevari i izdaji istakli su se Petar Petrovic Njegos i Novica Cerovic.

Pokopan je u svom turbetu u Lipniku.

Ozenjen je bio Celebijom Hasanbegovic i iza sebe je ostavio sedam sinova.

Smrt Smail-age Cengica u pjesmi crnogorskog pjesnika - pjevaca

Hrvatski historicar Ferdo Sisic o akterima zlocina

Na svoj nacin i historicar je opisao , u najkracoj formi, izdajnicko i kukavicko ubistvo, koje je imalo i obiljezje prevare. Ocito, da ga zacudjuje, da se ranjenom covjeku, kako tvrdi pjesma, odsjeca glava. To mogu samo srpsko-crnogorski vitezovi, na nagovor crnogorskog uzora sa brojnim zvanjima i titulama (pop, vladika, vladar, pjesnik) Petra Petrovica Njegosa.

Obimna pjesma narodnog pjevaca o smrti Smail-age

Zbog tuzne narodne pjesme, neki djelovi ce se citirati, zbog dobijanja odgovora o vise pitanja: o liku i osobinama Smail-age; o velicanju lopova i prevaranata kao nacionalnih junaka i vitezova (a bili su kmetovi i sluge Smail-age i drugih gatackih aga i begova); o Njegosevoj naredbi o likvidaciji Smail-age, zbog osvete pogubljenog brata i devet Petrovica u dobijenoj Cengicevoj bici na Grahovu; o Njegosevom primanju zavjeta od Novice Cerovica (sluge Smail-age) da ce on licno pogubiti Smail-agu i dobiti nagrade i darivanja titula; o odlasku Smail-age u Drobnjake na osnovu dobijenog pisma od Cerovica; o ulozi Ssuje Karadzica i Mirka Aleksica (inace Cengicevih sluga) u ubistvu Smail-age, te darivanju vladike akterima ubistva.

O gore navedenom govori pjevac, te ce se neki segmenti citirati.

O Njegosevom okupljanju zbora, gdje se govori u stihovima:

Zbor okupi Petrovicu Rade,
na Cetinjsko polje kraj biljarde.
Crnogorske okupi vojvode,
da razgovore medjusobno vode.
O junastvu i o megdanima,
pa vladika progovori njima.
Braco moja i druzino draga,
osili se Smail-aga.
Sto je bitku dobio Grahovsku,
i pobio vojsku crnogorsku.
I posjece devet Petrovica,
vitka sablja Smaila Cengica.
No, ima li dobra kaurina,
da pogubi srpskog dusmanina.
Moju milu bracu da osveti,
onda ne bi zalio umreti.

Cerovic je dao obecanje vladici, iako je svjestan junastva age, te rece:

Zagledase se vojvode poznate,
ko da primi takve poduhvate.
Da ubije pasu od Lipnika,
dok Cerovic svjestan tog rizika.
Rijec dade crnogorskoj sviti,
Petrovicu vladika cestiti.
Junastva mi i oruzja moga,
pogubicu agu gatackoga.
Kazu ima snagu Herkulesa,
a cuva ga Allah sa nebesa.
Sto je kao Djerdjelez Alija,
i da mu je u njedrima zmija.
Uzjahacu na njegova ata,
sinuce mu sablja iza vrata.
Osvetit cu Petrovica Djoku,
rusom glavom age gatackoga.
Ako ikad u Drobnjake dodje,
glavu cu mu odnijeti odje.
Predat cu ti glavu sa krvnika,
kunem ti se Petrovic vladika.

Odlazak Cerovica u Drobnjake da sakupi vojsku i prenese zelje:

Nek te sreca prati Cerovicu,
kad na mejdan izadjes Cengicu.
Zahvalise Novici vojvode,
te Novica u Drobnjake ode.
Isprica im kako stvar izgleda,
i pozdrave od vladike preda.
Da je reko Petrovic vladika,
da pogube agu sa Lipnika.
Rade im je obec´o nagradu,
kada primi glavu na biljarde.
Da Cengicu pismo napisemo,
i u Drobnjake da ga pozovemo.

Sadrzaj otpremljenog pisma:

Sto ne dodjes u Drobnjake zendjili,
Drobnjaci su harac pokupili.
Samo ago na znanje nek´ti je,
da ne dodje Dedo k´o i prije.
Da ne streca narod namuceni,
ti sam primi harac prikupljeni.
Hitro idi i nemoj cekati,
jos te ceka poklon obilati.
Kojeg su ti spremili Drobnjaci,
sve klevete i lazi odbaci.
Sto ti neko od Drobnjaka veli,
da te narod Drobnjacki ne zeli.

