25.11.2010
Stanarina i rezije
Svima koji stanuju u Svicarskoj duze vremena, manje-vise je poznato, da su stanarine u gradovima u stalnom porastu i da veliku ulogu ne igra cak niti zakon ponude i potraznje. Praznih stanova je sve vise, a bez obzira na to - cijene stanova u urbanim sredinama su u neprestanom porastu. Stanarine 2-sobnih i 3-sobnih stanova se krecu u vangradskim zonama od 1000-1700 Fr., dok se iste povrsine stana u gradskim podrucjima mogu kretati preko granice od 2000 Fr., za vece povrsine - cesto i daleko vise.
Osim toga, rezije su u stalnom porastu, a to posebno odnosi na grijanje sto je uslovljeno cestim promjenama cijena mnogih energenata na slobodnom trzistu, posebno nafte i naftnih preradjevina. Poznato je da je u vrijeme nekoliko kriza na naftnom trzistu, cijena loz ulja direktno utjecala na ionako optereceni kucni budzet, ceste nadoplate koje su se kretale i preko 2000 Fr. za period od godinu dana, da bi tek u zadnje vrijeme neznatno situacija postala stabilnija.
Nesto drugacije izgleda u sektoru onih koji imaju privatne stanove i kuce, gdje se nude mogucnosti alternativnih rjesenja grijanja, uz pomoc suncane energije, plina, izvora tople vode, zagrijavanjem zraka i drugih alternativnih rjesenja, koja nude i velike ustede.
Iznenadno i nenajavljeno podizanje cijena stanovanja, nije obicaj i novijeg je datuma, naisla je na veliko negodovanje üire javnosti, tako da je aktivno ucesce uzeo poznati "Mieterverband", Udruzenje za zastitu stanara, naglasavajuci da ovakav trend podizanja stanarine svakako ima svoje granice. Trenutno se preispituju pravne posljedice kratkorocno najavljenih promjena stanarina koja su u nekim podrucjima podignuta za trecinu, od visine cijena prijasnjih stanarina, u nekim slucajevima je rijec o "trendu i veceg podizanja cijena" stanovanja, kako stoji i u izvjestajima javnih medija i medija za zastitu potrosaca. (C.H.)
Odnos stanodavca i stanara
Dvije od tri osobe u Svicarskoj zive u unajmljenom stanu. Zakon i "Ugovor o iznajmljivanju stanova" regulisu uslove u vezi unajmljivanjem stanova.
Stanodavcu pripada stan. On u svom stanu ne zivi licno, vec ga prepusta drugome na upotrebu.
Stanar ne kupuje stan, vec u njemu zivi odredjeno vrijeme. Stanar stanodavcu za tu uslugu placa stanarinu, i to po pravilu mjesecno.
Mnogi stanodavci sa preduzecima za upravljanje nekretninama sklapaju ugovore, da bi oni, shodno nalogu stanodavca, regulisali sva pitanja sa stanarima. U takvom slucaju, preduzece za upravljanje nekretninama predstavlja kontaktno mjesto za stanare.
Domar je, posebno u vecim stambenim zgradama, zaduzen za pitanja stanara, za manje popravke, ali i za sigurnost kao i za uzdrzavanje zgrade.
Mnogi stanovi, prije svega oni na podrucju gradova, nalaze se u vlasnistvu takozvanih 'Zadruga za izgradnju stanova'. Stanari su po pravilu clanovi odgovarajuce Zadruge za izgradnju stanova. Oni imaju pravo iskazivati svoje misljenje i imaju posebna prava i obaveze. (Internet)
| 
