Početna - - Početna
SPRIJECIMO NASILJE MEDJU UCENICIMA


REPORTAZA: Sprijecimo nasilje medju ucenicima

Kad pred skolskim vratima u prvim danima nove skolske godine ili novog obrazovnog razdoblja ugledamo ucenike postrojene u redove, znak je da je za skolarce doslo vrijeme ucenja i novih radnih pobjeda. Skolski redovi nisu uvedeni bez valjanog razloga: ucenici se vec od prvih koraka uce redu, disciplini i postivanju pravila.

Promatramo li ponasanje ucenika dok ih tako postrojene ucitelji i nastavnici pozivaju da udju u svoje ucionice, primijetit cemo kako u svakom redu dva do tri malo nemirnija, kako volimo reci, mangupa, nastoje poremetiti uspostavljeni red. Ako su u blizini nizih razreda postrojeni i ucenici starijeg uzrasta, takodjer cemo uociti pojedince koji zadirkuju svoje mladje kolege ili vrsnjake. Nista neobicno, zar ne? No, nas u ovom tekstu nece zanimati bezazleno djecije zadirkivanje i sale bez kojih bi skolski dani bili nezamislivi.

Odmjeravanje snage medju pojedinim ucenicima, zadirkivanje, guranje ili izrugivanje oduvijek su bili obiljezje skolskih dana, i tako je generacijama. No, danasnji oblici agresivnog ponasanja odavno su izgubili obiljezje bezazlenog djecijeg dokazivanja, a u nasim skolama sve cesce susrecemo ucestalo fizicko nasilje kojeg provode pojedinci nad svojim mladjim skolskim kolegama ili vrsnjacima. Ovaj fenomen u svim svojim oblicima i varijantama u svijetu se danas definira kao bullyng.

Ponovo cemo govoriti o agresivnom ponasanju pojedinaca u skolama koje nerijetko prerasta u otvoreno i opasno nasilje. Fizicko nasrtanje, zastrasivanje, iznudjivanje novca, uzastopno uznemiravanje, najrazlicitije prijetnje, verbalni obracuni, i ko zna kakve sve metode koje primjenjuju nasilni pojedinci, prava su mora za skolarace koji se svakodnevno suocavaju s ovim problemima.

Prema nekim analizama broj ucenika u ucionici predstavalja jedan od vaznijih faktora koji utjecu na kavalitetu nastave jer je u prenapucenim ucionicama disciplina na nizoj razini. Nedisciplinirani ucenici stvaraju opcu negativnu atmosferu, zbog cega, nazalost, trpi ostatak ucenika. Nasrtljivost, gurkanje, tuca, brbljanje, kasnjenje i nedolicno ponasanje, sve su faktori koji narusavaju radnu disciplinu.

Roditelji i skola igraju presudnu ulogu u poducavanju svakog djeteta samodisciplini. Samodisciplina je sposobnost razumijevanja situacije, zauzimanja odgovarajuceg stava u odnosu na vlastito ponasanje te primjereno ponasanje u odsustvu odraslih.

Duznost drustva u cjelini je da osigura bezbjedno okruzenje u skoli za svakog pojedinca, jer svako dijete ima pravo na obrazovanje i svako dijete ima pravo da se osjeca sigurno i zasticeno... Bullyng, odnosno nasilnistvo, ne smije imati mjesta u skoli. Pravovremenim poduzimanjem koraka protiv bullynga mogu se znacajno poboljsati uvjeti rada za sve ucenike i pozitivno utjecati na opcu klimu u svakoj skoli.


Sto je to bullyng?

Bullyng se u svom najizvornijem obliku sastoji od niza ponovljenih, namjernih, okrutnih i uznemirujucih incidenata, koji gotovo u pravilu ukljucuju istu djecu, sa istim ulogama - zlostavljaca i zrtve. Bullyngu ne moraju obavezno prethoditi uzastopna vrijedjanja i provokacije.


