08.06.2010.
Preokret u slucaju Ganic: Srbija priznala da je ratovala protiv BiH!
Nakon sto je sarajevski tjednik Dani prije izvjesnog vremena upozorio na kontroverzni sadrzaj dokumentacije temeljem koje Srbija od Velike Britanije trazi izrucenje bivseg clana Predsjednistva tadasnje Republike BiH Ejupa Ganica, objavljeni su i faksimili dokumenata u kojima sluzbena Srbija prvi put pismeno priznaje da je kao drzava sudjelovala u ratu u Bosni i Hercegovini, sto je inace odlucno tijekala tijekom procesa pred Medunarodnim sudom pravde u Den Haagu, braneci se od tuzbe BiH za genocid!
Odgovor ministarstva pravde
- U svibnju 1992. godine drzave Bosna i Hercegovina i Srbija bile su u medunarodnom oruzanom sukobu, stoji u odgovoru Ministarstva pravde Srbije na prigovor obrane Ejupa Ganica u postupku koji se vodi radi utvrdivanja legalnosti zahtjeva Srbije za izrucenje funkcionara ratnog Predsjednistva BiH. Portal sarajevo-x.com objavio je dokumente koji eksplicitno prikazuju priznanje susjedne Srbije da je sudjelovala u ratu u BiH.
Srbija je tako prvi put sluzbeno priznala da je kao drzava ucestvovala u ratu protiv BiH i to na teritoriju te susjedne drzave sto se prema odredbama Zenevske konvencije moze podvesti pod pojam agresije, pisu e-novine.com
U stavu 2.1 podneska na 20 strana koji je ce sud razmatrati 11. lipnja, Vlada Srbije eksplicitno tvrdi da je u periodu kada se dogodio napad na kolonu JNA u Dobrovoljackoj ulici u Sarajevu postojao medunarodni oruzani sukob izmedu dvije drzave: BiH i Srbije. Ovo je prvi put da srpske vlasti sluzbeno koriste izraz "medunarodni oruzani sukob“ posto se od odgovornosti za ratna dogadanjja u BiH Beograd do sada redovno ogradivao tvrdnjom da je na djelu bio gradanski, etnicki i vjerski sukob u kome Srbija nije izravno sudjelovala.
Argument Ganiceve obrane
Da bi pobila argument Ganiceve obrane da Srbija u vrijeme ratnih dogadanja nije bila ratna strana kako to propisuje Zenevska konvencija iz 1949. godine sto bi je kalificiralo kao priznatu zaracenu stranu, pravni tim Srbije se poziva na odluku Zalbenog veca Haaskog tribunala iz 1999. godine u predmetu protiv Duska Tadica.
U toj je presudi, naime, zakljuceno da je Vojska Republike Srpske bila pod "opcom kontrolom" Beograda, odnosno Vojske Jugoslavije, sto je pored financiranja i opremanja, ukljucivalo i pomoc u koordinaciji i planiranju vojnih operacija. Srpsko tuziteljstvo za ratne zlocine i Ministarstvo pravde je tu presudu uzelo kao dokaz da je Srbija bila zaracena strana sto je posluzilo kao pravna osnova zahtjeva Srbije za izrucenje Ganica.
Vlada takoder tvrdi da je Srbija u to vrijeme na osnovu medunarodnog obicajnog prava i Becke konvencije o sukcesiji drzava iz 1978. godine bila potpisnica Zenevske konvencije iz 1949. godine. Time je dodatno ojacan opci utisak potpune pravne neprincipijelnosti zvanicnog Beograda ciji su pravni timovi u procesu povodom tuzbe BiH protiv Srbije za genocid iz petnih zila nastojali osporiti nadleznost Medunarodnog suda pravde pozivajuci se upravo na argument da Srbija u to vrijeme nije bila priznata potpisnica Zenevskih konvencija i Konvencije o sprecavanju zlocina genocida, prenose izvori.
Dnrvnik.ba
| 
