::: LOGORI SMRTI U BOSNI I HERCEGOVINI :::

LOGORI SMRTI U BOSNI I HERCEGOVINI

LOGORI - DIO SISTEMA PROGONA

Pise: Julija Bogoeva

Teret zlocina

Dragan Nikolic, zvani Jenki, uhapsen je 21. aprila 2000. godine. To je bilo drugo po redu hapsenje optuzenih za ratne zlocine u istom mjesecu, i cetvrto od pocetka godine. Takav tempo hapsenja bio je podstrek za Tuzilastvo i sudski dio Tribunala u Hagu, ali je ustupio mjesto zebnji, jer "vec sedam nedelja niko nije uhapsen", kako je ovih dana iz rukava istresao portparol Tuzilastva. Stalo se kod Nikolica. Zvanicno, on je uhapsen u sjevernom, americkom sektoru SFORa u Bosni i Hercegovini. Saopstenje NATO bilo je skrtije nego obicno, bez ijedne pojedinosti. Nikolic je uhapsen na osnovu javne optuznice. Bila je to prva optuznica medjunarodnog Tuzilastva u Hagu koju je u novembru 1994. godine podigao prvi glavni tuzilac Ricard Goldston. Nikolic je bio i prvi protiv koga je izveden poseban postupak na osnovu clana 61 Pravila procedure pred Tribunaloma i prvi za kojim je izdat medjunarodni nalog za hapsenje.

Po nacinu na koji je uhapsen Nikolic ce zauzeti, izgleda, drugo mjesto, iza Stevana Todorovica, optuzenog za zlocine nad Muslimanima i Hrvatima 1992. godine u Bosanskom Samcu. Na prvom pojavljivaju pred Tribunalom, sedam dana po hapsenju, Nikolic je odbacio sve optuzbe.Kao poslednje prebivaliste prije pritvaranja u Seveningenu naveo je Smederevo, SRJ. Rekao je i adresu, i na tome se zavrsilo.

Advokat Borisa Ilic, koji je izgleda bio ubjedjen da ce braniti Nikolica, ispricao je raznim novinama da su Nikolica prevarili i prakticno kidnapovali neki ljudi u civilu, koji su ga prabacili preko Drine SFRO-u. Prica veoma slicna onoj koju je krajem septembra 1998. ispricao zastupnik Stevana Todorovica, Goran Neskovic. Razlicito je samo mjesto radnje – umjesto Smedereva, Zlatibor. Ilic i Neskovic imaju zajednicku advokatsku kancelariju.

Todorovic se gotovo dvije godine bori da bude vracen u SRJ, gdje tvrdi da je kidnapovan, odnosno nezakonito uhapsen. U slucaju Nikolica, sudsko vece Tribunala potvrdilo je optuznicu nakon postupka po Pravilu 61, odrzanom u oktobru 1995. godine. U tom postupku tuzilac je izveo dio dokaza protiv Nikolica radi izdavanja medjunarodnog naloga za hapsenja i upoznavanja svjetske javnosti sa zlocinima i patnjom zrtava optuzenog, koji tada jos nije bio uhapsen.

Postupak po Pravilu 61 izvodi se po nalogu sudije. Tribunal u Hagu odrzao je pet takvih postupaka – protiv Nikolica, Ivice Rajica, Ratka Mladica i Radovana Karadzica, Milana Martica i trojice oficira bivse JNA Mileta Mrksica, Veselina Sljivancanina i Miroslava Radica.

Na osnovu dokaza u postupku po Pravilu 61 protiv Nikolica sudije su ocijenile da je etnicko ciscenje na podrucju Vlasenice, u kojem je Nikolic ucestvovao, bilo "izuzetno surovo, sto moze da uputi na njegov genocidni karakter". Sudije u odluci citiraju iskaze pojedinih svjedoka da je Nikolic govorio: "Vi Muslimani nikada niste postojali...nikada necete postojati, ja cu vas istrebiti, poklati, sve cu vas iskasapiti".

Sudije su ocijenile da dokazi upucuju na podrsku JNA u zauzimanju Vlasenice u proljece 1992. godine intervencijom nekih jedinica, posebno Novosadskog korpusa. U optuznici pise da su u zauzimanju Vlasenice oko 21. aprila 1992. godine ucestvovali vojnici JNA, ukljucujuci pripadnike Novosadskog korpusa....Nikolic je optuzen i za teske povrede Zenevskih konvencija, sto znaci da tuzilac vjeruje da ima cvrste dokaze o medjunarodnom karakteru sukoba, odnosno ucescu SRJ.

Pada u oci da je nakon prosirenja optuznice u februaru 1999. godine nalog za hapsenje Nikolica upucen vlastima SRJ. Kada je potvrdio prosirenje optuznice za silovanje i seksualno nasilje, sudija je donio slijedecu odluku: "Nalazeci da je opravdano da se nalog za hapsenje i izmenjena optuznica dostave vlastima SRJ da bi optuzeni bio uhapsen, dozvoljavam otkrivanje izmenjene optuznice vlastima SRJ".Na zahtjev glavnog tuzioca izmjene optuznice bile su poverljive do kraja marta, po svemu sudeci, zbog zastite zrtava i svedoka.