Sto cini bullyng?

Da bi se nasilnistvo dogodilo, najprije moraju biti ispunjeni izvjesni preduvjeti.

Obicno se bullyng dogadja izmedju pojedinaca koji nisu prijatelji, iako to nije striktno pravilo. U bullyng situacijama postoji razlika u fizickoj snazi izmedju nasilnika i zrtve. Na primjer, nasilnik moze biti visociji, krupniji, fizicki jaci, u stanju je zaplasiti druge ili imati moc da iskljuci druge iz njihove drustvene grupe.

Namjera nasilnog ponasanja jeste da se zrtva dovede u nepriliku. Nasilnik zeli pokazati snagu. Nasilnistvo ne poznaje kulturoloske ili socijalne razlike i ne mora uvijek imati isti oblik, ali zato ima iste, razarajuce posljedice.


Vrste nasilnistva

Fizicko nasrtanje je orijentirano na akciju, a srazmjerno uzrastu nasilnika, raste i njegova agresivnost. Ova vrsta nasilnistva ukljucuje udaranje ili premlacivanje zrtve te prisvajanje, odnosno ostecivanje zrtvine imovine. Ovaj oblik nasrtanja je manje sofisticiran, jer ga je lako i jednostavno identificirati. Nasilnici bivaju vrlo brzo otkriveni i kao takvi poznati cijelom skolskom okruzenju...


Verbalno nasilje

U verbalnom nasilju grube, uvredljive rijeci su osnovni instrument kako bi se povrijedila druga strana. Verbalno zlostavljanje podrazumijeva nazivanje pogrdnim imenima, uvrede i konstantno zadirkivanje. Ovu vrstu bullynga je najjednostavnije provesti: akcija je brza i ucinkovita, moze se dogoditi u veoma kratkom vremenu, kracem nego fizicko nasilnistvo, ali zato moze imati pogubnije posljedice od fizickog nasilja.


Grupno nasilje

Kod grupnog nasilja nasilnici pokusavaju pridobiti vrsnjake da iskljuce ili odbace odredjenu osobu ili vise njih, kako bi ih izolirali od njihove socijalne sredine. Ova vrsta bullynga je povezana s verbalnim nasiljem i obicno se dogadja kada djeca (cesce djevojcice) sire zlonamjerne glasine o drugima, s namjerom da bivseg prijatelja iskljuce iz grupe vrsnjaka. Tezina ove vrste bullynga je u tome sto se dogadja upravo u razdoblju naglasene potrebe za pripadanjem grupi.


Osnovne karakteristike nasilnika

Nasilnicko ponasanje se moze identificirati jos u predskolskom uzrastu. Neka djeca koja su tada nasilna, nastavljaju sa istim ponasanjem i u kasnijoj zivotnoj dobi. Vecina djece nauci kako ljutnju obuzdati i drzati je pod kontrolom. Kako odrastaju, tako uce kontrolirati ratoborne instinkte, sto nije slucaj i sa nasilnom djecom. Takva djeca imaju posebne karakterne osobine: sustavno zlostavljaju vrsnjake, cesto nasrcu na istu grupu ili svoje zrtve odabiru nasumce.

Nasilnik ima posebne karakterne crte i ponasanje, koje je opisao dr. Sam Samenow. Takva djeca, pokazuju povecan stupanj nasilnog ponasanja, zele dominirati medju vrsnjacima, imaju potrebu da kontroliraju situaciju, da pobjedjuju, nemaju osjecaj griznje savjesti zbog toga sto su povrijedili drugo dijete i odbijaju prihvatiti odgovornost za svoje postupke.

Istrazivanja o bullyngu, odnosno o nasilju u skoli pokazuju da 60% ucenika nikad, ni na koji nacin nije umijesano u nasilje, bilo kao zrtve ili kao nasilnici (Psychology Today, 1996). Ipak, ucenici su svakodnevno svjedoci nasilnog ponasanja i cesto ne shvacaju da ono cemu su prisustvovali u stvari predstavlja bullyng, odnosno nasilje.