Priprema Smail-age za odlazak u Drobnjake:

On pokupi trista buljubasa,
i pojaha na svog kulasa.
Jos opasa sablju okovanu,
sta je vazda nosi na mejdanu.
Prvi aga jase pred Turcima,
preko Pive prema Drobnjacima.
Karadzic je Sujo uz Cengica,
al´ Novice nema Cerovica.
On se sprema i zasjede pravi,
da Mljeticak polje okrvavi.
No, dje vam je Cerovic Novica,
toga meni dovedite krivca.

U razapetom satoru, Turci se vesele i piju:

Filip Zugic podize zdravicu,
na Mljetackom polju pod Glavicu.
Dobro si nam gospodaru dos´o,
vec je zeman tri godine pros´o.
Pa, smo te se ago pozeljeli,
zato nismo harac donijeli.
A, Cerovic dogovore pravi,
i vara me i radi o glavi.

Prevara Cengicevih sluga (Novice Cerovica, Ssuja Karadzica i Mirka Aleksica):

Radi Sujo sve po dogovoru,
dok Cerovic Novica u zoru.
Sa vojskom banu i agu napadnu,
strasan plotun na satore planu.
Skoci aga da ata uhvati,
al´ mu plotun ne dade bjezati.
A, prilece Mirko Aleksicu,
ranjenom Smailu Cengicu.
Koji milost imase od cara,
Stade zveka plamena handzara.
Zgrabi glavu pa iz glasa vice,
Naplati li harac nas krvnice.

Donosenje glave u Cetinje i odnosenje nagrade i zvanja:

Mirko nosi glavu na handzaru,
na Cetinje Radi gospodaru.
Razvise se bajrak crnogorski,
jer dolaze vitezovi gorski.
Onda Njegos dariva knezove,
i cinove dodijeli nove.

Smail-aga Cengic je historijska licnost Gacka

O liku smail-age Cengica dosta je napisano. Bitno obiljezje i karakteristika gatackih prostora je plemicka porodica Cengici, zbog kojih su ovo mjesto posjecivali historicari, istrazivaci, putopisci, knjizevnici, vladike i drugi putnici namjernici.

U periodu od ukidanja Kljucke kapetanije u prvoj polovici 19. stoljeca (1835.g.), stanje se na gatackim prostorima nije promijenilo, iako je to period uvodjenja sultanovic (turskih) reformi. Zadrzane su drustvene i vojne strukture, iako je doslo do promjene naziva (umjesto kapetana uveden je naziv muteselim).

Muteselim je sreski nacelnik, ali nisu imali kao kapetani lokalne odrede.

Na funkciju muteselima postavljen je bivsi kapetan, sa ciljem da im spasi cast i da se umire, zbog ukudanja naziva kapetan. Medjutim, takve prakse nije bilo u Gacku, jer je Smail-aga Cengic bio ajan (celni covjek), s dozivotnom duznoscu.

Kada je 1840. godine poginuo, gatacki ajan postao je njegov sin Dervis-pasa (Dedaga) Cengic sve do 1862. godine.

Dedaga Cengic je rodjen 1823. godine u Kuli Fazlagica, a zivio je u Lipniku u kuli svoga oca Smail-age, ali su ga svi postovali, te i hriscani. Dedaga je bio pukovnik (miralaj) granicnih jedinica u Gacku.

Odnosi Smail-age sa lukavim vezirom hercegovackog vilajeta Rizvanbegovicem

Hercegovac Rizvanbegovic je miloscu sultana imenovan na polozaj vezira u Hercegovini 15.1. 1833. godine i bio na tom polozaju do 1851. godine (punih 18 godina) cime je "udarac u ledja" bio bosanskim kapetanima, a posebno ajanima, (koju funkciju je imao i Smail-aga Cengic), u borbi protiv Pokreta za autonomiju Bosne 1831-1832. godine i time pomogao u savladjivanju Pokreta.

Tako je Rizvanbegovic pomogao sultanu u borbi protiv egipatskog buntovnika Mehmed Alije, kao i protiv Pokreta i za tu uslugu nagradjen je vezirskim polozajem i tako vladao Hercegovinom vise od 18 godina kao Galib Ali-pasa Rizvanbegovic (Galib je pobjednik).

I pored negativne uloge vezira Rizvanbegovica Smail-agi, opet ga je, svojom mudroscu i lukavstvom, angazovao kao proslavljenog i dokazanog junaka za poznati i odlucujuci boj na Grahovu augusta 1836. godine. (Smail-aga je imao tada 48 godina).

Taj boj dobio je Smail-aga Cengic. U boju je poginulo mnogo Crnogoraca, medju kojima i brat vladike (Petrovica Njegosa) i jos devet drugih Petrovica. Uz Smail-agu istaklo se nekoliko Tanovica.

(Hrvatsko kolo, XII - Redovno izdanje Matice Hrvatske, Zagreb str.88)

Osveta vladike Petrovica za Grahovo i ubistvo Smail-age Cengica

Vladika Petrovic Njegos pripremio je osvetu Smail-agi Cengicu za poraz Crnogoraca, brojne zrtve, a posebno pogibiju brata i drugih devet Petrovica u boju na Grahovu.

Na prevaru, iz busije u zoru 7, oktobra 1840. godine (Smail-agi je tada imao 52 godine), na Mljeticaku u Pivi, ubijen je Smail-aga Cengic sa jos 70 Hercegovaca, medju kojima najvise Gacana. Tu je poginuo "najbolji" prijatelj Smail-age - Besho Tanovic, a ostali Tanovici: Mujaga Zagradcanin, Murat-aga iz Medjulica i Avdija su izbjegli.

Ocjena i vidjenja o smrti Smail-age Cengica

Ocjene i vijesti o smrrti Smail-age, tesko su pale citavom bosnjackom narodu, o cemu govori i narodna pjesma:

Kad pogibe Cengic na Mljeticaku, svu je Tursku zemlju zaplakao, zaplakao u crno zavijo. Bolji bjese Cengic Smail-aga, No, trideset u Bosni gradova...

Brojni zapisi svjedoce o liku Smail-age Cengica i njegovom dvoru

Vuk Karadzic o Smail-agi Cengicu

Smail-aga Cengic rodjen je 1780 (1788.) godine, a Vuk Karadzic 1787. godine, te su se kao savremenici dobro poznavali. Ni njihova mjesta rodjenja nisu mnogo udaljena, a time ni njih dvojica. Vukov zapis o agi glasi:

"Cengici su najznacajnija plemena u BiH, jer je kod njih bilo dosta begova i pasa. Za njega se govorilo da je medju prvim junacima u turskom carstvu. Crnogorski Drobnjaci bili su najhrabrija hercegovacka plemena, te su ubijali Turke i glave im odnosili svojim kucama.

Dolaskom Smail-age s 400 konjanika u Drobnjake da kupi harac, sukobio se s 400 uskoka naoruzanih puskama, te je tako mecima ubijen kada je na konju sa sabljom krenuo protiv Drobnjaka, ali na prevaru. Prevara je bila kukavicka, ali glava mu je odsjecena i odnesena."

Knjaz Nikola na dvoru Smail-age Cengica

Crnogorska vojska predvodjena knjazom Nikolom, dosla je u dvore Cengica. Ratni izvjestac Arso Pejovic dogadjaj opisuje ovako:

"Knjaz je zelio posjetiti to glasovito mjesto. Njega sa svitom na kapiji docekao je, kao domacin, vojvoda Anto Djokovidj. Muzika je svirala vojnicku himnu, a knjaz viknuo: "Jesi´l doma Dedaga Cengicu", te stupi u visoku kulu..."

Saznalo se, da su visoki kameni zidovi po cetiri metra visoki oko kula, te broj soba koje su u njima, iznenadili knjaza Nikolu. Zapelo mu je za oko soba okruglog oblika o kojoj je pisao i knjaz Nikola, jer je sluzila za vazne razgovore. U njoj su sa prekrstenim nogama sjedili vijecnici, a stil prekrstenih nogu ostao je i do danas.

Ratni izvjestac hercegovackog ustanka 1875. godine Arsa Pejovic opisao je dolazak knjaza Nikole 1876. godine u kulu Dedage i kaze:

"U najgornjim sobama zivjele su age Cengici, koji su brojali blago do 10 miliona, te se zato nisu bojali ni sultana u Stambolu. U dva niza kao u nekoj ulici poredani su veliki pleteni kosevi s robom, koju su Turci - ducandije prodavali. Ispod kule tece rjecica Mushnica, na kojoj su Cengicevi mlinovi i ribnjaci."

(Gavro Vukovic, Rat Crne Gore s Turskom 1876.g., Cetinje 1929.g., str.6).

Francuz Ami Bue

I ovaj naucnik boravio je u Lipniku 1839. godine kod gatackog muteselima Smail-age Cengica, a njegova rezidencija udaljena je od Gacka pola sata putovanja. On je bio glavni sef Gacka. Beg je bio tipicni Hercegovac pun veselja i zivota.

Smail-agu dobro su obezbjedjivali njegovi vjerni strazari, gdje se i na slici vidi postrojena straza prilikom predaje raporta nekom znacajnom posjetiocu. I djeca su, oko Cengicevih dvora i kula, u bosanskoj nosnji bila naoruzana i spremna za odbranu dvora. I taj detalj zabiljezio je, u svojim biljeskama ovaj ugledni francuski naucnik.

I njemackim citaocima poznat Smail-aga Cengic

I njemackim citaocima, preko prevoda djela "Smrt Smail-age Cengica" upoznali su se sa likom age. I narodna poezija neprijateljski je naklonjana prema Cengicu, iako je bio junak tih vremena. Zato, izvjesni dr. F.S. Kraus je misljenje. Da je Smail-aga, i od strane Mazuranica, nepravedno i pogresno okarakterisan, iako je neustrasivi junak i nije na strani nocnih razbojnika Crne Gore.

Isti pisac Cengica smatra pravim Slavenom, a njegove ubice Crnogorce smatra - kukavicama, jer su ga prevarom ubile.

Historicar Hamdija Kresevljakovic

Tako historicar Hamdija Kresevljakovic navodi da je kula klesanim kamenom bila ozidana i oko nje bile su podignute cetiri zgrade sa posebnim namjenama: musafirhana (za goste), haremluk (za zene), kuce za strazare - vojnike (pandure) i kuca zatvor (tamnica).

Najcesce mete rusitelja bile su Cengiceve kule i kule drugih u Gacku, Kljucu i Cernici

Sem vise kula u Lipniku, koje kao cjelina i po sadrzaju cine prave dvorce, ova najpoznatija i najbogatija porodica, imala je brojne kule u drugim mjestima i lokalitetima: kule Hasan-pase u Samororu (hajduci su je srusili 1752.g.) i sagradio drugu na rijeci Mushnici, te kule u Maloj Gracanici, Srdjevicima, Lukavici, Fojnici, Cernici, te vise puta podizane nove u Lipniku, na mjestu srusenih i zapaljenih.

Sve navedene Cengiceve kule, lanac kula drugih vlasnika od Bilece, Gacka, Nevesinja (na Planoj, Mekoj Grudi, Koritima, kule Vukotica i Tanovica i Tanovica u Fojnici, te kule u Zalomu, i dvor Becir-age Ljubovica u Odzaku kod Nevesinja), bice istovremeno srusene u orgijanju crnogorske vojske prema Mostaru.

Sva navedena rusenja su radi ostvarenja cilja, a to je zatiranje tragova bosnjacke kulture i historijskih vrijednosti istocne Hercegovine.

Smail-aga Cengic je stanovao i u Cernici i Kljucu

Obicno se ime Smail-age Cengica veze za Lipnik, gdje je najvise boravio i imao sagradjen dvor. On je i u Cernici boravio i imao svoju kulu.

Iako je rodjen koncem 18. stoljeca (1788.g.) u Jelasici, oko 35 km udaljenoj od Kalinovika, neki pisci vezu njegovo porijeklo i korjene, kao rijetku bosansku porodicu, za istocnjacko-tursko porijeklo iz Mesopotamije. To je i moguce, jer porodicna stabla mogu biti udaljena od mjesta rodjenja i boravka.

Smail-aga Cengic bio deceniju na celu Kljucke kapetanije

Kapetansku stolicu moglo je dobiti samo lice ukazom sultana u Istambulu, a taj ukaz (berat) regulirano je drzavnim aktom. Inace, poznato je, da je kapetanska stolica vrlo zahtjevna, jer na nju moze sjesti samo istaknuti ratnik, junak i zasluznik za Osmansko carstvo.

