• Kontekst balade
• Ustrojstvo balade
• Zbilja i pjesma

Ustrojstvo balade

Balada o Potopnici Bisernazi podoban je primjer za potvrdu teze da je narodna balada ponekad u svojoj osnovi zapravo stihovana usmena tragedija u malom.

Ova banjalucka balada posjeduje sve dijelove koji cine osnovne etape u razvoju dramske radnje.

Ekspozicija je sadrzana u prvih osam stihova i ona uvodi u dramsku radnju time sto kazuje o mjestu zbivanja, imenuje nosioce radnje i naznacava odnose medju njima. Prvih osam stihova balade zamjenjuje i listu nabrajanja lica, jer su spomenuti svi ucesnici zbivanja koji u baladi djeluju.

Zaplet zapocinje devetim stihom, spletkom nevjete Omerbegovice, smutnjom koja predstavlja dinamicki motiv time sto pokrece radnju i dovodi do sukoba - tragickog nesporazuma izmedju Bisernaze i njezina brata Omer-bega. Zaplet se nastavlja i dramska napestost pocinje narastati u prizoru donosenja baklave sa boscalukom na ducan Karaprohic Ibre, zatim u susretu Omer-bega i njegove ljube, susretu Omer-bega i sestre Bisernaze, a kulminaciju, koja naznacava nuznu potrebu razrjesenja sukoba, dostize u obracanju junakinje majki, obracanju koje ostaje bez odziva i koje dovodi do preokreta, peripetije, a radnja balade skrece u posve odredjenom pravcu, odlukom junakinje da izvrsi samoubistvo, cime se ostvaruje rasplet tragickog sukoba.

Rasplet balade samo se upotpunjuje samoubistvom Bisernazina dragog, sto se kao zavrsetak cesto javlja u narodnim baladama sa temom nesretne ljubavi. Junakinja balade Bisernaza pravi je tragicki junak: ona stradava kao tragicki krivac u spletu okolnosti sto ih cine njezina ljepota, zavist i spletka bliznjeg, koja izaziva tragicki nesporazum, povodom kojeg je njezina plemenitost naravi i odanost vladajucim moralnim nacelima sredine dovode do odluke o samoubistvu, kao jedinom izlazu iz tjesnaca u kojem se nasla.

Balada o Potopnici Bisernazi otkriva se kao izuzetno cjelovito pjesnicko ostvarenje. Dar njezina pjesnika uocljiv je vec pri prvom susretu sa ovom baladom, ali se njezina ljepota u potpunosti ukazuje tek nakon pazljivog citanja nekih vaznih stihova.Ovaj problem nije iskrsavao u vrijeme zivota ove balade u njezinoj “prirodnoj”sredini.

Njezin pjesnik, ili vjerovatnije pjesnikinja, obracali su se svojim slusaocima rijecima koje su u ono vrijeme kolale u govornom opticaju i bile su svima razumljive. Radi se o dva stiha od kljucnog znacaja, bez cijeg razumijevanja nije moguce napraviti uspjelo tumacenje ove balade, a neke rijeci koje se u njima nalaze uglavnom su nerazumljive danasnjem prosjecnom citaocu.

Prva od njih javlja se u 27.stihu i neobicno je vazna za ostvarenje izuzetnog ugodjaja u kojem se pocinje odvijati baladicino zbivanje.

Stih:Podne bise salle zaucise, zlosutno oglasava pocetak stradanja junakinje, ali tek ako citalac ili slusalac razumiju rijeci sàlla. Ovaj turcizam oznacava “zalovito ucenje mujezina na munari povodom smrtnog slucaja”. Oglasavanje smrti u prijelomnom trenutku baladicnog dogadjaja zlokobno odjekuje i pridonosi dramaticnoj napregnutosti ugodjaja u ovoj pjesmi.

Ovo zloguko navjescenje prethodi susretu brata i sestre, susretu sa kojim zapocinje tragicki udes junakinje i u kojem se obznanjuje tragicki nesporazum medju protagonistima baladicnog zbivanja.

Druga takva kljucna rijec javlja se desetak stihova kasnije, kada se junakinja balade Bisernaza, u groznicavoj hitnji i u potpunoj izgubljenosti, obraca za pomoc majki, trazeci utjehu zbog rijeci koje joj je brat trenutak ranije uputio. Bisernazino ocajnicko obracanje mati docekuje sutnjom sto junakinja dovodi u potpun bezizlaz. To mjesto nedvojbeno predstavlja vrhunac u dramskoj napetosti balade, jer nakon ovog ocajnickog krika bez odziva pada i samoubilacka odluka junakinje, cije provodjenje oznacava tragicki rasplet baladicnog zbivanja. Junakinja ne nalazi utjehe u majke jer je u tom odsudnom trenutku:

Stara majka kazaje klanjala,
stara majka govorit’ ne moze ....

Da bi se u potpunosti razumio ovaj 40. kljucni stih balade, treba poznavati znacenje izraza kazaje klanjati, tj. vidjeti o kakvom se tu stanju zapravo radi. Klanjati kazaje znaci klanjati one molitve (namaze) koje se nisu obavljale u vrijeme za njih odredjeno, dakle - “otklanjavati” zaostale namaze, sto podrazumijeva razdoblje srazmjerno dulje sutnje u kakvoj je Bisernaza zatekla svoju majku. U ovom prijelomnom cvoru baladicnog dogadanja, stavljena je nasuprot unezvijerenoj junakinji njezina majka utonula u mir molitve, cime je dramaticnost trenutka u odlucan cas, u kojem je junakinja ostavljena bez mogucnosti da dokaze svoju neduznost. Postupak kojim je radnja balade dovedena do ovakvog poetickog vrha odaje izuzetnog pjesnika.