razgovarao Emir Sinanovic
priredio Prof. mr. Sevko Kadric

Kamo srece da smo davno prigrlili ime Bosnjak i isli za njim

Profesor Kulenovic je dugogodisnji zagovornik imena Bosnjak kao nacionalnog imena Bosnjaka. Na svebosnjackom saboru u Sarajevu ime Bosnjak je postalo zvanicno ime za narod koji je figurirao pod cudnim imenom "Muslimani".

Koliko je zapravo ta odluka zakasnjela profesore Kulenovicu i koliko je samo ime uticalo na tragediju naroda u ovoj agresiji i genocidu bez premca u istoriji Bosnjaka?

Kulenovic: U svakom slucaju velika je stvar kad se narod nazove pravim imenom, medjutim sama odluka je jako zakasnjela. Neimanje svoga imena koje oznacava sustinu i posebnost naroda, a imanje imena koje simbolizuje i predstavja ideologiju ili religiju, je samo doprinjelo plamenu i vatri koja nas je oprzila i u kojoj smo dosta sagorjeli. To je trebalo uspostaviti brzo i bez dvoumljenja i to ime bi moralo da se afirmise uz koristenje svih promotivnih sredstava savremene promocije.

Nasi susjedi su htjeli da nas svrstaju u sektu koja se zove "Muslimani" ovdje zaostalu u nekom rukavcu na Balkanu koja je u mogucnosti da brzo izhlapi, to su zapravo bili potpaljivaci vatre na kojoj jos uvjek na velikim mukama gore Bosnjaci. Ili kako je govorio Esad Cimic: "Narod zakasnio da bude narod a uranio da bude nacija". Da smo imali ime Bosnjaci, i da smo isli iza njega, drugacije bi se to gledalo u svijetu, nebi se stranci mogli prevariti da je rijec o nekakvim fundamentalistima i nebi se dvoumili u pomoci autohtonom narodu Evrope sa velikom tradicijom i duhovnosti. I ovaj rat je to dokazano jer smo kontrolisali sopstvenu agresiju i uz zrtve od nekoliko stotina hiljada ljudi i razasutost po svijetu preko miliona.

Dolazenje do imena, ili vracanje sopstvenog imena ima svoju duzinu trajanja, u Hrvatskoj naprimjer tek u petnestom stoljecu su se dogovorili o imenu. U devetnaestom stoljecu smo imali jednu dobru ponudu Kuen Hedervarija da Bosnjaci stanu iza svog imena i da ga pronesu onako kako su ga pronijeli kroz citavo svoje postojanje, i zbog toga je on bio omrazen.

Pocetkom XVI vijeka smo se borili pod Mohacem pod imenom Bosnjaci svugdje su legije i divizije bosnjacke bile te koje su vojnicki cijenjene i odnosile pobjede. Sjetite se one kod Pjave i dr. Pojedinacno i grupno Bosnjak je bio cjenjen, ili sjetimo se bitke na Kosovu tridestih godina prosloga stoljeca kad smo pobjedili. Tako su nam oduzeli ime jer se nismo bojali da ce nam oduzeti ime vec vjeru, mislili smo ime je tu te se narod usredotocio sa rukovodstvom da sacuva religiju. Cjela plejada intelektualaca se usredotocila da dokaze ispravnost religije i vaznost religiskog imena. Religijski krugovi su zapravo oboili Bosnjacku naciju religijskim obiljezjem i borbom za religijo ime. To ima i svoju pozadinu u vrijednostnim orijentacijama otomanskog carstava koje nije dozvoljavalo da se ljudi nacionalno ispoljavaju i opredjeljuju vec religijski sto je doslo u koliziju sa vrijednostnim orijentacijama Evrope. Bitno je bilo da je covjek musliman, bozji rob i podanik Padi Saha a sve ostalo je bilo sporedno. To su bile regionalne oznake koje su se protezale od Bosnjaka do daleke Azije. Tim vezivanjem za mocno carstvo Otomanske imperije Bosnjaci su platili i svoju cijelu u sukobu sa surovim svojim okolisem. Cak su i nas i ovdje tom logikom, a to zlomanjerno cine i danas, nazivali Turcima, jer je u otomasnkom carstvu dominantna nacija bila Turska.

Bosnjaci se spominju kao neratnicki narod koliko je to tacno?

