Petak, 17. 08. 2001.

UN pred bankrotom, Bijela kuca trazi od Kongresa isplatu americkog duga

Sjedinjene se Drzave spremaju platiti oko pola milijarde dolara duga Ujedinjenim narodima. Vodje Republikanske stranke u Kongresu, naime, najavile su da ce UN-u isplatiti drugu ratu (od tri) dugovanja, ali samo ako Bushova administracija obeca da ce sprijeciti osnivanje stalnog Medunarodnog kaznenog suda (ICC).

Proteklih je dana Bijela kuca zahtijevala od Kongresa da UN-u isplati dio duga u visini 582 milijuna dolara i to prije glavne skupstine UN-a, koja se redovito odrzava u rujnu/septembru na East Riveru u New Yorku. Na glavnoj skupstini UN-a prvi put ce govoriti i predsjednik George W. Bush te bi bilo dobro da se barem dio duga isplati kako bi se izbjegle nepotrebne neugodnosti, upozorili su kongresnike odgovorni iz Bushove administracije.

Sjedinjene su Drzave, uostalom, jedan od najvecih duznika toj svjetskoj organizaciji te se jos Bill Clinton obvezao postupno izravnati dugovanja prema UN-u i to u visini do milijardu dolara sveukupno. Republikanska vecina u donjem domu Kongresa nacelno nema nista protiv otplate dugovanja, ali od Busha zahtijeva protuuslugu: americka administracija mora izuzeti Amerikance iz nadleznosti buducega Medunarodnoga kaznenoga suda (ICC) koji ce procesuirati ratne zlocine. Drugim rijecima, kongresnici nude vezanu trgovinu: placat ce za funkcioniranje UN-a ako americki vojnici imaju imunitet od sudskih procesa.

Samo koji mjesec prije odlaska iz Bijele kuce, Bill Clinton je naime potpisao tzv. Rimski ugovor iz 1998. godine, kojim se pokrece stalni Medunarodni kazneni sud.

Dakako, da bi Clintonov potpis postao valjanim, Rimski ugovor valja ratificirati u Senatu. Iako su male sanse da bi americki Kongres prihvatio takav dokument, republikanci se sada zele dodatno osigurati. Donijeli su stoga i poseban zakon o zastiti americkih vojnika. Prema njemu, americke trupe nece ubuduce sudjelovati u UN-ovim mirovnim operacijama, ukoliko ne dobiju imunitet od medunarodnih sudskih instanci za ratne zlocine.

Stovise, spomenuti zakon zabranjuje americku vojnu pomoc zemljama izvan orbite NATO-a koje su ratificirale Ugovor o uspostavi ICC-a. Takve ostre mjere zastite americkih trupa neki medu americkim pravnim strucnjacima i promotorima zastite ljudskih prava nazivaju vec "antihaaskim zakonom".

Buduci stalni Medunarodni kazneni sud, naime, imat ce sjediste u Haagu, a proces njegove uspostave pokrenut je na konferenciji u Rimu u ljeto 1998. Da bi se taj sud i osnovao, potrebna je ratifikacija Rimskoga ugovora u barem 60 zemalja clanica UN-a. Dosad je taj dokument ratificiran u 40-ak drzava, ukljucujuci Kanadu, Veliku Britaniju i Francusku.

Veliki protivnici te nadsudske instance uz SAD su Kina i Turska.