Nikolic se duze vremena krio u Smederevu, kazu srpski izvori u Hagu. I Todorovic se krio na Zlatiboru. Na osnovu odluke sudije i naloga za hapsenje ispada da je Tribunal znao da je Nikolic u SRJ.

Ukoliko Nikolic zadrzi advokata Morisona, njegovo hapsenje nece biti uopste otvarano pred Tribunalom. Kakva god bila odluka sudija u slucaju Todorovic, on nece otici iz Haga niti izbjeci sudjenje pred Tribunalom, kazu pravni strucnjaci. To vazi i za Nikolica. Odluka sudija se, u svakom slucaju, ocekuje sa velikim zanimanjem zbog pravnog i prakticnog znacaja.

Hapsenje Nikolica zaokruzuje javne optuznice za logore koje su vlasti bosanskih Srba uspostavile 1992. godine u najjacem talasu protjerivanja i zlocina nad Bosnjacima i Hrvatima. Logor Susica bio je u istocnoj BiH, u Brckom, na sjeveru, bio je logor Luka (osudjen Goran Jelicic), a u opstini Prijedor, na sjeverozapadu, bili su logori Omarska, Keraterm i Trnopolje (sudjenje petorici optuzenih u toku). Bilo je i drugih logora koji se cesto pominju, kao Manjaca kod Banjaluke i Batkovic u Bijeljini, ali niko javno nije optuzen za eventualne zlocine u njima.

Logori su bili kljucni dio sistema progona koji je razvilo rukovodstvo bosanskih Srba, tvrdi tuzilac u Hagu.Sudjenjem Nikolicu,bice mjeritorno raspravljena krivicna odgovornost neposrednih izvrsilaca u svim logorima obuhvacenim javnim optuznicama.Time ce biti zaokruzen jedan nivo odgovornosti za masovne zlocine sa srpske strane u BiH.

Drugi, visi nivo odgovornosti otvoren je hapsenjem generala VRS Radislava Krstica, Momira Talica i Stanislava Galica, i posebno Momcila Krajisnika, koji je priveden dvije nedelje prije Nikolica.

Generalu Krsticu se sudi za genocid nad Muslimanima u Srebrenici u ljeto 1995. godine. General Galic okrivljen je za opsadu Sarajeva, general Talic i Radoslav Brdjanin optuzeni su za genocid u Bosanskoj Krajini, a Momcilo Krajisnik ce odgovarati za genocid i zlocine protiv covecnosti u BiH.

Tribunal u Hagu dosao je tako do nove etape sudjenja pojedincima na visokim i najvisim polozajima koji su, prema tuziocu, najodgovorniji, jer su planirali, naredili, organizovali, podsticali i pomagali masovne, sistematske, rasprostranjene, surove zlocine na velikom prostoru u dugom vremenskom periodu.

Istina, Radovan Karadzic i general Ratko Mladic, politicki i vojni lideri bosankih Srba, nisu uhapseni iako su jos 1995. godine optuzeni za genocid u BiH, i posebno u Srebrenici.

U pritvoru UN u Hagu sada je 36 optuzenih. Trojica, Simo Zaric, Milan Simic i Miroslav Tadic se privremeno nalaze na slobodi. Oni su optuzeni za zlocine nad nesrpskim stanovnistvom Bosanskog Samca 1992. godine. Zejnil Delalic se vodi kao da je privremeno na slobodi, posto se tuzilac zalio na presudu kojom je oslobodjen za zlocine nad Srbima 1992. godine u logoru Celebici, kod Konjica u centralnoj Bosni.

Na slobodi je 27 javno optuzenih pojedinaca.

Tribunal je donio cetiri konacne presude – Drazenu Erdemovicu, Dusku Tadicu, Zlatku Aleksovskom i Draganu Papicu, koji je oslobodjen optuzbi za pokolj Musliamana u selu Ahmici, u srednjoj Bosni, 1993. godine.

Pet postupaka je u fazi zalbe:Celebici, Anto Furundzija, Goran Jelisic, petorica osudjenih za zlocin u Ahmicima i general Tihomir Blaskic.

Cetiri sudjenja su u toku: Dario Kordic i Mario Cerkez, petorica optuzenih za zlocine u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, general Radislav Krstic i trojica optuzenih za sistematska i organizovana silovanja Muslimanki u Foci 1992. godine.

Devet predmeta je u fazi priprema za sudjenje, jedan od njih je i predmet Dragana Nikolica.

Glavni tuzilac Karla del Ponte saopstila je da Tuzilastvo treba da zavrsi 36 istraga da bi ispunilo zadatak koji mu je povjerio Savjet bezbjednosti UN. U toku je 19 istraga, 17 treba da zapocnu. Priblizno 200 pojedinaca na visokim polozajima jeste, ili ce biti pod istragom.

Prema procjeni Tuzilastva, istrage bi mogle biti zavrsene do kraja 2004. godine. Procjenom nisu obuhvacene istrage na Kosovu. U najpovoljnijoj prognozi sudjenja bi mogla biti zavrsena u prvom stepenu u roku od 10 godina.

Vezano za temu:

• LOGORI SMRTI U BOSNI I HERCEGOVINI
• HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE