Tekstovi
Početna - - Početna

SUKOB KULTURA

Prof. Hamdo Camo

Tekst: Download u PDF-u




18.12.2009.


Kultura je mocan alat za ljudski opstanak, ali je i veoma krhka pojava.
Vrhunci kulture i civilizacije leze odvojeno. Svaka hoce nesto drugo.


"Ko se maca hvata, od maca i strada."Ova izreka, zapravo opomena, govori samo, da covjek zasluzuje sudbinu kakvu sam odabere ili koju su drugi zbog njega imali, a odgovara latinskoj izreci - "Potentes autem potenter tormenta patientur."

Covjek je veoma rano shvatio, da sve oko njega, radi na principu spojenih posuda. Nekada davno, odnosio se sa respektom prema prirodi, prijatelju i neprijatelju, prema drugima u zajednici, prema sebi. Poremecaj tih odnosa dovodi do velikih promjena, ali i posljedica koje i sam mora da snosi. Dugo vremena su se razvijale stare kulture koje sa prvim sukobima, poput Inka ili Maja, nestadose sa lica zemlje. Dugo vremena se svijet sa respektom odnosio prema atomskom oruzju, a prva greska dovela je drustvo do Cernobila koji tisucama godina nece smjeti biti naseljen. Da li nas sta povijest uci ili nam se ona samo ponavlja?!


Ko se maca hvata od maca i strada

I, bi tako. Mnogi ratovi zavrsavase tako, da se ideje zbog kojih su vodjeni, nikada ne podigose na noge. Mnoga kraljevstva i carstva nestajase, a kraljevi i sami carevi gubise glave. Jedna od najpoznatijih smrti bijase i ona, samog cara Fridriha I "Barbarose", koji se stavi na celo jedne od devet krstaskih vojni, da bude prvi medju prvima, a sudbina mu zapravo namijeni, da se udavi upravo prilikom prelaska rijeke Salep, u Maloj Aziji. I, to ostade u povijesnom sjecanju.

Zelja Pape Inocenca Trecega bijase da razbije Vizantijsko carstvo, pa pozva mnogu evropsku gospodu svog vremena, gdje vlastite interese nadje i tog vremena svugdje prisutna Mletacka Republika, te uz pomoc svoje logistike, na putu prema Konstantinopolju, raznolika soldateska opljacka i spali usput nekoliko gradova, kao i sam grad Zadar. Ideja o spajanju grcke i rimske Crkve nikada nije uspjela, a katolicki plemici na svom putu opustosise prijestolnicu grckih hriscana tako, da se Vizant nikada vise od tog nedjela, nije uspio oporaviti.

Slicnu 'ckolu skupo platise' Turci 1683. godine, nakon one druge (tromjesecne), opsade Beca.

Osim materijalnog, cest slucaj bijase jos i sam interes religije i ova dva razloga se sa pravom mogu navesti, kao najcesci razlozi ratovanja u proslosti. "Ratovi kraljeva bijahu gotovi, ratovi nacija bijahu poceli." (R. R. Palmer).

Ratove novijih datuma karakterise cista vojna sila i moc vlasti, dominacija, ali i kompleksni, pa i mnogi nerijeseni kolonijalni racuni kultura koji danas zele da se respektuju i sebe da zastite, a ni jucer niti danas, ne postivajuci kulture drugih. Posebno kulture starosjedilaca kontinenata Afrike, Amerike. Za razliku od prijasnjih ratovanja u kojima su stradavali direktni ucesnici (primjer Prvog svjteskog rata), u ratovima novijih datuma, prilikom izravnog sukoba zaracenih strana, strada na zalost, vecinom nevino civilno stanovnistvo, (primjer Drugog svjetskog rata i rata u Vijetnamu).

Amerika je poduzimala u nekoliko navrata ratove novijih datuma iz kojih se morala 'na vrat - na nos' povlaciti, bez obzira na tehnicku nadmoc, k tome jos i kao gubitnik. Jedan od 'nikad nepreboljenih ratova' jeste i krvavi rat u Vijetnamu. Kasnije to bijase i onaj u Somaliji, Iraku, pa ce izgleda tako biti i u Avganistanu, gdje je prije americkih GIs zube polomila i Crvena Armija.