Kulenovic: Takva interpretacija istorije je ona sa rodoljubnih pozicija koja predstavlja: " Sve nase kao dobro a njihovo kao lose". U takvom kontekstu mi nismo pisali povjest jer su nasu povjest pisali drugi. Oni koji su pisali znanstveno istoriju oni vrlo dobro znaju sta znaci 130 vezira Bosnjaka u otomsnkom carstvu, oni koji su citali nasu narodnu pojeziju koja oslikava sjajne refleksije nase istorije, recimo bitka kod Mohaca kad sultan naredjuje da Bosnjaci sacinjavaju jedno krilo. Komandanti Bosnjaka naredjuju da se vojska okrene i ode, kad je sultan pitao zasto oni kazu:" Mi smo dosli da se borimo da pobjedimo i odnesemo slavu, a ne da promatramo bitku." To su povjesne refleksije koje govore o utemeljenju naroda i njegovoj istorijskoj dosljednosti. Kasnija vezivanja samo za jedno propalo carstvo i religijsku slicnost sa njim mi Bosnjaci su zamirali u svojim arkadijskim prostorima nevideci svoju buducnost vec ziveci od slave i proslosti. Tako su Bosnjaci zivjeli od sjecanja na Tursku. Tako nas je zatekla i ideologija komunizma gdje smo je prigrili vise od drugih. I vidite sta se desilo danas kad smo se otrgli od te ikonografije i slave turskog carstva od religijske ikonografije, ozivjeli smo poput feniksa. Pogledajte kako Bosnjaci cuvaju Bosnu kao pauk i njegova mreza pred pecinom Muhameda pegambera sto su njega sacuvali pred krivovjernicima. Ti konci, niti Bosnjackog naroda ispreplitani poput paukove mreze po prostoru Bosne ce sacuvati Bosnu i Hercegovinu. Bosna nikad nije bila ni Srpska ni Hrvatska ona je bila i ostala Bosanska to je cini teritorijalno kao znamen. Mogu se mijenjati vojske ali ce ostati bosnjacki duh kao magistrala prepoznatljiva, neunistiva.

Cini li vam se da se Bosnjastvo pocelo politizirati u dnevno politicke svrhe?

Kulenovic: Feoa Fehim Sehovic knjizevnik i ja smo skoro nastupili ovdje na jednoj tribini Informativnog centra BiH vlade gdje sam ja govorio da sam rodjen kao Bosnjak i tu se ja nisam odredjivao. Ja mogu samo lagati da sam ovo ili ono kad sam ja rodjen tako. Mene su nazvali Muradif i sjecam se kad su Nijemci pitali mog oca sta je on a on je odgovorio: "Ih bin Bosnjak", kad su htjeli objasnjenje je li to muhamedanac on je rekao "Ne ih bin Bosnjak". To je ono cim smo mi odredjeni mimo nase volje i to nema vrijednost u razgovoru o naciji. Mi se kasnije mozemo odredjivati kako god hocemo u odnosu na vjeru, politicku partiju i sl. Mi se ne radjamo ni kao muslimani ni kao katolici, ni pravoslavni, mi se radjamo kao ljudi i na odredjenom prostoru a ostalo postajemo prihvatanjem ovakvih ili onakvih uvjerenja. Feoa Sehovic je posteno rekao da njegovo Bosnjastvo i moje nisu isto ali ja mislim da ne postoje dva Bosnjastva. Postoji samo jedno Bosnjastvo a ostalo su politicke igre. Medjutim u svakom radjanju ili reafirmaciji imena postoje oni koji zele da su pravovjerni te postaju iskljucivi, nije mudro biti iskljuciv. Nije mudro da nam neko otima dio naseg tijela mi smo jednostavno rodjeni sa tim.

Da li je greska Bosnjaka da se izjasnjava kao Musliman?

Kulenovic: Musliman, Bosnjak, Turcin u velikom otomanskom carstvu kog je Bosna bila dio do 1878. godine sve je znacilo samo jedno, nacija se nije nicija smjela ocitovati. Svi su bili muslimani, ako je neko govorio da je nesto drugo onda nije imao istu vrijednost sa ostalima. Mi smo ostali kao oaza sa islamskim obiljezjem u krscasnkoj Evropi, prljavo napusteni od Turske. Ona nas je ostavila bez ikakve zastite, bez ikakvog ugovora ili neceg drugog. I taj strah da ne izgubimo vjeru prihvatili smo da nas islam odredjuje i on je bio kreator naseg narodnog duha. Zato se i do dans zadrzala ta tendencija odbrane muslimanskog identiteta, medjutim to je jedno a drugo je nacija koja ima svoju boju. U Kur'anu stoji: "Nisam vas imenovao zato da se mozete razlikovati vec sasm vam dao ime da se mozete tako nazivati". Mi smo rodjeni kao Bosnjaci i moramo se tako nazivati.

