Haasko sudenje za zlocine koji su pocinjeni tokom cetverogodisnje opsade Sarajeva, za sta je optuzen general vojske bosanskih Srba Stanislav Galic, ulazi narednih dana u svoj treci mjesec. Tuzilastvo je ove sedmice izvelo neke vrlo zanimljive svjedoke.

RFE

Haaski proces pod nazivom “Sarajevo”, u kojem se za zlocine pocinjene tokom 44 mjeseca srpske opsade ovoga grada sudi Stanislavu Galicu, ulazi ovih dana u svoj treci mjesec. Svjedoci tuzbe, dan za danom, svjedoce o srpskim snajperistima, granatiranjima, pogibijama civila i nehumanim uvjetima u kojima su Sarajlije gotovo cetiri godine zivjele i umirale. Tuzilastvo je ove sedmice izvelo nekoliko vrlo zanimljivih svjedoka.

RFE

Svjedok “D”, Hrvat po nacionalnosti, zivio je u dijelu Sarajeva koji se zove Grbavica i koji su, prema njegovom svjedocenju, u maju 1992. godine “zauzeli JNA i naoruzani ljudi iz Srpske demokratske stranke”. “Zivjeli smo, iz opravdanih razloga, u velikom strahu. Postojala je velika opasnost ili da nas neko protjera, da budemo ubijeni ili da budemo psihofizicki maltretirani”, svjedocio je on. Kako bi se zastitio, svjedok je odlucio da se dobrovoljno javi u jedinice srpske vojske, u kojima je bio od 22. juna 1992. do pocetka maja 1993. godine.

Svjedok je najcesce bio na srpskim polozajima u neboderima uz Miljacku, kao i u Ozrenskoj ulici. Svjedoka ispituje tuzilac Mark Ierace.

IERACE

U tim prilikama, kada ste bili u Ozrenskoj ulici, da li ste vi ikada razgovarali sa snajperistima koji su tamo bili rasporedeni?

SVJEDOK “D”

Jesam. Razgovarao sam.

IERACE

Da li su oni ikad govorili o metama, na sto su gadali?

SVJEDOK “D”

Jesu, govorili su. Gadali su jednako i civile i vojnike. To pucanje se cesto odnosilo na pucanje na te raskrsnice koje su se nalazile na tzv. transverzalama, koje su izgradene poprecno po gradu i dobro se vide sa tih polozaja.

* * *

RFE

Fotoreporter Associated Press-a, Morten Hvaal, takoder svjedok u ovom procesu, smatra da je rat u Bosni i Hercegovini donio nova iskustva i novinarskoj profesiji.

HVAAL

Mislim da postoji jedna percepcija, i to tocna, medu vecinom nas koji smo imali iskustvo iz ranijih sukoba, da je ovaj rat, zapravo, bio prvi sukob u kojem su jasno obiljezeni medijski ljudi - novinari, bili mete. Associated Prees, odnosno ja sam doveo prvi blindirani automobil u Sarajevo za Associated Press u septembru 92. On je imao svijetlonarandzastu fluoroscentnu traku na sebi. Jako je tesko nalijepiti rijec “press”, pa smo onda napisali TV. Uglavnom, to smo imali po citavoj strani vozila, na krovu, na bokovima, svuda je bila oznaka TV. Mislim da to vozilo postoji i dan-danas, ali ono je potpuno izresetano. Izgleda poput svicarskog sira. Ima posvuda rupe.

RFE

Fotoreporter agencije Associated Press, koji je tokom srpske opsade Sarajeva vise puta boravio u ovom gradu, svjedocio je vrlo podrobno o mnogo cemu sto je vidio u Sarajevu. Ispricao je i kako je sudjelovao u spasavanju jedne zene koju je smrtno ranio srpski snajperista.

HVAAL

To je bio nacin na koji se djelovalo iz snajpera u Sarajevu. Prva zrtva bi bila pogodena. Vrlo cesto zrtva ne bi odmah umrla i onda bi snajperista cekao da neko dode da pomogne toj zrtvi i, naravno, sto je bilo vise ranjenih, to je proces spasavanja duze trajao. To je bio obrazac: ne da se zrtve dokrajce, vec da se saceka da neko pokusa da tim ranjenicima pomogne.

IERACE

Rekli ste nam da ste primijetili granatiranje pogrebnih povorki, i to u vise navrata tokom tog vremenskog razdoblja. Jeste li se vi ikada nasli u neposrednoj opasnosti - mozda bih trebao reci u vecoj opasnosti nego sto ste bili u ovom prilikom?

HVAAL

Da. Mislim da je bilo trenutaka kada bi granate padale cak i blize nego tada. Na ovome konkretnom groblju, na groblju Lav, na kraju vise nismo tamo mogli ni ici tokom dana i to smo izbjegavali iz tog razloga. Zato je bilo mnogo razloga, ali izvjestavanje sa groblja bilo je nesto sto se, na kraju, smatralo jako opasnim.

IERACE

Primijetili ste da su se kasnije sprovodi odvijali nocu a ne danju.

HVAAL

Rekao bih da je to postalo pravilo negdje do kraja 93. Samo u izuzetnim slucajevima bi se sprovodi odvijali danju.

RFE

Fotoreporter Hvaal je u jesen 1993. godine snimio jednu od najupecatljivijih fotografija bosanskog rata: ranjenu Irmu Hadzimuratovic, djevojcicu koja lezi na krevetu, uza se ima lutku, i koja je cjevcicama spojena na bolnicke aparate.