Rusitelji u Gacku stalno su se dokazivali

Iako su utisci o Cengicevim dvorima zacudjujuci za svakoga od posjetilaca, te i za knjaza Nikolu, ipak ih je njegova vojska spalila. Ocito, da urodjena mrznja i geni i historijski su ispoljavani u Gacku.

Nazalost, kula je izgorjela 1876. godine, sa svim zgradama i dzamijom, osim turbeta, jer su bili kivni na agu. Smail-aga je podigao dzamiju za potrebe vjernika.

Poslije pogibije Smail-age 1840. godine u Drobnjacima, podignut je Mauzolej - turbe ovom poznatom turskom junaku u Lipniku.

Zalosno je, da ni od njegovog cuvenog dvorca, nije ostao ni kamen na kamenu. Inace, na ovim gatackim prostorima ostala je i dalje mrznja prema Turcima, jer se orgijalo unistenjem neprijateljskih kulturnih spomenika i svih gradjevinskih objekata koji nisu njihovi. Zalosno je, da su se takve pojave desile i pred ulazak u 21. stoljece´, tacnije 1992. godine, upravo na gatackim prostorima, kada su sva bosnjacka sela opljackana, razrusena, spaljena, a njihovi zitelji poubijani i protjerani. Oni danas zive kao izbjeglice u gradovima i kolektivnim smjestajima u BiH, ali i u drzavama sirom svijeta.

Smail-aga Cengic imao je sve potrebne uvjete i zamijenio je posljednjeg kapetana Tanovica od 1805. do 1814. godine na celu Kljucke kapetanije, sto mu je bila pocasna duznost.

Skice i portreti Dervis-age Cengica, Dedage

Dervis-aga Cengic - Dedaga Rodjen je 1823. godine u Kuli Fazlagica. Naslijedio je svoga oca poslije pogibije kao vojnik od 18. godina. Vodio je vojsku na Drobnjake i Pivu da osveti oca Smail-agu Cengica.

U boju na Tushinama porazio je Crnogorce, a u boju sa Dragom Kovacevicem, najvecim crnogorskim junakom, izvojevao je pobjedu.

Od 1855. godine je sevdzed - zapovjednik granicara u cinu nuvalaja (pukovnika). Tu duznost vrsio je punih 20 godina. Za vojnicke zasluge 1869. godine imenovan je pasom (titula danasnjeg generala). Bio je najomiljenij Cengic medju Gacanima.


Zivio je u Sarajevu, gdje je izgradio vilu, pa se taj dio naselja Sarajeva zove Cengic Vila.

Njegova kcerka Almasahanuma, rodica je velikana Bosne Safvet-bega Basagica - Redzepasica. Jos su tri sina ostala iza njega. Zalagao se za unapredjenje vjere.

Umro je 1876. godine, na putu u Sarajevo i sahranjen je kraj carsijske dzamije u Konjicu, gdje mu je i mezar.

Dedaga Cengic 1841. godine osvecuje oca Smail-agu

Dedaga Cengic iskupio je vojsku u januaru 1841. godine i potukao Drobnjake i Moracane i tako osvetio svog oca, posjekavsi 170 glava i popalivsi vise sela. Povratkom u Gacko okitio je mezar Smail-age posjecenim glavama.

Uz Dedagu Cengica u tom boju istakao se Mustafa (Mujo) Tanovic iz Brestica (Brestcanin), jer je Dedagi donio tri posjecene glave.

(Hajrudin Curic, Crnogorsko hercegovacki odnosi, Gajret 1931, str.227)

(Gatacki Kljuc i Cernica, Sacir Skaljic i Ibrahim Mehic, str. 68-79)

Vezano za temu:

KULTURA BIH

Biografija Adila Zulfikarpasica
Bosnjacki institut preseljava iz Ciriha u Sarajevo
Intervju Adila Zulfikarpasica - Politicko organizovanje i Bosnjastvo
Intervju: Adilova razmisljanja pred sami pocetak agresije
Savez suverenih drzava ili konfederacija je bila moja vizija
Alija nije kriv sto nije imao viziju Bosne
Portret Smail-age Cengica
Manastir: Grob ubice Smail-age Cengica
Ivan Mazuranic: Smrt Smail-age Cengica
Smrt Smail-age Cengica
Biografija: Dervis-aga Cengic Dedaga





© 1999-2006 by Camo, All Rights Reserved