Isao sam priliku putovati sirom svijeta od Carograda do Bruse. Tamo zivi preko milion Bosnjaka i tamo pripadanje nema ono znacenje koje mu daje karizmaticna evropska potreba da izdvoji po naciji, vjeri. Taj sovinizam ta nacionalna iskljucivost je stvorena kapitalistickom potrebom Evrope da djeli i iskoristava druge.

U Turskoj se ime Bosnjak spominje sa sjetom sa posebnim osjecajem bliskosti. Bjezeci preko Albanije tamo je dosla jedna grupa i rekla mi smo jednostavno Bosnjaci i tu su ostali, u onim Dzabicevom pokretu i srpskim prevarama i progonu Bosnjaka sa njihovih ognjista, ali oni su jednostavno to sto jesu i tamo i danas postoji to selo Bosnjaci.

Srbi konstantno ponavljaju da smo mi zapravo oni samo poturceni?

Kulenovic: To je komicno. Zao mi je da je velikosrpska ideologija dovela Srpski narod do stuba srama i to Srpski narod mora sam unutar sebe razrijesiti. Jedan od njihovih istoricara je tvrdio da je 80% Srba, kako to oni vulgarno govore, poturceno. To su ne istine tamo nikad nije bilo Srba to su dobre Bosnje to pise od Porfirogeneta, imamo istrazivanja Amsterdamskih instituta gdje imamo bosnjackog kneza Ratimira 838 godine, to samo potvrdjuje postojanje naroda privrzenog bosanskim planinama i staroslovenskoj religiji dualizma, sa elementima patarenstva primljenog sa podrucja Patareje u Italiji. Nije istina da smo postali od Srba sto je smijesno.

Na drugoj stranici knjige Dr. Nade Klajic velikog hrvatskog istoricara ljubitelja istine pise da je u Bosni zivio narod slavenskog porjekla sa drzavnopravnim uredjenjem. Ona pise da je Bosna nastala prije nego Srbija i Hrvatska. Jedina drzava koja je imala svoju crkvu, bosansku crkvu. Bosna je bila jedna od najvecih evropskih drzava i dr. Bosna je bila samostalna i kako protumaciti da je to narod koji je odolio preko 20 krizarskih vojni i snaga njegova duha ga je odrzala u zivotu. Covjek mora biti u blizini svjetlosti da bi opstao. Bosnjacki narod je sam sebi stvarao svjetlost. Pogledajte tu poeziju tu muziku, govor i sve ostalo ukazuje na posebnost. I ne vidim niti jednog pametna razloga po kom bi se taj narod na silu krstio danas kao i kroz tih preko 20 krizarskih vojni od strane jednih drugih ili trecih.

Da li je Bosna danas onakva kakva je i priznata?

Kulenovic: Poistovjecivati pojam naroda i religije ili nacije i drzave danas, cini mi se jako isprazno. Svijet ima danas drzave ali ima i gradjane. U Hrvatakoj danas ne moze biti niko usmjeritelj nego njeni gradjani koji moraju respektirati slobode manjina. Tako se i Bosna mora boriti za teritorij jer njeni susjedi zele oteti taj teritorij a unistiti Bosnjaka. Isto tako 1943 Ante Pavelic donosi ukaz kojim ukida ime Bosanac, Srbija je sad donijela nesto slicno. Bosnjacki narod i Srpski i Hrvatski treba da zive na tom prostoru kao sto to cine svi ostali narodi u civilizovanom svijetu a medjusobno se razlikuju po tome koliko njeguju demokratiju i kontrolisu sopstvenu agresiju.

Kako objasniti tu patolosku potrebu unistavanja i ubijanja sa pozicije vase uze struke?