Mnoga se djeca susrecu s nasilnicima vec na pocetku skolskog iskustva ili kada promijene skolu. Hoce li nasilje biti ponovljeno, umnogome zavisi od prve ucenikove reakcije, pri prvom sustretu sa bullyngom. Stoga je najbolja preventiva da vec kod prvog takovog iskustva zlostavljani ucenik o svemu otvoreno porazgovara s roditeljima i nastavnicima.

Nasilnik uziva "popularnost" u svom okruzenju do 14-te, 15-te godine. Pojedinim ucenicima nasilnici su na neki nacin uzor, zato sto su snazni i rade ono sto zele ili misle da trebaju, kako bi se dokazali pred svojim vrsnjacima. U kasnijoj adolescenciji popularnost nasilnika postupno opada. U srednjoj skoli, ukoliko je nasilnik jos uvijek pohadja, njegovi vrsnjaci u svoj krug primaju i druge nasilnike. U kasnom srednjoskolskom periodu nasilnistvo i tuca u skolskom dvoristu rjedja su pojava, ali ono sto se umjesto toga dogadja mnogo je ozbiljnije.

Ukoliko ne nauce i ne usvoje novi nacin ponasanja, nasilnici nastavljaju zlostavljati okolinu tijekom cijelog zivota. Nasilnicki se ponasaju prema drugovima, kolegama, vlastitoj djeci i, vrlo vjerojatno, prema podredjenima na radnom mjestu.

U slucajevima kada je dijete uzastopno izlozeno nasilju, dolazi do promjena u stavovima i ponasanju, koja odstupaju od uobicajenog. Takva djeca su cesto uznemirena, preplasena i ponizena da bi se usudila prijavili pretrpljeno nasilje.


Razlozi zbog kojih drustvo u cjelini treba poduzeti korake protiv nasilnog ponasanja u skoli su sljedeci:

- bullyng, odnosno nasilno ponasanje danas predstavlja jedan od velikih problema koji se, nazalost, cesto marginalizira;
- u prosjeku svakih sedam minuta dogadja se jedan bullyng;
- bullyng epizoda u prosjeku traje 37 sekundi;
- emocionalni oziljci od bullynga mogu trajati cijeli zivot;
- u vecini slucajeva nasilnistvo se dogadja u skolskoj zgradi ili u neposrednoj blizini;
- vecina zrtava nerado prijavljuje nasilnistvo;
- samo mali broj ucenika trazi intervenciju nastavnika.

Ono sto i roditelji i nastavnici najvise zele za svoju djecu jeste sigurno skolsko okruzenje. Kada se ucenik ne osjeca sigurnim u skoli to se odrazava na njegov zivot u cjelini. Ukoliko ucenik nema osjecaj potpune sigurnosti, nastojat ce na razne nacine izbjeci odlazak u skolu. Stoga je samo zajednickim naporima cijele skolske zajednice, i nastavnika i roditelja i ucenika, problem bullynga moguce svesti na najmanju mogucu mjeru.


SUTNJOM STITITE ZLOSTAVLJACA. PRIJAVITE BULLYNG NASTAVNIKU I RODITELJU!

Znamo li kako djeca provode slobodno vrijeme, kakve filmove gledaju, koje video-igrice igraju, kakvu vrstu glazbe slusaju? Navedeni mediji obiluju nasiljem i agresijom, stvaraju osjecaj napetosti, straha, uzbudjenja sto ce se vremenom neminovno odraziti na ponasanje mladih ljudi.


19.02.2007
(Fenix magazin)


Vezano za temu:

Obrazovanje u: Obavezno posjetite:
Danskoj
Wikipedia Bosanski
Finskoj
Wikipedia Hrvatski
Njemačkoj Znanje org
Švicarskoj
BiH





© 1999-2006 by Camo, All Rights Reserved