Na kraju i besmisleni hladni rat najednom 'ohladi', ali poraste temperatura u izdavanju novca za naoruzavanje. Neprijateljstvo, ako ostane bez neprijatelja i nije to sto jeste, pa je potrebno, ako ga nema, neprijatelja sto prije izmisliti. Jednom je to bio alkohol, drugi puta komunizam, treci puta nacizam ili fasizam. Nakon nekoliko godina 'praznog hoda', nakon zavrsetka hladnog rata, kirurskom preciznoscu pronadjen je neprijatelj, stari znanac sa Starog kontinenta i ovoga puta u liku Islama. Niko sa sigurnoscu ne moze potvrditi da iza svega ne stoji i 'glavna pogonska valuta', nafta i energetski izvori u blizoj, ali i daljoj buducnosti. Hrane i vode je sve manje, a i sami ratovi se vode zbog toga. Pocela je borba za goli opstanak.


Sukob civilizacija

" Sukob civilizacija ", (Clash of civilizations), koji jos 1993. godine tako fino opisa g. Samuel P. Huntington, a pocev od 11. septembra 2001. godine, mnogi vec uveliko osjecaju i u njemu nema vidljivih i strogo odredjenih granica ali, da bi se one odredile, 'politickom voljom' se stvara jedna takva atmosfera u kojoj se stereotipno polarizuju strane, "na dobre i lose, crne i bijele", ne ostavljajuci namjerno prostora za bilo kakvo izbjegavanje, vec postavljanje cistih i jasnih ultimativnih mjerila, " ili sa nama ili protiv nas ", stvaranje straha, averzije prema tudjim kulturama, otvorenoj rasnoj, kulturnoj, vjerskoj netrpeljivosti i diskriminaciji. Prvo se 'puca', a onda se prica. Ovakvi koraci samo prethode jacim socijalnim i drugime nemirima, nezadovoljstvima i kompleksnijim drustvenim kretanjima, krizi identiteta, pa cak i ideoloskim i drugim oblicima sukoba, gdje konkretan uzrok moze da bude najobicniji (sportski ili neki drugi) dogadjaj, koji je samo ogledalo odredjenog vremena.

Pred mnoge suvremene kulture, posebno pred 'rastrgane' zemlje, postavljaju se mnogi medjusobni kompleksni zahtjevi, da same razvijaju sto dublje razumijevanje temeljnih religijskih i filozofskih postavki i vrijednosti drugih kultura. Na razumu, razumijevanju, respektu i postivanju, kao i toleranciji, temelje se osnovne postavke vlastitog opstanka, opstanka ljudske vrste na planeti Zemlji. Prepreka na Zemlji zapravo nema, one jesu i nastaju uvijek u glavama drugih.


Prof. Hamdo Camo



IZABRANI TEKSTOVI:

EVROPA(EUROPA) - MIT I STVARNOST
POLITIKA, DRZAVA, USTAV
POPULIZAM
PATRIOTIZAM
POLITICKA PODOBNOST

OPIJUM RELIGIJE
AGONIJA BOSNE I HERCEGOVINE
VRIJEME GLOBALNOG ZABORAVA
KVALIFIKACIJA GENOCIDA U SREBRENICI
DUH MILOSEVICA JOS ZIVI
SUKOB KULTURA
SVIJET NA KURSU KONFRONTACIJE
DJASPORA BOSNE I HERCEGOVINE
EKSPLOZIVNO ZADOVOLJSTVO
KUDA LETE DIVLJE PATKE

AKO ZELIS MIR PRIPREMI SE ZA RAT
MISLIM DAKLE JESAM (1)
ZLOCIN - NAD ZLOCINOM
RAVNOPRAVNOSTI, KOLIKO JE ZELE SVI
EVROPSKA UNIJA FAKTOR DESTABILIZACIJE
QUO VADIS - BOSNO I HERCEGOVINO
AGRESIJA NIJE GRADJANSKI RAT
BOSNA JE KRASNA ZEMLJA
DOMOVINA NIJE KAO PRIJE
MEHAMETLUK NAS BOSANSKI

VAKAT I NEVAKAT
KRIZEVI U SKOLAMA
ZAVJERA UNISTAVA BOSNU I HERCEGOVINU
TRI IDENTITETA NISU BUDUCNOST BIH
KO PODRZAVA RS, PODRZAVA GENOCID


© 1999-2010 by Camo, All Rights Reserved