Kulenovic: Moram reci da je strasno zivjeti u sredini i biti obiljezen pecatom kolektivne mrznje. Ovdje vidim taj odnos prema Srbima i prema Bosnjacima u jeku sukoba i to je stanje koje je nezavidno. Licno zivim u demokratskom drustvu ali pripadam manjinskom narodu i volio bih da taj pojam kolektivne mrznje nestane ali ne moze. Za Milosevica je glasao najveci broj Srba a on je inaugurirao taj projekat velike Srbije, ili za Karadzica u Bosni, i tu su stvarni krivci, ali sa stanovista znanstvenog, postoje aproksimacije koje oznacavaju narode i grupe u njihovom ponasanju. Prva od njih je da narod zeli, cezne i ima potrebu za vodjom. Ovo je vrijeme vodja i u grupi ko ukorjeni jednu ideju postaje vodja ali je znacajna i sustina te ideje. Interesantno je pitanje kako je poslo za rukom Srbima da ukorjene mrznju kao tradiciju? Bosnjaci poput Selimovica i onih koji su se opredjeljivali za susjedne nacije, su zapravo stavljali svijeze gorivo na lomacu sopstvenog naroda. Oni su govorili da je rijec o sekti a ne narodu, rijec o izopacenicima i sl. To je pomoglo velikosrpskoj ideologiji da razapne mrezu zla.

Poslije svega ce doci do povorke i velikog ispricavanja, medjutim postoje i ljudi koji govore istine i oni se zovu singltoni. Po naucnim teorijama oni govore ono sto je najblize istinama i pravdi i oni se neslazu sa masom koja koraca poput gusaka za velikim guskom. Njihove duhovne mogucnosti su velike ali uticaj na mase mali. Vidite koliko ljudi u Srbiji ima koji dizu glas protiv klanja ali masa sve nosi.

U Bonu skoro je jedna Srpkinja branila Srbe govoreci kako je ona svjedok da su u Bratuncu Bosnjaci radili Srbima ono sto su u stvarnoscu Srbi radili Bosnjacima u punoj dvorani Bosnjaci su cutali jer su bili impresionirani njenom drskoscu i tu je bila moja koleginica koja je rekla da je ona prosla kroz golgotu bratunackih logora i da je to sto iznosi ta Srpkinja zapravo laz. Medjutim, ona dalje nije demantovala vec je presla na druge teme pitajuci, kao oni lijece silovane zene i ranjenu djecu jer toboze oni u Srbiji imaju takvih dosta. To su male sitne lazi koje se mogu ocekivati i one su dio takve politike. Kao sto postoji tradicija mrznje kod Srba tako postoji i tradicija lazi. Uvjek im je neko drugi kriv te Bugari, Makedonci, Hrvati, Slovenci, Albanci, Bosnjaci a nikako oni.

Kultura nije kad i kako ko jede zlicom vec kultura naroda je kako kontrolise sopstvenu agresiju. Cinjenica je da Bosnjaci medju svim juznoslovenskim narodima najuspjesnije kontrolisu svoju agresiju. Vidite nastojanje da se jedna nacija sazme u jednu drzavu je odraz jedne duhovne praznine, duhovnog ocaja, nesigurnosti.

Sta je sa maticom Bosnjaka u Hrvatskoj?

Kulenovic: Matice su tvorevine devetnaestog vijeka i tu smo mi jako zakasnjeli, trebalo je maticu Bosnjaka osnovati prije 150 godina. I sad se bojim da ne zapadnemo u kliseje bratstva i jedinstva. Tu nema kliseja. Matica je nacionalno odredjena institucija koja brine o afirmaciji imena, kulturne, tradicije i buducnosti i sl. U tom smislu se bojim da ne padnu u socijalisticke kliseje svastarstva ali i da nepadne u vjersku ili politicku obojenost. Narod se ne iscrpljuje u religiji niti u bilo kom zasebnom elementu. To je kao kad slikamo jedan prostor i slika je jednostavno sve ono sto je na toj slici a nikako samo dio. Duhovna elita vodi matice a clanovi mogu biti svi. Doci do elite to je put izobrazbe, rada i dokazivanja. Clanovi matice mogu biti i oni koji zele pomagati maticu makar i nebili Bosnjaci. Ja sam svesrdno pomagao i pomazem Hrvatsku maticu, po paroli : "Kad ste u Rimu ponasajte se kao Rimljani."

I jos nesto imam za kraj. Velika je zabluda da Bosnjastvo pocinje sa dolaskom Turaka, to ko misli na pogresnom je putu i to je Bosnu i Bosnjastvo unistavalo. Bosna je stara mileniumima i duhovno se uzdizala prolazeci kroz mnostvo duhovnih i fizickih iskusenja da bi dosla tamo gdje je danas. Turska osvajanja su samo dio te istorije i nista vise.

• Historija Bosne i Hercegovine