HVAAL

Ovdje je bila u komi (govori o fotografiji, op.a.). Imala je visestruke rane od gelera minobacacke mine. Mislim da je ona bila sa svojom majkom i jos jednom zenom. Mislim da joj je majka poginula, a moguce i ta druga zena da je poginula.

IERACE

Zbog te vase fotografije da li je taj dogadaj, tj. ova djevojcica, da li je ona privukla veliku medunarodnu paznju?

HVAAL

Jeste.

IERACE

Je li to bilo zato sto ste vi izvjestili da su vam lijecnici kazali da bez lijecenja, koje oni ne mogu pruziti, da ce ona naprosto umrijeti.

HVAAL

Rekli su nam da oni ne mogu uciniti nista drugo vec da je kratko vrijeme jos odrzavaju na zivotu, a isto tako da ona koristi vrlo bitne resurse koji bi se mogli iskoristiti za slucajeve koji se mogu spasiti. A isto tako da ima i jos druge djece u slicnim situacijama...

IERACE

Je li vam njezin lijecnik sta rekao u vezi prognoze za buducnost?

HVAAL

Receno nam je da prognoza, u takvim uvjetima - bez tekuce vode, struje i bez grijanja i uz vrlo osnovnu zdravstvenu opremu, jako losa i da ce ona umrijeti u vrlo kratkom vremenskom periodu, te se na nas apeliralo da izvijestimo svijet o toj situaciji, tako da se paznja cijelog svijeta skrene na tu situaciju. Mi smo napravili reportazu o njoj. Ona je evakuirana u Veliku Britaniju. To je, zapravo, navelo Ujedinjene narode da organiziraju vece evakuacije velikog broja ranjene djece iz Sarajeva.

IERACE

Da li je ona prezivjela?

HVAAL

Nazalost, ne.

* * *

RFE

Dvodnevno, takoder vrlo podrobno svjedocenje, dao je u ovom procesu i poznati novinar Sky News televizije, Aernout van Lynden. Braniteljica optuzenog, Mara Pilipovic, pokusavala je u vise navrata od van Lyndena dobiti iskaz koji bi bio koristan za njenu strategiju odbrane optuzenog Galica – da jedinice pod njegovom komandom nisu pucale po civilima u Sarajevu, ali se cini da u tome nije imala previse uspjeha.

PILIPOVIC

Dok ste boravili u Sarajevu, da li ste informisani kao ratni izvestac da je Mojmilo brdo, uzvisenje pored Aerodroma Butmir i Dobrinje, da su sve vreme tu polozaje drzali Armija bosanska ili Armija BiH?

VAN LYNDEN

Kad sam sigao u Sarajevo brdo Mojmilo su drzali Srbi, bosanski Srbi. Tek u junu 92. Armija BiH zapravo je otjerala srpske vojnike koji su bili na brdu.

PILIPOVIC

Podseticu svedoka – govorio je o kasarni “Marsal Tito”. Da li nam mozete reci kada je to bilo?

VAN LYNDEN

Koliko se sjecam, to je bilo pocetkom juna 92.

PILIPOVIC

Rekli ste nam da je kasarna gadana artiljerijom. Da li ste vi to videli?

VAN LYNDEN

Nakon povlacenja snaga bosanskih Srba iz Kasarne “Marsal Tito” vidio sam nekoliko dana intenzivne artiljerijske vatre i vatre iz VBR-ova, iz visecjevnih bacaca raketa po kasarni “Marsal Tito”. To sam vidio sa najgornjeg kata bivse Vojne bolnice, sadasnje Drzavne bolnice.

PILIPOVIC

Da li ste videli sa kojih polozaja je gadana Kasarna?

VAN LYNDEN

Iz daljine se ne vidi, bar po mom iskustvu, otkud dolazi artiljerijska paljba. Dakle, opcenito govoreci, odgovor bi bio - ne. Jedino ono sto smo mogli vidjeti na ovoj strani, dakle negdje na vrhu brda, ovdje sa istocne strane Sarajeva, koji se mogao vidjeti sa najgornjeg kata bolnice, vidjela se raketna vatra kako dolazi od tamo i kako projektili padaju na grad. To je, ja mislim, polozaj na koji sam kasnije bio odveden u septembru 92. na koji me je odveo general Mladic.

RFE

Na kraju je Galiceva braniteljica pokusala dovesti u pitanje i kredibilitet ovog svjedoka sljedecim pitanjem:

PILIPOVIC

Da li se vama u vasoj licnoj karijeri desilo da neka od agencija, za koju ste radili, nije htela izvorno da objavi vas izvestaj?

VAN LYNDEN

Ne.

PILIPOVIC

Vasa visosti, zahvaljujem, odbrana nema vise pitanja.

* * *

RFE

Za sljedecu sedmicu su u Haaskom tribunalu najavljene rasprave o zahtjevima za privremeno pustanje na slobodu Rahima Ademija i Miodraga Jokica. Takode, za srijedu je zakazana rasprava pred Zalbenim vijecem o zahtjevu Carle del Ponte da se u jedan proces spoje sve tri optuznice protiv Milosevica – Kosovo, Hrvatska i BiH. Od odluke Vijeca ce zavisiti da li ce 12. februara zapoceti ranije zakazano sudenje po optuznici za Kosovo.

23.01.2002